Opera u prvi plan stavlja duboko proživljenu dramu protagonista, pretpostavljajući je vanjskim događajima, odustajući time od klišeja samo jednog dramskog vrhunca, jer prvi je čin drama Tatjane, drugi drama Lenskog, a treći drama Onjegina.

Svaki čin zasebna je cjelina, a sva tri čvrsto su povezana u jednu, jedinstvenu. Čajkovski je djelo podnaslovio 'Lirski prizori' i njime stvorio prototip psihološke opere u kojoj glazba ne opisuje, nego produbljuje prikazana zbivanja. Iako je djelo naslovljeno prema mladome, blaziranom bogatašu Evgeniju Onjeginu, glavni je lik sanjarska djevojka Tatjana koja se živeći duboko u ruskoj provinciji 19. stoljeća prepušta maštarijama, idealizirajući slučajnog znanca Onjegina, nedostojna njezine iskrene ljubavi.

U spletu osobnih tragedija likova moguće je prepoznati karakterističnu autorovu misao o nemoći čovjeka u postizanju sreće za kojom žudi po prirodi svoje naravi. Predsmrtna arija Lenskoga, kao i glasovit noćni prizor u kojemu Tatjana piše ljubavno pismo Onjeginu, ubrajaju se u najljepše ulomke slavenske operne literature.

U predstavi nastupaju Željka Martić (Larina), u ulozi Tatjane Adela Golac Rilović, u ulozi Olge Jelena Kordić (2.2.) i Martina Menegoni (24.1.), a u ulozi Filipjevne Neda Martić. U naslovnoj ulozi Onjegina nastupat će Ljubomir Puškarić (24.1., 2.2.), u ulozi Lenskog Stjepan Franetović (24.1. i 2.2.), Gremina Luciano Batinić (24.1. i 2.2.), Triqueta Mario Bokun (24.1. i 2.2.), a Zareckija Robert Palić (24.1.) i Alen Ruško (2.2.).

Premijera je održana 14. studenog 2014. i dosad je odigrana sedam puta.

Predstava je nastala u koprodukciji s Hrvatskim narodnim kazalištem Ivana pl. Zajca u Rijeci.