KAZALIŠNA KRITIKA

'Gruntovčani' u Kerempuhu: Vrlo uspješan transfer kultnih junaka u 21. stoljeće

  • Autor: Nina Ožegović
  • Zadnja izmjena 09.03.2020 16:09
  • Objavljeno 09.03.2020 u 15:33
tportal

Izvor: Pixsell / Autor: Davorin Visnjic/PIXSELL

U Satiričkom kazalištu Kerempuh u nedjelju navečer publika je gromoglasnim pljeskom ispratila glumce, koji su premijerno izveli predstavu 'Gruntovčani' u režiji Borisa Svrtana i Rajka Minkovića, i vrlo uspješno oživjeli u suvremenim uvjetima kapitalizma nezaboravne tragikomična likove iz istoimene kultne TV serije.

Punih 45 godina nakon emitiranja kultne i iznimno popularne serije 'Gruntovčani' scenarista Mladena Kerstnera i redatelja Kreše Golika s Martinom Sagnerom i Smiljkom Bencet u glavnim ulogama Dudeka i Regice, Satiričko kazalište Kerempuh postavilo je na scenu novu, suvremenu i vrlo aktualnu verziju te priče te oduševilo premijernu publiku, koja je u nedjelju navečer nakon premijerne izvedbe ispratila gromoglasnim pljeskom sve izvođače i autorski tim, a posebno Smiljku Bencet, televizijsku Regicu, koja je svojim prisustvom uveličala premijeru.

Iako je nezahvalno raditi kazališni remake nekog slavnog televizijskog, filmskog ili kazališnog djela redatelji Boris Svrtan i Rajko Minković uspješno su izbjegli sve zamke i na sceni oživjeli ruralni ambijent i sve nezaboravne tragikomične likove, od Dudeka i Regice do Cinobera i Presvetlog, u novoj društveno-političkoj klimi današnjeg kapitalizma i globalizacije.

Predstava je nastala na temelju Svrtanove adaptacije Kerstnerove komedije 'Weekend u Gruntovcu', praizvedene sedamdesetih godina u Kazalištu Komedija, no uveliko je aktualizirana i prilagođena novim društvenim uvjetima. Dobro je što su se autori odlučili na taj korak i antologijske junake popularne TV serije transponirali u 21. stoljeće te ih smjestili u okružje europskih strukturnih fondova, GPS-a, WhatsAppa, novog GUP-a, stranke HOBL (Hrvatsko opće blagostanje), poduzetničkog inkubatora, kineskog kapitala i lounge bara Crocodile, dakle, nekih od pokazatelja današnjeg doba, i zatim razvili novu, aktualnu i gorko duhovitu priču. Naravna, ta priča ne bi imala pokriće da nije uveden novi lik - državna tajnica nekog Ministarstva Marinela Puhalo, ljepotica iz pasivnih krajeva, koja simbolizira bešćutnost novog doba, ali i prljave poslove korumpirane vlasti koja gleda vlastite interese.

  • +8
  • +5

'Gruntovčani'

Izvor: Pixsell / Autor: Davorin Visnjic/PIXSELL

Zaplet nastaje dolaskom Marinele Puhalo, koju igra Ornela Vištica, u imaginarno selo Gruntovec gdje država namjerava graditi cestu kao dio europskog koridora Budimpešta – Tirana. Njezin dolazak uzburka mirnu svakodnevnicu ruralnog ambijenta, stvore se dva tabora, a dio seljana, primjerice Cinober i Presvetli, u toj državnoj inicijativi vide mogućnost dobre zarade i počinju razne igre koje se manifestiraju kojekakvim spletkaranjem i podmetanjem. No unatoč tom novom liku, predstava donosi autentični splin Gruntovca, poznat iz TV serije, sa svim seoskim intrigama, šalama i bizarnim podmetanjima, ali istodobno i duh novog doba.

Premda se u prvom planu odvija priča o gradnji ceste i 'fabrike' koja bi trebala donijeti prosperitet uspavanom Gruntovcu i omogućiti bolji i lakši život seljanima, zapravo je predstava donijela odličnu studiju karaktera i mentaliteta ljudi ruralnog, podravskog kraja, koji i u predstavi, kao i u seriji, govore tzv. 'kerstnersovski', izmišljenu mješavinu zagorskog i podravskog narječja. Njih ni u sukobu s novim dobom i novom vlašću, koju personificira državna tajnica, ne napušta smisao za humor, ponekad lascivni, a potom sarkastični i čak okrutni, jednako kao što ne mogu pobjeći niti od onog što je dio ljudskog karaktera – potrebe za lakom zaradom i mešetarenjem za osobnu korist.

