u izdanju nakladničke kuće Fraktura

Emotivna, moćna proza: Mnogi s nestrpljenjem očekuju izlazak autobiografije glumačke dive Mire Furlan

06.12.2021 u 15:35

Bionic
Reading

Ni godinu dana od prerane smrti glumice Mire Furlan u izdanju nakladničke kuće Fraktura izlazi njezina autobiografija 'Voli me više od svega na svijetu'. Jedna od najvećih zvijezda jugoslavenskog glumišta predstavlja se prozom koja pomno secira specifično vrijeme devedesetih godina, ali i vlastito, intimno vrijeme uvelike obilježeno egzilom u Ameriku

Zvijezda filmova Kiklop Antuna Vrdoljaka, Za sreću je potrebno troje i U raljama života Rajka Grlića te hvaljenih američkih serija Babylon 5 i Izgubljeni piše majstorski, tako da se autobiografija čita kao najbolji roman – s dramatičnim obratima i emotivnim pulsom.

Emotivna, moćna proza u kojoj pratimo život mlade intelektualke koja odrasta u disfunkcionalnoj obitelji te se odlučuje za glumu, gdje se smjenjuju sreća i nesreća, proza u kojoj vidimo i lice i naličje slave, urezuje nam se svakim zarezom, svakom rečenicom pod kožu.

Osim mladosti i glumačkog uzleta tekst prati nezapamćene nacionalističke i šovinističke ispade koje je glumica trpjela netom prije i nakon emigracije u SAD. Iako i danas ljaga domaće kulturne scene, ovi skandali nikad nisu umanjili glumačku veličinu Mire Furlan, prepoznatu i u Hollywoodu.

Izvorno napisana na engleskom jeziku na čak 625 stranica, autobiografija Voli me više… dostupna je u prijevodu Ive Karabaić, koja je prevela s engleskog 45, a uredila više od 250 beletrističkih i publicističkih djela. Knjiga je opremljena fotografijama iz glumičina privatnog albuma, kao i onima fotografa Radana Popovića, dok je za naslovnicu zaslužan Zoran Lončarević.

Iz autobiografije:

'Da li pišem ovu knjigu za tebe? Da bi ti mogao razumjeti što se dešavalo prije tebe? Kako bi mogao proviriti u daleki, davno nestali svijet iz kojeg su potekli tvoji roditelji? Da li uopće želiš znati nešto o tome? Da li ti treba ta teška prtljaga, prtljaga koju tvoja majka vuče sa sobom cijeli svoj život, ne nalazeći načina da je bar načas odloži? Ili pišem za sebe, sebi? Zašto? Da li zato da ‘bolje razumijem samu sebe’ pokušavajući detektirati skrivenu ‘priču’ u raštrkanom, nelogičnom, kaotičnom narativu svojega života? Dok sam pokušavala odgovoriti na ta pitanja na koja odgovor nije moguć, boreći se s riječima jezika koji nije moj (iako se drsko pretvaram da jest), desilo se nešto jako čudno: odrastao si. Ne samo to: Amerika je postala drugačija zemlja, zemlja zlokobno slična mjestu koje smo nekoć napustili s užasom i u očaju. Više nema sumnje da su sile koje su nas istjerale iz naših domova izvojevale globalnu pobjedu. Već smo se jednom borili s tim silama. Sada smo umorni. Iscrpljeni ponavljanjem. Usto, prilično neobično, ova knjiga postaje drugačija knjiga. To više nije knjiga sjećanja na daleko mjesto i daleko vrijeme. Ona postaje nešto puno drugačije: molba Americi i svijetu.'

Mira Furlan rodila se u Zagrebu 7. rujna 1955., a preminula je u Los Angelesu 20. siječnja 2021. godine. U Zagrebu je završila osnovnu školu i klasičnu gimnaziju te je diplomirala na Akademiji dramskih umjetnosti u Zagrebu 1978. Kao najtalentiranija glumica u klasi već za vrijeme studija počela je dobivati uloge u raznim zagrebačkim kazalištima i u filmovima, a ubrzo je dobila i stalni angažman u zagrebačkom HNK-u. Slavu je stekla ulogom Kate u seriji Velo misto. Nedugo zatim postala je jedna od najtraženijih glumica u Jugoslaviji te snimila brojne filmove i TV serije.

Nagrađena je Zlatnom arenom za ulogu u filmu Kiklop 1983. i za najbolju glumicu 1986. u filmu Lepota poroka. Svjetska ju je javnost upoznala ulogom u filmu Otac na službenom putu. U drugoj polovini 1980-ih imala je brojne angažmane diljem Jugoslavije, posebno u zagrebačkim i beogradskim kazalištima, te živjela između dva grada, a 1990. Dobila je najvažniju hrvatsku kazališnu nagradu Dubravko Dujšin. Svojim angažmanom nije se uklapala u poželjnu sliku rastućih nacionalizama, te je optužena da je izdajica, a početkom rata doživjela je rijetko viđen medijski napad, politički i institucionalni progon. Sa suprugom redateljem Goranom Gajićem 1991. odlazi u emigraciju u Sjedinjene Američke Države, gdje je ostvarila zavidnu glumačku karijeru, a posebno se istaknula ulogama u serijama Babylon 5 i Izgubljeni. Glumila je u brojnim američkim predstavama i filmovima te predavala na New York Film Academy. Od početka novog tisućljeća glumila je i u filmovima i kazalištima u zemljama bivše Jugoslavije. Bila je angažirana i u riječkom HNK-u, gdje je odigrala i svoju posljednju ulogu, u predstavi Vježbanje života – drugi put.

Autorica je drame Dok nas smrt ne razdvoji i knjige kolumni koje je objavljivala u Feral Tribuneu Totalna rasprodaja.