Eurokaz kao svoju sljedeću premijeru najavljuje, predstavu Toma – ateistička misa, projekt redatelja Borne Baletića koji polazi od drame Prokletstvo Milana Ogrizovića i Andrije Milčinovića, jednog od najzanimljivijih, ali i najkontroverznijih dramskih tekstova hrvatske moderne, i pretvara ga u slojevitu scensku meditaciju o vjeri, sumnji i pobuni pojedinca protiv dogme.

Baletićev pristup udaljava se od povijesnog realizma i gradi metafizičku, introspektivnu strukturu, u kojoj se izvorni tekst stavlja u dijalog s drugim djelima srodne tematske linije, pretvarajući priču u kazališnu potragu za smislom izvan granica vjerske ortodoksije. Premijerne izvedbe zakazane su za četvrtak 20., srijedu 26. i četvrtak 27. studenoga u prostorima Eurokaza.

Na početku prošlog stoljeća, u doba snažnih društvenih i ideoloških previranja, književnici Milan Ogrizović i Andrija Milčinović objavili su Prokletstvo u časopisu Suvremenik. Ubrzo nakon toga, prikazivanja su strogo cenzurirana i zabranjena, a probe za praizvedbu prekinute. Središnji protagonist, intelektualac koji odbacuje dogme Katoličke crkve i kritički propituje njezinu moć, smatran je previše radikalnim, a autori su, pod pritiskom javnosti, morali tvrditi kako njihova drama ne izražava osobne stavove nego fikciju. Ipak, tek više od pola stoljeća kasnije, 1965. godine, Prokletstvo je doživjelo svoju prvu scensku izvedbu u zagrebačkom HNK-u.

Sad se ovaj tekst ponovo vraća na kazališne daske, ali u sasvim novom obliku. Dramatizacija Borne Baletića i Mihovila Rismonda ne obnavlja samo Ogrizovićevo i Milčinovićevo djelo, nego ga rekontekstualizira i uvodi u dijalog s djelom Gustavea Flauberta Iskušenje svetog Antuna, kao i s nizom drugih tekstova slične tematske linije, poput srednjovjekovnog Gospinog plača pripisanog sv. Anselmu. Time nastaje svojevrsni dramsko-filozofski hibrid koji se odmiče od naturalističkog prikaza i postaje psihološka drama o duhovnom raspadu protagonista Tome, čovjeka koji se u potrazi za istinom odmiče od Crkve i njezine apodiktične interpretacije božanskog.

Radnja je smještena u 13. stoljeće u Zagrebu, gdje je Toma lik koji se usudi misliti izvan granica vjerskog autoriteta. Odbijajući se pokoriti Crkvi i njezinoj zluradosti, riskira ekskomunikaciju – vlastito "prokletstvo". Njegova se potraga, međutim, ne zaustavlja na sukobu s institucijom; u njoj se otvara i šira panteistička vizija svijeta, u kojoj Toma traži božansko ne u crkvenoj dogmi, nego u samome životu i prirodi, u "ostatku božanske kreacije". Kroz to odvajanje od dogmatskog i institucionalnog, drama postaje misa bez Boga – ateistička misa – u kojoj protagonist ne negira sveto, nego ga pokušava ponovno osmisliti.

Redatelj Borna Baletić gradi predstavu kao duhovni eksperiment i misaoni performans, kombinirajući tekstualne fragmente Ogrizovića i Milčinovića s autorskim interpolacijama Mihovila Rismonda, koji strukturira dramaturgiju kao misaonu liturgiju sumnje i otpora. Baletićev redateljski postupak odmiče se od naturalizma i stvara sugestivan, simbolički prostor u kojem se kazalište preobražava u meditaciju o vjeri, sumnji i moći.

Glumački ansambl čine Luka Slišković, Borna Baletić, Luka Bulović, Tara Dorotić, Ena Jagec i Igor Jurinić. U stvaranju predstave sudjeluju brojni suradnici: glazbu potpisuje Igor Jurinić, scenu i maske oblikuju Sven Stilinović i Silvio Živković, a za kostime je zaslužna Suzana Brezovec. Pokret potpisuje Ena Jagec, dok je za produkciju, grafičko oblikovanje i video projekcije zadužen Marko Milovac. Kao suradnica za francuski jezik sudjeluje Barbara Rismondo.