intervju: Ljubica letinić/lana deban

Book&zvook 'ozvučio' je čak 100 knjiga: Upoznajte žene koje su Hrvate naučile slušati književnost

26.05.2024 u 17:24

Bionic
Reading

Razgovarali smo s Ljubicom Letinić i Lanom Deban, dvojcem koji stoji iza sve popularnijeg projekta jedinstvenih audioknjiga book&zvook, koji će i ove godine nagraditi laureata tportalove književne nagrade besplatnim izdanjem audioknjige

Kada su prije pet godina iskusne radijske profesionalke Ljubica Letinić i Lana Deban pokrenule platformu book&zvook, mnogi su bili spremni odbaciti njihovu ideju. Međutim pet godina poslije ovaj se dvojac nalazi na brojci od stotinu izdanih audioknjiga, što je već respektabilna biblioteka. Ove hrabre žene ne planiraju stati, a njihov je napor prepoznalo čak 30 tisuća korisnika aplikacije za slušanje knjiga. Prošlog vikenda sudjelovale su u manifestaciji Knjige u krošnjama u zagrebačkom parku Ribnjak, pa smo, osim stotog izdanja, iskoristili to kao povod za razgovor o njihovom putu. Pitali smo odakle im ideja za snimanje i izdavanje audioknjiga, kako stoje brojke na međunarodnom tržištu, kako su riješile pitanje aplikacije, kako biraju što će snimiti, koliki su produkcijski troškovi, kakvu podršku institucija imaju, kojim su projektom posebno zadovoljne i druge stvari.

Povod ovom razgovoru stoto je izdanje u vašoj biblioteci. Radi se o knjizi 'Događaj' Annie Ernaux. Zanima me jeste li prije pet godina mogli zamisliti da će se priča zahuktati do te mjere?

Ljubica: Jesmo! Nismo mislile stati kad smo krenule u ovu avanturu. Iako smo znale da je proces snimanja audioknjiga zahtjevan, spor i skup. Moglo je to ići i brže da smo imale više sredstava. Ali stotka je s početne točke izgledala jako daleko.

Lana: Snimanje knjige nemoguće je ubrzati, a uz to smo pomno birale svaki naslov i nismo htjele raditi kompromise u produkciji, od izbora glumaca, kvalitete snimanja i opremanja teksta zvukovima i glazbom, do finalizacije. Željele smo da to budu primjeri najbolje prakse snimanja knjiga. Prošle godine stekle smo ritam od dvije knjige mjesečno, što je puno za produkcijske kapacitete kojima raspolažemo.

Ljubica: Značajne resurse nam je u prvih nekoliko godina iscrpila aplikacija, njen razvoj. Uspjele smo se odlijepiti od toga kad smo našle sjajnog partnera u agenciji Dream Mirjane i Andrije Frinčića. S tim važnim segmentom u sigurnim rukama mogle smo se intenzivnije posvetiti produkciji, a kažu nam ljudi da sad štancamo knjige.

Suradnja s tportalom

Book&zvook će i ove godine objaviti audioizdanje najboljeg hrvatskog romana u izboru tportala, čiji autor uz audioknjigu osvaja i 10 tisuća eura. O polufinalistima tportalove književne nagrade za 2024. više doznajte ovdje, a o cijelom projektu na podstranici tportalovog izbora za roman godine.

Kako ste došli na ideju da se bavite time?

Ljubica: Stalno odgovaramo na ovo pitanje! Vidjele smo da ljudi oko nas hodaju sa slušalicama na ušima, same smo otkrile audioknjige i osvijestile to da one ne postoje na našem jeziku. Kvantni skok u tehnologiji pametnih uređaja zaslužan je za popularnost audioknjige. Amazon je 2008. kupio danas najveći servis za slušanje Audible, a tek sredinom sljedeće dekade taj će segment digitalnog izdavaštva doslovno ekspandirati. Sada se slušanje knjiga proširilo i na manje jezike, cijela Europa sluša knjige i nama je drago da smo i Hrvatsku smjestile u tu dobru statistiku.

