RAVNATELJ PROTIV RAVNATELJSTVA

Drama u Hrvatskom glazbenom zavodu: Tko je bacio oko na nekretninu u Zagrebu?

  • Autor: Tina Barbarić
  • Zadnja izmjena 21.11.2018 18:34
  • Objavljeno 21.11.2018 u 15:06
Hrvatski glazbeni zavod, Niko Đurić

Hrvatski glazbeni zavod, Niko Đurić

Izvor: Pixsell / Autor: Matija Habljak

Nakon što je u ponedjeljak dio Ravnateljstva Hrvatskog glazbenog zavoda u Zagrebu ispred zgrade, nasred ulice, održao konferenciju za novinare jer im ravnatelj nije dao da uđu u nju, donosimo dosad poznate detalje ovog sukoba koji traje gotovo cijelu godinu. Naime, u ožujku je Niko Đurić izabran za šefa HGZ-a na 'prijelazno razdoblje' i pokrenuo je priče o mogućoj prodaji ili davanju u koncesiju glasovite zgrade u Gundulićevoj ulici, što je razljutilo ostale članove Ravnateljstva. Priča je tim više komplicirana jer je to isto ravnateljstvo ranije smijenilo ravnatelja Đurića, a potom je on smijenio njih

O ozbiljnim problemima u Hrvatskom glazbenom zavodu (HGZ) tportal je pisao u lipnju ove godine, nakon što se Facebookom proširila vijest da novo Ravnateljstvo razmatra mogućnost prodaje povijesne zgrade Zavoda, koji već skoro 200 njeguje amatersko glazbeno stvaralaštvo, a u kontekstu prenamjene spominjao se čak i novi hotel te da je investitor 'već poznat i u startnoj poziciji'. Kasnije se u kontekstu mogućeg kupca u Telegramu spominjao Ciril Zovko, vlasnik Importanne galerije.

Informaciju o mogućoj prodaji portalu Telegram u lipnju su potvrdili tajnik Ravnateljstva HGZ-a Ljubomir Gašparović i potpredsjednica Seadeta Midžić, objasnivši da ih je Niko Đurić na sjednici obavijestio kako postoji interes potencijalnog kupca i ponuda za kupnju nekretnine u Gundulićevoj ulici.

Tko je Niko Đurić?

Niko Đurić je odvjetnik u mirovini i violinist u Društvenom orkestru HGZ-a te jubilarni, dvadeseti predsjednik Zavoda. Iz Dubrovnika je, kao mladić je bio na studiju u SAD-u, na Williams Collegeu, a pravo je diplomirao u Zagrebu.

'Rekla sam da tu točku dnevnog reda ne prihvaćam, istaknula sam da je riječ o našoj zaštićenoj baštini, da naš statut izričito kaže da se zgradi HGZ-a ne može mijenjati namjena te da tu ideju smatram razaranjem kulture', rekla je tada Midžić, ugledna zagrebačka muzikologinja. Nakon njenog protesta o toj točki dnevnog reda, preformuliranoj u 'informaciju o ponudi', na sjednici se više nije raspravljalo.

Niko Đurić

Niko Đurić

Izvor: Pixsell / Autor: Matija Habljak/PIXSELL

Đurić je, inače, priču pokrenuo u travnju, netom po dolasku na mjesto ravnatelja najstarije hrvatske glazbene institucije, upozoravajući tada na njenu 'jako tešku financijsku situaciju', koju je povezao prije svega 's odlaskom Muzičke akademije' iz prostora HGZ-a 2014. Spominjao je i potrebu okretanja tržištu i novim načinima poslovanja, a prema pisanju Jutarnjeg lista, govorio je i da bi osnovnu djelatnost ustanove, amaterizam, trebalo suspendirati na godinu dana te da bi se prostor u kojemu su artefakti glazbene povijesti mogao iznajmiti jer je 'skladište papira koje zauzima sobe u prizemlju'.

Ravnateljstvo razriješilo ravnatelja...

U lipnju je Đurić za tportal odlučno odbacio ikakvu mogućnost prodaje zgrade. HRT-u je pak rekao da se razmišljalo o prodaji nekih njenih dijelova, kao mjeri oporavka.

'Kupnja, zakup, koncesija i tome slično su legitimne mjere rješavanja određenih problema. Pogotovo ako se nalazite u situaciji u kojoj ste dovedeni pred svršen čin te da morate potpisati stečaj HGZ-a', rekao je.

Dio članova Ravnateljstva tada je tražio njegovu ostavku, tvrdeći da lažno tvrdi da se HGZ nalazi u predstečajnoj fazi kako bi zgradu lakše dao u koncesiju ili prodao. Ona inače, prema statutu, u slučaju bilo kakve financijske ili druge havarije prelazi pod ingerenciju Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU).

Članica Časnog suda HGZ-a Naima Balić za HRT je rekla u lipnju da Đurić govori neistinu.

'Prva točka dnevnog reda (na sjednici) bila (je) prodaja. Osim toga, uz taj dnevni red bio je priložen izvadak iz gruntovnice', upozorila je.

Zavod otvorio car Franjo Josip I

HGZ je neprofesionalna i neprofitna udruga u kulturi i umjetnosti čiji je cilj njegovanje, unapređivanje i širenje glazbene umjetnosti, osobito hrvatske. Društvom upravlja Ravnateljstvo, koje poput Nadzornog odbora i Časnog suda djeluje počasno, bez novčane naknade.

