125. GODIŠNJICA ROĐENJA

HAZU: Miroslav Krleža presudno je utjecao na profil Akademije

  • Autor: T.Ba./Hina
  • Zadnja izmjena 06.07.2018 13:53
  • Objavljeno 06.07.2018 u 13:53
Miroslav Krleža

Miroslav Krleža

Izvor: Pixsell / Autor: Davor Visnjic/PIXSELL

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) u izjavi povodom 125. godišnjice rođenja Miroslava Krleže 7. srpnja, istaknula je kako je Krleža, jedno od najvećih imena hrvatske književnosti, kulture i povijesti, kao član Akademije svojim djelovanjem utjecao na njezin programski i organizacijski profil, a svojim kritičkim tekstovima, snažnim društvenim utjecajem, opusom koji je jedan od najvećih i najkompleksnijih u hrvatskoj književnosti, pomogao oblikovati hrvatski kanon 20. stoljeća

'Miroslav Krleža jedno je od najvećih imena hrvatske književnosti, kulture i povijesti. Bio je ključni pisac i intelektualac s formativnim utjecajem za brojne pojedince, pa i čitave naraštaje, nezaobilazan akter u svim važnijim kulturnim, društvenim, ideološkim i političkim događanjima u Hrvatskoj njegova vremena', stoji u izjavi HAZU-a.

Od 1947. do 1957. bio je potpredsjednik Akademije, u vrijeme dok je predsjednik bio Andrija Štampar, te je od prosinca 1950. do ožujka 1951. bio i vršitelj dužnosti glavnog tajnika Akademije.

Portret Miroslava Krleže, Josip Vaništa

Portret Miroslava Krleže, Josip Vaništa

Izvor: Promo fotografije / Autor: Josip Vaništa/ Kratis, Tri eseja za J.V.

'Kao potpredsjednik, presudno je utjecao na Akademijin programski i organizacijski profil te je uz ostalo pisao programske tekstove i predsjedao važnim sjednicama, primjerice izvanrednom skupštinom Akademije 5. srpnja 1948., tjedan dana nakon Rezolucije Informbiroa. U vrijeme Krležina potpredsjedničkog mandata Akademija je razgranala svoju djelatnost i izvan Zagreba pa su osnovani Zavodi za povijesne znanosti u Zadru i Dubrovniku', ističu iz HAZU-a.

Usto, Krleža je posebno zaslužan za osnivanje i ekipiranje Akademijinog Književnog odjela, od 1972. Razreda za književnost, a na njegovu inicijativu 1962. je pokrenut književni časopis Forum u kojem je Krleža, među ostalim, objavio u nastavcima i svoj najopsežniji roman 'Zastave'.

Krleža za hrvatsku kulturu nikada nije bio 'samo' pisac sa svojim vrlinama i manama, napominje nadalje HAZU: on je ispunjavao i golem izvanliterarni prostor.

'Bio je strastveni polemičar: otvarao je fronte na svim stranama, napadao je nemilosrdno, ali i bio napadan sa svih strana, zbog čega je za života imao brojne protivnike i negatore. No istodobno, ili paralelno, stekao je i veliki broj poštovatelja i poklonika, čak i fanatičnih sljedbenika, adoranata i oponašatelja. Te su podjele i kontroverze oko Krleže ostale u hrvatskoj književnoj kritici do danas', ocjenjuje HAZU.

Krleža je bio duboko uronjen u hrvatsku povijest i tradiciju - nema ni jedne značajnije teme iz hrvatske kulturne povijesti ili politike o kojoj nije izrekao svoj sud. Bio je i žestoki kritičar hrvatske malograđanštine i provincijalizma, čime je Hrvatskoj otvarao europske vidike i perspektive, a svojim kritičkim tekstovima, utjecajem, položajem i moći i sâm je znatno utjecao na oblikovanje hrvatskoga kanona u 20. stoljeću.

Stvorio je jedan od najvećih i najkompleksnijih opusa u hrvatskoj književnosti, okušavši se u svim književnim žanrovima – pjesmama, novelama, romanima, dramama, kritikama, esejima, dnevnicima.

'Takvu raznovrsnost i takav tematski raspon nema nijedan hrvatski pisac. Nikada nisu objavljena cjelokupna njegova djela, ali radi se o približno 50-60 knjiga. Neka od Krležinih djela, kao i njegove misli, danas se čine aktualnijima nego u njegovo vrijeme. Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti ponosna je što je Miroslav Krleža bio jedan od njenih najistaknutijih i najutjecajnijih članova', poručila je HAZU.

Akademija je redovito obilježavala Krležine životne jubileje, počevši od njegovog 60. rođendana 1953., a u auli Palače Akademije bio je izložen i Krležin lijes na dan pokopa 4. siječnja 1982. U velikoj dvorani palače HAZU danas se nalazi i Krležino poprsje, rad akademskog kipara Stipe Sikirice. Krležin spomenik u Zagrebu izradila je kiparica akademkinja Marija Ujević Galetović, a neke od najpoznatijih Krležinih portreta načinio je slikar akademik Josip Vaništa.

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti 125. godišnjicu Krležina rođenja obilježit će u jesen okruglim stolom.

PRVI KVADRAT IZDVAJA

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi