U MSU

Bili smo na velikoj izložbi na kojoj se prikazuje preko 160 filmova čuvene Zagrebačke škole. Izabrali smo one koje jednostavno morate pogledati

  • Autor: Marcella Jelić
  • Zadnja izmjena 23.02.2020 15:28
  • Objavljeno 23.02.2020 u 15:28
tportal

Izvor: Promo fotografije / Autor: Damir Žižić

U zagrebačkom Muzeju suvremene umjetnosti do 14. lipnja traje izložba posvećena djelovanju Zagreb filma, a pod nazivom 'Od imaginacije do animacije: šest desetljeća Zagreb filma' nudi uvid u brojne crteže, makete, ali i stare montažne stolove, projektore i kamere za animaciju. Najveća atrakcija izložbe su, međutim, sami animirani filmovi iz bogatog opusa Zagreb filma, a MSU ih je za izložbu izdvojio oko 160 te ih posjetitelji mogu vidjeti na četrdesetak ekrana u postavu. Izdvojili smo najbolje od njih, one koje obavezno morate pogledati

Zagreb film dosad je proizveo više od dvije tisuće animiranih, dokumentarnih, edukativnih i igranih filmova te reklamnih spotova, a osvojili su oko 500 nagrada za te filmove na domaćim, europskim i svjetskim filmskim festivalima te festivalima animiranih filmova.

Među njima posebno mjesto zauzima Oscar za najbolji animirani film iz 1962. za 'Surogata' Dušana Vukotića, prvi Oscar nekom neameričkom animiranom filmu. No još su tri filma bila nominirana za prestižnu nagradu Američke filmske akademije – 1964. film 'Igra' Dušana Vukotića, zatim 1973. 'Tup-tup' Nedeljka Dragića i 1980. film 'Lutka snova' u režiji Boba Godfreyja i Zlatka Grgića.

Sve važne animirane filmove Zagreb filma gotovo da je nemoguće nabrojiti, a nagrade koje su nekoć osvajali svake godine danas je tako maloj kinematografiji kao što je Hrvatska nemoguće i zamisliti. Od pojave Zagrebačke škole crtanog filma, kako ju je imenovao slavni Georges Sadoul na festivalu u Cannesu, nizale su se nagrade u Veneciji, Locarnu i Annecyju, a Oscar je bio kulminacija tog blistavog niza.

Animirani filmovi Zagrebačke škole bili su u modi među festivalskim selektorima te su se otimali za filmove Vukotića, Dragića, Mimice i drugih, a to nije došlo slučajno, već je rezultat sustavnog rada ne samo te grupe kreativnih velikana, nego i institucija koje su ih podržale. Danas, 60 godina kasnije, pogled na tu impresivnu listu festivala i nagrada doima se kao neka blistava budućnost koja nikako da se dogodi (iako naši animirani filmovi i dalje postižu više nego solidne uspjehe na međunarodnim festivalima), pa možemo 'pamtiti samo sretne dane' i biti ponosni na onaj trenutak u povijesti svjetskog filma u kojem je Zagrebačka škola crtanog filma bila uistinu moćan brend.

  • +40
  • +37

Otvorenje izložbe o Zagreb filmu u MSU

Izvor: Promo fotografije / Autor: Damir Žižić

Imala je dva ključna naraštaja autora, odnosno dvije tendencije, kako se tumači u Hrvatskoj enciklopediji. Prve su činili Nikola Kostelac, Vlado Kristl, Vatroslav Mimica i Dušan Vukotić, a njihov je vizualni stil do kraja 1950-ih stekao odlike svojevrsnog animiranog slikarstva ili slikarske animacije. 'Plošni likovni grafizam u izvedbi likova i objekata te reducirana animacija elementi su koji Školu čine izrazito modernističkom strujom, a tomu pridonose i filozofska alegoričnost, odnosno teme dehumanizacije i otuđenja te antimilitarističke i humanističke parabole', piše u Hrvatskoj enciklopediji.

Drugo razdoblje nastupa sredinom 1960-ih. 'Tada je puna, bogata slikarska pozadina postala rijetka, a autori su se uglavnom priklonili grafizmu i karikaturalnoj animaciji mahom ostvarujući likove na šturim, često bijelim pozadinama; fabule su pak svedene na dosjetku i geg, pritom čak i izrazitije vezane uz alegorijske parabole i pacifističke poruke', navodi se u Hrvatskoj enciklopediji. Najistaknutiji autori te tendencije su Nedjeljko Dragić, Borivoj Dovniković i Ante Zaninović te Vladimir Jutriša, Aleksandar Marks, Boris Kolar i Zlatko Grgić, potom Zlatko Bourek, Zdenko Gašparović i Joško Marušić.

Izdvojili smo neke od njihovih najnagrađivanijih animiranih filmova koje ne treba propustiti na velikoj izložbi u MSU.

  • +32
  • +29

Izložba Od imaginacije do animacije - 60 godina Zagrebačke škole animiranog filma

Izvor: Pixsell / Autor: Igor Kralj/PIXSELL

'Samac', Vatroslav Mimica, 1958.

