Adolf Hitler nije bio samo stvarna osoba i jedan od najgorih zločinaca u povijesti čovječanstva, nego je u međuvremenu postao i književni lik, o čemu najsvježije svjedoče dva romana u kojima se Hitler pojavljuje. U jednom postaje medijska zvijezda današnjice, dok je u drugom mirni klon koji živi u Parizu
Pariz, 2060. godine. Svijet budućnosti, kao što to često bude u književnosti, baš i nije najljepše mjesto za život, što najbolje zna klon Dolfi, jedan od dvoje naslovnih junaka romana 'Dolfi i Marylin', koji je nedavno objavljen u Francuskoj. Klonovi u tom svijetu služe kao igračke ili sluge ljudi, a sličnu depresivnu sudbinu doživljava i Dolfi. Programiran je nemati ego niti samopoštovanje, poslušan je i pokoran, te spletom okolnosti dolazi u posjed profesora povijesti Tychoa Merciera. Kako pišu kritičari, Dolfija je teško ne sažalijevati, iako je zapravo riječ o jednom od šest ilegalnih klonova Adolfa Hitlera, nastalih na misteriozan način.
Autor ove distopijske alegorije koja na uznemirujući način predstavlja jadnog Hitlera u liku klona Dolfija jest Francuz François Saintonge, kojemu je to zapravo pseudonim. To nije spriječilo francuske kritičare da ga proglase 'jednim od najvećih novih talenata ove literarne sezone', kako je napisao Le Monde
Adolf Hitler ključni je lik i medijske satire 'Er is wieder da' ('On je opet tu') njemačkog pisca Timura Vermesa, u kojoj se pak Hitler nekim čudom probudi u Berlinu današnjice, te ubrzo postaje velika TV zvijezda. Njemački kritičari pišu da je riječ 'o briljantnoj medijskoj satiri', koja razotkriva sve apsurde medijske industrije.
No Hitler je i prije bio književni lik, čega ima više nego dovoljno primjera. Jedan od njih je i priča SF majstora Philipa K. Dicka 'The Man in the High Castle', u kojoj Hitler nakon kraja Drugog svjetskog rata završava u psihijatrijskoj ustanovi, a pojavio se i kao sporedni lik u poznatoj književnoj limunadi 'Vjetrovi rata' Hermana Wouka.