Možemo li govoriti o brojkama?

Ljubica: Imamo svoje brojke - 30 tisuća ljudi je skinulo aplikaciju, a nekoliko tisuća koristi je svakog mjeseca, sve više ulaze i sve se dulje zadržavaju. U SAD-u audioknjiga zauzima 10 posto tržišta, u Britaniji gotovo isto toliko. Predviđa se da će 2030. godine globalno dosegnuti 20 posto. Ove godine ćemo napraviti istraživanje našeg tržišta, bez toga nemamo uvid na uzorku. Naša se prodaja knjiga ušesterostručila u odnosu na prvu godinu, no krenule smo od zaista malih brojki. Iznos nije impresivan, ali rast jest. Stalno raste!

Lana: Logično je, s 13 knjiga smo došle na stotinu, sada je to izbor u kojem mnogi mogu pronaći naslov koji bi voljeli slušati. Digitalna tehnologija omogućuje da u realnom vremenu pratimo rad naše mobilne aplikacije. Možemo analizirati angažman korisnika, znati gdje se sve u svijetu naše knjige slušaju, mjeriti vrijeme provedeno u aplikaciji itd. Uzbudljivo je i ohrabrujuće pratiti rast tih parametara.

Niste novajlije u ovom poslu, imate iskustva u snimanju zvuka. Je li ovo bio logičan korak u vašim životima?

Ljubica: Svoje uvjerenje da suvereno vladamo medijem ugradile smo u ovaj projekt, ali postoje ogromne razlike. Nije nam bilo svejedno kad smo se suočile s činjenicom da pred nama stoji knjiga od sedam ili 17 sati, a naše emisije su trajale najviše 60 minuta. U ovih smo pet godina ovladale postupkom i postavile standard u produkciji audioknjiga na našem jeziku, a to smo mogle jer smo na raspolaganju imale dobar alat.

Lana: Ovo je specifična vrsta bavljenja tekstom, postoje razne finese i zakonitosti. To se njeguje samo na javnom radiju, imale smo priliku to naučiti tamo. Snimiti knjigu je mnogo više od tehničkih stvari, nije dovoljno sjesti pred mikrofon i čitati. Najljepše je kad do nas dopre glas da je slušanje naših knjiga doživljaj jer imaju 'ono nešto'.

Kako ste riješili pitanje aplikacije?

Ljubica: Morale smo razviti aplikaciju, bio je to jedini način da distribuiramo knjige, znale smo da CD ne dolazi u obzir. Tada, 2018., kad smo počele, na Audibleu, primjerice, nije bilo moguće izložiti knjigu na hrvatskom, tržište nije bilo otvoreno za male jezike. Zato je nastao book&zvook - naš osnovni alat za distribuciju. Moramo pratiti tehnologiju u svakom koraku, usklađivati aplikaciju sa zahtjevima Google i Apple Storea, preko kojih je naša aplikacija dostupna za svaki mobitel. Pratimo sve što se događa u tom polju i u skladu s tim nastojimo obogatiti ponudu knjiga i učiniti slušanje ugodnim, razvijati nove, praktične funkcionalnosti aplikacije. Moramo sve to uskladiti i s lokalnim zakonitostima poslovanja, oglašavati se. To je daleko od naše iluzije da ćemo samo slagati lijepe zvukove na lijepu književnost.

A kakva je situacija s knjižnicama, mogu li se vaše knjige posuditi tamo?

Ljubica: Odnedavno se i to može! I bezrezervno pozdravljamo inicijativu i pionirski iskorak narodnih knjižnica, prvenstveno KGZ-a, ali i knjižnica manjih gradova, od Kostajnice do Korčule, da svojim korisnicima omoguće posudbu audioknjiga. To je naš put prema mnoštvu zainteresiranih čitatelja i ta suradnja, koja audioknjigu čini dostupnijom, mogla bi značajno doprinijeti široj popularnosti ovog formata kod nas. Ona nam je važna i zbog senzibilizacije javnosti, mnogi imaju predrasude prema onome što radimo i rijetko će koje dijete priznati da je poslušalo lektiru. Knjižničari su tu važna karika.