Film koji tematizira otuđenje i usamljenost u urbanoj sredini osvojio je Grand prix na venecijanskoj Mostri 59. U središtu priče je čovjek koji, umoran od civilizacije, snom od svega bježi u apsolutnu samoću. Osjećaj stravične usamljenosti ga budi i on sav sretan shvaća da je opet među ljudima.

Samac

Izvor: Društvene mreže

'Jaje', Vatroslav Mimica, 1959.

Nakon što je filmom 'Samac' osvojio Grand prix sljedeće godine novi film Vatroslava Mimice, 'Jaje', ponovo je primljen na prestižni festival u Veneciji, Biennale, te je nagrađen brončanom plaketom. Nagrađen je i na festivalu u Atlanti i na Dok Leipzigu.

Uvaženi kipar, g. Paun snio je jaje. Oduševljen samim sobom i svojim umjetničkim djelom, dao je to svima na znanje. Uskoro stigoše prijatelji. 'Lijepog li jajeta... nedostaju mu samo rogovi!' reče gđa Krava. 'I kljun!' primijeti g. Patak… I dodaše jajetu sve što je nedostajalo. Tako su učinili i ostali prijatelji, svaki prema svome ukusu. Začas je jaje bilo pokriveno piramidom čudnih predmeta. Svi su bili oduševljeni. Najviše g. Paun, čija je slava porasla. Stradalo je jedino jaje. Pod velikim teretom – ono se slomilo.

'Surogat', Dušan Vukotić, 1961.

Dosad jedini hrvatski film nagrađen Oscarom ujedno je prvi neamerički dobitnik te nagrade za animirani film, a osvojio je i brojne nagrade na festivalima u Corku, San Franciscu, Oberhausenu… Smatra se filmom koji najuspjelije tumači žanrovske, artističke i tehnološke značajke Zagrebačke škole. 'U razdoblju nastanka obilježenim hladnim ratom i porastom materijalizma, film pruža jednostavnu, humanu i duhovitu poruku susprezanja od ekstrema', napominje se u Hrvatskoj enciklopediji. Kritika materijalizma nudi se kroz priču o čovječuljku koji sam napuše sve što želi, sve dok čavao ne 'ispuše' i njega samoga.

Surogat

Izvor: Društvene mreže

'Bijeli miš', Ivo Vrbanić, 1961.

Film je dobio posebno priznanje na festivalima u Locarnu 1962. i Viennaleu u Beču 1963. Bijeli miš, kojega mačak neprestano progoni, pronađe spas u laboratoriju. Ondje ga opreme za svemirskog putnika i pošalju u svemir. On se vrati kao pobjednik, ali život teče dalje i novi svemirski putnici polaze na put, a bijeli miš je zaboravljen. Opet je samo miš kojega progoni mačak, kao i na početku filma.

‘Don Kihot', Vladimir Kristl, 1961.

Prve nagrade na festivalima u Oberhausenu i Corku osvojio je animirani film jedne od najosebujnijih osobnosti Zagrebačke škole, Vlade Kristla, cijenjenog likovnog umjetnika, pripadnika avangardne skupine Exat 51. Njegov 'Don Kihot' stilizirana je i metaforična prerada Cervantesova romana u kojoj je romantični vitez u raskoraku s vremenom, ovoga puta modernim tehnološkim dobom. Prikazivanje toga, a još više Kristlova sljedećeg filma, 'General i resni človek', bilo je onemogućavano, pa on napušta zemlju 1963.

Don Kihot

Izvor: Društvene mreže

'Igra', Dušan Vukotić, 1962.

Nakon uspjeha 'Surogata' sljedeći film Dušana Vukotića, igrano-animirani film 'Igra', osvojio je nominaciju za Oscara, ali nije uspio osvojiti i samu nagradu. Bio je, međutim, nagrađen u Cannesu (žiri mladih), Annecyju, Oberhausenu, Corku, San Francuscu, Mar Del Plati… U dječjoj igri dječak i djevojčica crtaju likove i pritom se nadmeću. Djevojčica nacrta cvijet, a dječak kravu koja ga pojede. Zatim nacrtani lav progoni nacrtanu djevojčicu te ta igra na kraju postaje ozbiljna i pretvara se u pravi suvremeni rat. Film se isticao svojom pacifističkom i antiratnom porukom.

Igra

Izvor: Društvene mreže

‘Mrav dobra srca', Vladimir Jutriša, Aleksandar Marks, 1965.

Film, rađen prema pjesmi za djecu, o mravu dobra srca koji svojim ponašanjem nehotice narušava sklad i red u mravljem gradu, nagrađen je kao najbolji đački film na Biennaleu u Veneciji 1966. Vladimir Jutriša i Aleksandar Marks, koji su započeli karijeru kao crtači i animatori, u međuvremenu su se prometnuli u glavne autore Zagreb filma, čiji su filmovi obilazili najveće svjetske festivale. Njihov prethodni film 'Metamorfoza' nagrađen je u Cannesu (specijalno priznanje žirija mladih), a u Locarnu i na Dok Leipzigu osvojio je drugu nagradu.