Osnovan je 1827. kao Društvo ljubitelja glazbe, što je i danas, a bio je među ostalim izvorište cjelokupnog glazbenog školstva u Zagrebu. U zgradu, u kojoj se nalazi i danas, HGZ se uselio 1876. godine. U potresu 1880. oštećeno je stubište koje vodi u koncertnu dvoranu, a popravak te neke manje zahvate u prizemlju izveo je Herman Bollé.

Šesnaest godina nakon useljenja, odnosno 1892. godine, kupljeno je susjedno zemljište za gradnju još jedne zgrade s Malom koncertnom dvoranom. Na poticaj Izidora Kršnjavoga, odlučeno je da se istodobno s tom zgradom izgradi novo stubište do Velike koncertne dvorane.

Tako je 1895. izgrađeno monumentalno, neobarokno, šesterokrako stubište s galerijom koju nose ženske herme. Za razliku od stare, jednokatne zgrade, nova je dvokatna. Na svečanom otvorenju stubišta i nove zgrade 14. listopada 1895., navodi se na stranicama HGZ-a, uz najviše hrvatske uglednike bio je car Franjo Josip I.

U srpnju su napokon Ravnateljstvo, Nadzorni odbor i Časni sud Zavoda smijenili Đurića, navodeći da ne prepoznaje značenje institucije na čijem je čelu. Đurić je međutim njihovu formalnu odluku odlučio ignorirati. Kad je u ožujku ove godine postao predsjednikom, nakon što je njegov prethodnik Marcel Bačić iznenada dao ostavku, položaj je preuzeo za 'prijelazno razdoblje'. Mandat mu, što se može utvrditi pregledom Registra udruga RH, traje do 29. studenoga, što je ujedno krajnji rok da se sazove izborna skupština. Nakon toga HZG-u prijeti ulazak u upravljački limb u kojem bi ostao bez svojih upravnih tijela, piše Kulturpunkt.

Nadzorni odbor je od smijenjenog Đurića 10. listopada tražio da sazove izvanrednu skupštinu kako bi se razgovaralo o stanju u Zavodu i kako bi se proveli nužni izbori, no on ih je eksplicitno odbio. Odbor je tada iskoristio statutarnu ovlast i kao predlagač po isteku 30 dana od podnošenja zahtjeva sâm sazvao skupštinu za 28. studenoga. Upravo je o tome sedam od 11 članova htjelo izvijestiti na konferenciji 19. studenoga, kad su ih dočekala zatvorena vrata HGZ-a i plakat s porukom da su poziv novinarima uputile 'neovlaštene osobe, u nestatutarnoj proceduri i s neistinitim sadržajem'.

...a potom je ravnatelj smijenio Ravnateljstvo

Pod 'neovlaštenim osobama' Đurić cilja na to da je sredinom studenoga iz Ravnateljstva isključio deset članova: potpredsjednike Seadetu Midžić i Mladena Janjanina, tajnika Ljubomira Gašparovića, članove Nadzornog odbora Zdenku Kapko Foretić i Višnju Mažuran, članove Časnog suda Naimu Balić, Silvija Foretića i Marina Tušeka te članove Ravnateljstva Sinišu Bizovića i Miroslava Gašparovića.

Nakon što se u ponedjeljak zabarikadirao u HGZ-u, u koji ni policija nije mogla bez sudskog naloga, članovi Ravnateljstva najavili su da će izvanrednu i izbornu skupštinu krajem studenoga održati u prostorima Muzičke akademije.

  • +12
  • +9

Članovi Ravnateljstva HGZ-a održali konferenciju na ulici jer im je ravnatelj zabranio ulaz u zgradu

Izvor: Pixsell / Autor: Sanjin Strukic/PIXSELL

Na njihovoj 'uličnoj konferenciji' bila je i pročelnica Gradskog ureda za kulturu Ana Lederer te je ponašanje Đurića opisala kao 'oblik nasilja'.

'Meni je to neshvatljivo. Mora se donijeti neko mirno rješenje jer HGZ je velika institucija hrvatske kulture i očekujemo da se ravnatelj i Ravnateljstvo dogovore', rekla je u ponedjeljak Lederer. Oglasilo se i Ministarstvo kulture apelirajući na dijalog.

Ministarstvo traži dijalog

'Apeliramo na predsjednika da uspostavi dijalog s članovima Ravnateljstva kako bi se sačuvala temeljna djelatnost Hrvatskoga glazbenog zavoda. Ministarstvo kulture je u više navrata članovima Ravnateljstva prenijelo spremnost za uključivanjem i posredovanjem', rekli su iz Ministarstva u ponedjeljak, ističući kako je 'kao institucija, Zavod puno više od koncertne dvorane, posebno zbog bogatog fundusa knjiga i partitura koje čuva'.

U lipnju je u njemu održana modna revija.

Tko je bacio oko na vrijednu nekretninu?

'Je li to značilo početak prenamjene po ukusu ravnatelja Đurića, koja bi donosila novac, a u daljnjoj perspektivi preobražaj zgrade u luksuzni hotel na prestižnoj adresi? Sve se više postavlja još javno neizrečeno pitanje - je li tko stavio šapu na ovu doista prestižnu, ali i kulturološki nenadoknadivu vrijednost?', piše Jutarnji.

Iz Kulturpunkta pak poručuju kako se problem neće završiti i ako se krajem studenoga održi izborna skupština.

'Najvažniji problem, onaj otimačke imaginacije koja jedino rješenje financijskih problema kulturnih institucija prepoznaje u komercijalizaciji kulturne infrastrukture, ionako nije došao s Đurićem, a sasvim sigurno s njime neće ni otići', pišu.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!