'Duga i tužna priča'

Beogradski arhitekti pošteno isprepadali zagrebačke kolege: Doživjeli smo blitzkrieg. Ne dajte da se to dogodi s vašim 'Manhattanom'

  • Autor: Tina Barbarić
  • Zadnja izmjena 21.03.2019 13:20
  • Objavljeno 21.03.2019 u 12:32
Milan Bandić i Aleksandar Vučić

Milan Bandić i Aleksandar Vučić

Izvor: tportal.hr / Autor: Pixsell

Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić najavio je da ga idući tjedan čeka sastanak s potencijalnim francuskim investitorima, a mnogi, pa i zbog njegova posjeta Abu Dhabiju, pretpostavljaju da će njegov novi 'Grad u Gradu', novozagrebački Manhattan, graditi Eagle Hills iz Abu Dhabija, zaslužan i za poznati kontroverzni projekt 'Beograd na vodi'. S obzirom na to da o trenutnim Bandićevim pregovorima javnost, među njima i stručna, dobiva informacije na kapaljku, a riječ je o investiciji teškoj pola milijarde dolara, koja bi mogla radikalno izmijeniti gradsku vizuru, Društvo arhitekata Zagreba u svojim je prostorima 20. ožujka organiziralo predavanje gostiju iz Srbije, arhitekata Vesne Cagić Milošević i Milana Đurića koji su govorili o beogradskom iskustvu s Eagle Hillsom i potporom Aleksandra Vučića

Poseban zakon, Lex specialis, za 'Beograd na vodi' usvojen je u travnju 2014., a prema predsjednici Društva arhitekata Beograda Vesni Cagić Milošević i predsjedniku Udruženja arhitekata Beograda Milanu Đuriću, nitko se nije posebno iznenadio. Sve je vodilo tome.

Duga i tužna priča, kako ju je opisala Cagić Milošević, počela je 2012., kad je Aleksandar Vučić u svojoj izbornoj kampanji najavio megaprojekt revitalizacije, rekonstrukcije i izgradnje dijela grada poznatog pod nazivom Savski amfiteatar, obećavajući da će time pokrenuti gospodarstvo cijele države.

Vesna Cagić Milošević i Milan Đurić na predavanju u Zagrebu

Vesna Cagić Milošević i Milan Đurić na predavanju u Zagrebu

Izvor: Cropix / Autor: Bruno Konjevic / CROPIX

Na tom području je inače bila Glavna željeznička stanica, podignuta 1884., koja je u međuvremenu izmještena, a samo zemljište u državnom vlasništvu, s nekoliko prostora privatiziranih 1990-ih.

Zaobilaženja zakona

Vlada Aleksandra Vučića, nakon što je projekt 'Beograd na vodi' vrlo brzo s gradske prebacila na republičku razinu, korak po korak je ukidala ili zaobilazila postojeće zakone u korist investitora.

'Prva stvar koja je stavljena izvan snage je Studija visokih objekata, dokument koji je onemogućavao izgradnju visokih objekata u pojedinim dijelovima Beograda, između ostalog na području Savskog amfiteatra zbog vedute starog grada. U njoj sada, kad idete iz pravca Ciganlije, više ne vidite Kalemegdan. To je sada zatvoreno. Nakon toga Vlada je projekt pozicionirala kao nacionalno značajan mada u tadašnjem zakonu takav model nije postojao. Projekti značajni za državu vezani su za izradu Prostornog plana posebne namjene i obično se tiču posebnih resursa, rezervata prirode, rudnih bogatstava. 'Beograd na vodi' nije ništa od navedenog, ali je ipak uspio dobiti taj status i krajem 2014. to je uneseno i u zakon. Nakon toga se, naravno, promijenio Generalni urbanistički plan', rekla je Cagić Milošević.

  • +11
  • +8

Beograd na vodi

Izvor: Pixsell / Autor: Srdjan Ilic/PIXSELL

'Doživjeli smo pravi blitzkrieg, od toga da u početku cijele priče uopće nije bilo javnog natječaja pa do prebacivanja cijele procedure kroz Prostorni plan posebne namjene', komentirao je njezin kolega Milan Đurić, dodajući kako je sav taj proces bio 'marketinški pokriven s najvišeg državnog nivoa'.