Mrav dobra srca

Izvor: Društvene mreže

'Znatiželja', Borivoj Dovniković Bordo, 1966.

Duhovit animirani film 'o znatiželji… za koju do danas nije pronađen lijek' osvojio je prvu nagradu na Dok Leipzigu, nagrađen je u Krakowu… Čovjek sjedne na klupu i počne se zabavljati sadržajem svoje vrećice. U želji da doznaju što se nalazi u vrećici, prolaznici su spremni izložiti se i pogibelji...

Znatiželja

Izvor: Društvene mreže

'Maestro Koko', Zlatko Grgić, Boris Kolar, Ante Zaninović, 1968.

Serijal 'Profesor Baltazar' bio je komercijalno vrlo uspješan projekt Zagreb filma, a epizoda 'Maestro Koko' osvojila je i neke zapažene međunarodne nagrade, poput Srebrnog lava na Biennaleu u Veneciji 1969. i Srebrnog Huga u Chicagu. U središtu priče je poznati glazbenik, slon Koko, koji postiže silne uspjehe svirkom svoje surle sve dok mu prehlada, izazvana pretjeranim količinama pojedenog sladoleda, ne uništi glas. Očajan, Koko nestaje. Njegovi prijatelji potražit će pomoć profesora Baltazara i u najrazličitijim vozilima prokrstariti svijetom ne bi li pronašli svoga prijatelja. Na kraju pronalaze Koka na Sjevernom polu, na kojem njegova truba ne svira, ali zato služi kao ugodan tuš.

Maestro Koko

Izvor: Društvene mreže

'Tup-tup', Nedeljko Dragić, 1972.

Još jedan u nizu kratkih animiranih filmova Zagrebačke škole koji su uspjeli osvojiti nominaciju za Oscar, a nagrađen je i u Oberhausenu i New Yorku. Bavi se kritikom suvremenog urbanog života obilježenog prenapučenošću, bukom i zagađenjem: čovjek pokušava pročitati novine, ali ga neki zvuk iritira pa postaje opasan i agresivan...

'Satiemanija', Zdenko Gašparović, 1978.

Film nadahnut i animiran po glazbenim minijaturama za klavir Erica Satieja, u izvedbi Alda Ciccolinija, smatra se jednim od remek-djela Zagrebačke škole, a nominiran je za Oscar 1978. te je nagrađen u Ottawi, Oberhausenu, Melbourneu, Chicagu te na Animafestu. 'Savršeno, emotivno snažno, lirsko djelo primjerene animacije dugotrajno je nastajalo, poticano autorovim duhovnim iskustvima; kroz glazbu i pokret (on) je ispričao potresnu ispovijed vlastite emotivne podsvijesti u kojoj dominira žena koju može djelomice definirati tek poetska čežnja', stoji u Filmskom leksikonu.

Satiemania

Izvor: Društvene mreže

'Riblje oko', Joško Marušić, 1980.

'Riblje oko' i 'Neboder' nagrađivani su i hvaljeni filmovi Joška Marušića, a ovaj prvi nagrađen je na IFFR-u u Rotterdamu 1983. (specijalna nagrada žirija) te u Chicagu, Ottawi, Madridu i Melbourneu. U malom ribarskom mjestu generacije žive po ustaljenom ritmu. Život ljudi tek je malo iznad života krajolika u kome se nalaze. Sve što imaju i što ih identificira kao ljude dobivaju od mora. Ali jedne noći red stvari se poremeti…

Riblje oko

Izvor: Društvene mreže

'Album', Krešimir Zimonić, 1983.

Na prestižnom festivalu u Annecyju 1983. 'Album' je donio Krešimiru Zimoniću nagradu za najbolji prvi film, a nagrađen je i u Madridu. U filmu mlada djevojka prelistava album s obiteljskim fotografijama. Uspomene iz djetinjstva oživljavaju, statične slike se pokreću. Sjećanje se transformira u metaforičnu priču o prošlosti i konačno prelazi u maštanje o budućnosti…

Album

Izvor: Društvene mreže

'Slike iz sjećanja', Nedeljko Dragić, 1989.

Oskarovski kandidat Nedeljko Dragić od 1955. do 1980-ih radio je kao karikaturist i ilustrator u gotovo svim zagrebačkim novinama. Zagreb filmu se pridružio 1960. te ondje i dalje radi. Autor je osam animiranih filmova i brojnih jednominutnih filmova i reklama. U 'Slikama iz sjećanja' brzom i dinamičnom izmjenom slika i ugođaja predstavlja priču svoje obitelji kroz dvadeseto stoljeće. Za film je osvojio nagradu kritike FIPRESCI na festivalu u Annecyju 1989.

Slike iz sjećanja

Izvor: Društvene mreže

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!