Kako birate što ćete snimiti?

Lana: U jeziku koji nema puno audioknjiga treba snimati što više. Istovremeno treba ravnomjerno puniti kategorije, paziti na balans, nuditi ponešto za svaku vrstu publike.

Ljubica: Jasno je koje su knjige kanon, a koje u njega neopravdano i nepravedno nisu ušle. Sve ih treba snimiti. Lektirne klasike, suvremene pisce za koje školska djeca misle da ne postoje, poeziju, žanrovsku literaturu. Krenule smo iz radijske umjetnosti, pa volimo eksperimentirati formatom, otud i nekoliko izvornih audioizdanja, knjiga koje postoje samo u zvuku. U zvuku se tek ogleda i bogatstvo jezičnih nijansi, otud naša dijalektalna zbirka.

Lana: Često se ističe praktičnost audioformata, zaslužnog za sve veću popularnost slušanja knjiga, no volimo istaknuti da je format audioknjige dragocjen i kao svojevrstan arhiv našeg jezika i kulture. To je dokument našeg jezika u sadašnjem trenutku.

Ljubica: Ciljamo vrhunsku kvalitetu, zapravo stvaramo novo umjetničko djelo.

Koliko košta produkcija audioknjige?

Ljubica: Teško je reći. Kupujemo autorska prava, pregovaramo za svaku knjigu, glumci ulažu golemo vrijeme i duboku koncentraciju, tu su glazba i dizajn zvuka. Za svaki sat gotove knjige treba nam tri do pet puta toliko vremena. Kad sve zbrojimo, troškovi su visoki. Krenule smo s nerealno niskim cijenama jer nismo htjele odbiti publiku. Nismo se vodile samo trgovačkom logikom, a tek ćemo vidjeti hoće li nas to koštati života!

Kakva je podrška institucija?

Ljubica: Dobile smo inicijalnu podršku Ministarstva kulture kad smo projekt imale tek u ideji. Zatim su nas skromno pratili, a nekoliko naslova snimili smo i uz pomoć Grada Zagreba. Javni novac uložen u book&zvook nije bačena investicija, višestruko je vraćen kroz stabilan sustav s perspektivom. Čini nam se da o tome postoji svijest u institucijama. Nadamo se da će nas njihova podrška pratiti i u budućnosti, možda bolje nego dosad. Najveći iskorak u tom smislu nedavno je opet došao iz Ministarstva kulture za ediciju suvremenih hrvatskih pisaca na engleskom jeziku koju ćemo plasirati na globalno tržište. To je prilika da predstavimo našu književnost na svjetskoj pozornici.

Možete li otkriti o kojim se autorima radi?

Lana: Bit će to prijevodi djela Damira Karakaša, Olje Savičević Ivančević, Ivane Sajko, Roberta Perišića, Ivane Bodrožić, Maše Kolanović, Dubravke Ugrešić, Vesne Parun i Luke Paljetka.

Postoji li projekt kojim ste posebno zadovoljni?

Lana: Teško je izdvojiti jedan naslov jer svaka je knjiga priča za sebe, početak novog kreativnog procesa. Naravno, važno je točno i precizno snimiti tekst, ali također prenijeti atmosferu knjige u drugi medij. Tu nema recepta, to je svaki put novi izazov, od izbora glumca i onoga što on ili ona donosi u tekst, do rada na tekstu u studiju i korištenja kreativnih mogućnosti koje nam nudi audiomedij. Zato nije lako uspoređivati knjige.