Kao i u TV seriji, u središtu je lik malog čovjeka Andrije Draša Katalenića - Dudeka, naivca i poštenjačine, bez stalnog zaposlenja, kojem se svi rugaju i svi ga iskorištavaju. Premda je nakon nezaboravnog Martina Sagnera bilo teško utjeloviti taj lik 'bedaka', Matija Šakoranja je na visini odgovorio tom glumačkom zadatku, dodavši svom liku i nijanse našeg doba. Šekoranjin Dudek je Dudek našeg doba, ali u njemu prepoznajemo i original. On je spoj dobrote i gluposti, a posebno neizrecive vjere u ljude i poštenje, koji je nesiguran i ne razumije promjene koje je donio kapitalizam, nema smisla za self marketing i ne zna ili ne želi biti heroj današnjeg korporativnog društva. Njegove replike 'Ako je moja hižica smetnja vašoj sreći, onda si je zemite' i 'Meni je milejše pod svojom hruškom gladen biti neg se bogatstvo sveta imeti!' najbolje ilustriraju njegov prepošteni i prenaivni odnos prema svijetu, koji nakon završetka predstave i dalje odzvanja kazalištem.

Mirela Videk Hranjec uvjerljivo je utjelovila lik Regice, Dudekove vječno namrgođene supruge, realne i svjesne Dudekovih mana i vrlina, koja je stalno u pokretu i pritom stalno prigovara suprugu, no istodobno ga i štiti od nesmiljene okoline. Posebno se istaknuo Hrvoje Kečkeš koji je maestralno, neizmjerno precizno i duhovito odigrao prefriganog Imbru Grabarića Presvetlog, koji svuda traži priliku za zaradu i penjanje na društvenoj ljestvici. Dakako, svoj lik je zaokružio nezaboravnom replikom 'Sunčece ti presvetlo!'. Odličan je bio i Boris Svrtan s bravuroznom interpretacijom relativno imućnog Dudekovog rođaka Franca Ožbolta Cinobera, koji ga zapravo najviše iskorištava. Svojim interpretacijama istaknuli su se i Filip Detelić kao gradski vijećnik Matula, Luka Petrušić kao pijanac Besni te Ines Bojanić kao Babica/Roza, no galerija tih plastičnih i psihološki dorađenih likova ne bi bila tako uspješna bez svih glumaca - Ivice Zadre kao gostioničara Martina i Nine Erak Svrtan kao njegove žene Gretice, te Anite Matić Delić (Kata), Maje Posavec (Cila / Pjevačica), Josipa Brakusa (Jura / Rok Vađon / Štef) i Karla Mlinara (Inženjer / Videk / Konobar).

Osim što donosi sjajnu studiju likova i razapetost današnjeg sela između kokica, Babice i alkoholizma te europskih strukturnih fondova, nova Kerempuhova komična drama ili društvena komedija, preko analize pitoresknog društva iz Gruntovca i niz jednostavnih, duhovitih situacija i psihološki dobro profiliranih likova, postavlja i mnoga pitanja o današnjoj Hrvatskoj, primjerice, gdje smo sada i kamo idemo. Također i o njezinim seoskim 'muževima', muško-ženskim odnosima i općenito o selu i seljanima kao metafori duha nekog naroda, koji su, čini se, zaboravili mnoge ljudske vrijednosti i vrline.

Premda u predstavi 'Gruntovčani' nema inovativnih kazališnih rješenja niti istraživačkih postupaka, ona je čvrsto i jasno postavljena, zanimljiva, aktualna i zabavna, na granici gorkog humora i suza, i sigurno će postati hit. Životnosti predstave pridonijela je jednostavna naturalistička Svrtanova scenografija i kostimi Vedrane Rapić, zatim video Rajka Minkovića i pjesma 'Podravina ravna' skladatelja Živana Cvitkovića i tekstopisca Dubravka Ivančana u aranžmanu Glazbene družine Cinkuši i a cappella izvedbi Maje Posavec. No predstava je preduga (traje gotovo tri sata s pauzom), dijelom i zbog stalnog premještanja scenografije na sceni. Također bi trebalo razmisliti i o smanjivanju pušenja na pozornici, usprkos tome što to pridonosi autentičnosti ambijenta.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!