Investitor je oštar, ima fantastičnu metodologiju i ozbiljne mehanizme

'Glavni problem bio je što smo išli institucionalno. Ne da(vi)mo Beograd, građanska inicijativa koja je u prosvjedima protiv 'Beograda na vodi' bila najglasnija, išla je političko-aktivistički, a Akademija arhitekture Srbije, koja okuplja najstarije kolege, reagirala je preautoritativno. Posljedica svih tih naših priča i poruka zagrebačkim arhitektima jest ta da je ovaj investitor oštar, ima fantastičnu metodologiju i ozbiljne mehanizme. Zna kako se ovo radi. Zato se morate držati zajedno i vršiti pritisak na mjestima odlučivanja, ali već na razini plana, ne kad dođe do skupštine. Mi smo u međuvremenu deinstitucionalizirani pa više ništa i ne možemo. Nismo bili spremni na ovakav udar kapitalizma. Kao generaciju nas je on potpuno pregazio i to moramo priznati. Ni stručno ni organizacijski nismo bili spremni. To je bila realnost koja nas je osvijestila', rekao je Đurić te zaključio da je na koncu milijun i 850 kvadrata proizašlih iz GUP-a 'preraspodijeljeno u investicijskom smislu'.

Prosvjed građana na čelu s inicijativom 'Ne da(vi)mo Beograd'

Prosvjed građana na čelu s inicijativom 'Ne da(vi)mo Beograd'

Izvor: Pixsell / Autor: Srdjan Ilic/PIXSELL

'Morfologija grada koju sada imamo posljedica je investicijskog sustava', upozorio je te dodao kako se u početku govorilo o tome da će projekt koštati 3,5 milijardi eura. Cifra se na koncu svela na 150 do 200 milijuna eura.

Cagić Milošević podsjetila je i kako je prvi model 'Beograda na vodi' predstavljen u Dubaiju 2013. U to vrijeme Eagle Hills tek se spominjao kao zainteresirani subjekt, a arhitektonska je struka bila uvjerena kako ništa od prikazanog na maketi neće zaživjeti jer je jednostavno prostorno neizvedivo.

Maestralno brza izrada plana

'Taj model zaista smo promatrali samo kao maketu, a na njoj, kao i na svima ostalim koje smo poslije viđali, odnos prema obali nije odnos prema riječnoj, nego prema morskoj obali. Mostovi visina kakve su predviđene nemogući su u slučaju rijeka koje, kako znamo, idu gore-dolje', rekla je Cagić Milošević, dodajući kako je 2014. ipak uslijedila izrada plana što je išla 'maestralnom brzinom'.

'Na koncu završavaju plan koji je u nesuglasnosti s 29 zakona što se tiču prostora na kojemu će se graditi. Direktor Agencije za prostorno planiranje, koji je po profesiji prostorni planer, odbija ga potpisati dok se ne uvrsti čitav taj sistem zakona koje treba mijenjati da bi plan uopće bio primjenjiv. Odgovor na to bilo je ukidanje čitave Agencije za prostorno planiranje u samo jedno popodne. Završetak usvajanja plana prešao je tada na ministarstvo. Na kraju je to što je direktor Agencije tražio uvedeno u plan jer bi bez toga on bio protuzakonit i neprovodiv. Neki broj zakona u međuvremenu je izmijenjen, neki ne', ispričala je Cagić Milošević tek jedan od, kako ih je nazvala, 'bisera' ovog projekta čiji je rezultat spomenuti Lex specialis, koji, kako je javnosti objašnjeno, 'stvara mogućnosti za rješavanje imovinsko-pravnih odnosa i raseljavanja u obuhvatu planskog dokumenta te realizaciju projekta brže i efikasnije nego što to važeća zakonska rješenja omogućavaju'.