Ljubica: Izdvojila bih nekoliko stvari - izrazito sam ponosna na to što smo snimili Desnicu, jer to je vrhunac književnog jezika i jezičnog stvaralaštva, to je polifonija, Desničina rečenica je glazba. Postoje knjige koje zaslužuju biti snimljene prije drugih baš po tom ključu. Volim naše off projekte, recimo knjigu o Franciju Blaškoviću, uopće knjige o glazbi, one su u zvučnom mediju u svom prirodnom prostoru. Takva je knjiga našeg neprežaljenog kolege i prijatelja Ante Perkovića 'Sedma republika'; radeći je kao da je on s nama, gradile smo joj minuciozno zvučnu kulisu muzikom na koju se referirao i snimkama s kazeta iz osobne arhive koje nam je ustupila njegova supruga. Volim i 'Priče iz Vukovara' Siniše Glavaševića, koje je pročitao njegov sin Bojan. Dao je tom izdanju izuzetan, autentičan ton, Sinišina javljanja ugrađena su u to izdanje, svima su nam dobro poznata, a opet, potresno ih je iznova čuti. Vežemo se za knjige koje radimo jer svaka njihova minuta prođe kroz naše ruke i uši. Volim i neočekivane spojeve: Hrvoje Krešić pročitao je knjigu 'Gigakapitalisti' talijanskog novinara Riccarda Staglianoa, a Mirjana Rakić knjigu svoje turske kolegice Ece Temelkuran. I s nobelovkom Ernaux smo se zaigrale, uzele smo tri prvakinje za tri njezine knjige koje odražavaju i različite situacije iz autoričina života - to su Lela Margitić, Alma Prica i Nina Violić. Volimo i glumce kojima se u govoru čuje kraj iz kojeg su stigli. Goran Bogdan je zato čitao roman 'Ponavljanje' Ivice Đikića, a Lana Barić 'Zemlju bez sutona' Marije Andrijašević.

Lana: Posebnu kvalitetu imaju knjige koje čitaju sami autori, posebice ako su to autobiografski romani. Glumac Feđa Štukan snimio je svoj popularni roman 'Blank', a Aleksandar Stanković svoju ispovijest 'Depra'. Darka Cvijetića možemo slušati u vlastitoj interpretaciji uznemirujuće zbirke kratkih priča 'Schindlerov lift', pjesnika Marka Tomaša u stihovima ‘Crnog molitvenika', a Ivanu Bodrožić u romanu 'Hotel Zagorje', izdanju Radio Teatra koje je dostupno u biblioteci book&zvook. Sve su to dojmljive interpretacije koje na momente oduzimaju dah.

Što biste poručili onima koji imaju predrasude prema audioknjigama?

Ljubica: Srećemo puno ljudi koji misle da je audioknjiga prvenstveno namijenjena ljudima s poteškoćama vida, pa onda i one kojima je nelagodno da im netko drugi čita knjigu. Razumijem, to je uistinu samo jedna interpretacija, refleksija teksta u nekom drugom. Ali tim pomakom stvaramo novu priliku, na neki način gradimo čitateljski stereo. Glas je izrazito sugestivan, može biti neobično zavodljiv, vješt će vas čitač doslovno usisati. A iz toga se mogu roditi neočekivane ljepote. Ako dopustite da vam netko drugi pročita knjigu, dat ćete si šansu za zanimljivo putovanje - u dodiru s drugim ljudskim glasom stvara se bogatstvo doživljaja, oslobađaju naši interpretativni kapaciteti koje ne aktiviramo dok sami sebi čitamo.

Tko su vaši suradnici, bez koga ne možete?

Lana: Osim glumaca, naši stalni suradnici su talentirani i kreativni glazbenici i kompozitori Maro Market, Jura Ferina i Stanislav Kovačić, kojima često povjeravamo delikatan čin stvaranja glazbe za naša izdanja. Zatim programeri koji rade na svim dijelovima kompleksnog IT sustava book&zvooka te naše zamisli brzo i spretno prevode u djelo. Upravo rade na novoj verziji aplikacije koja će biti obogaćena dodatnim funkcionalnostima i dostupna početkom ljeta.

  • +12
Knjige u krošnjama Izvor: tportal.hr / Autor: Matej Grgić
sve osim nogometa