Pravnici jači od arhitekata

'Tradicionalno su pravnici jači od arhitekata i bez pompe su doveli sustav do situacije da se mora stvoriti taj posebni zakon o utvrđivanju javnog interesa, mada 'Beograd na vodi' to nikako nije, posve je privatan interes. U principu, radi se o posebnim postupcima eksproprijacije i izdavanja građevinske dozvole te realizacije projekta kojemu su omogućeni eksteritorijalnost i nepoštivanje zakona Srbije što se tiču prostora na kojemu se gradi', rekla je Cagić Milošević i dodala kako je investitor u zadnjem planu odlučio smanjiti broj katova na zgradama.

Izgradnja 'Beograda na vodi' u travnju 2017.

Izgradnja 'Beograda na vodi' u travnju 2017.

Izvor: Pixsell / Autor: Srdjan Ilic/PIXSELL

'Ispostavilo se da u ovom dijelu svijeta kod prosječnog stanovništva nekako nema spremnosti da živi na jako visokim etažama. Kod investitora, kad su u pitanju reakcije na događanja u prostoru, jedino je bitno ono što ima materijalni utjecaj, a to da netko želi živjeti na osmom katu, a ne na 30., itekako ima materijalni utjecaj. Pa se sad te zgrade malo spuštaju', rekla je Cagić Milošević i upozorila kako su se mijenjali i arhitekti koji vode projekt, ali da nikad nisu iz Srbije.

Projekti su, potvrdio je njen kolega Đurić, uvijek stizali odnekud, od raznih biroa.

'Za neke smo znali tko su, za neke nismo, ali nikad to nisu bili lokalni biroi. Stručna javnost je zato prema 'Beogradu na vodi' razvila doživljaj drugosti, kao zaštitni mehanizam. Malo naših arhitekata sudjeluje u realizaciji te u principu standardne komercijalne arhitekture koja s Beogradom nema baš puno veze', rekao je Đurić.

Žuta patkica kao simbol otpora

'Izgradnja ovoga što je dosad podignuto izuzetno je loše kvalitete, kako nam kažu lokalci koji se bave gradnjom. Mi arhitekti od početka smo u medijima bili jasno kritički nastrojeni i s vremenom se nikoga iz struke nije moglo naći da bi o projektu rekao nešto dobro. Svakako da u pozadini ima i domaćih arhitekata koji jesu za 'Beograd na vodi', koji projekt i razrađuju, ali to je stvar osobne odluke i sada više i nije jako bitna', rekla je Cagić Milošević, dodajući da je išla na sve prosvjede spomenute građanske inicijative Ne da(vi)mo Beograd, čiji je zaštitni znak žuta patkica, ali da tamo nije susretala mnogo arhitekata, iako su se oko projekta cijelo vrijeme javno izjašnjavali.

Vučić u obilasku gradilišta

Vučić u obilasku gradilišta

Izvor: Pixsell / Autor: Srdjan Ilic/PIXSELL

'Ako se u Zagrebu upustite u opciju izlaska na ulice, onda morate imati jaku organizaciju. Ulični protesti moraju biti brojni. Ako nisu brojni, izgledaju jadno, a ako izgledaju jadno, to je loš marketing', poručila je.

U Beogradu je za potrebe podizanja futurističkog naselja koje će nuditi stambene i poslovne prostore, teretane, restorane, parkove i druge objekte dosad dovršena većina rušenja, pri čemu se pamte i scene razbijača s fantomkama koji su usred noći rušili stare kuće na terenu budućeg luksuznog projekta. Izmještena je, kako je spomenuto, i funkcija željezničke stanice, a uklonjena je i nekadašnja autobusna stanica, mada, kaže Cagić Milošević, autobusi i dalje stoje na starom mjestu.

Završene su i dvije kule na 20 katova, koje su već useljene, dvije su pri završetku, radi se tržni centar, najavljen kao najveća shopping destinacija u regiji, a počela se graditi i glavna kula 'od milijun metara', kako kaže Cagić Milošević. Prema najavama, s 40 katova i visinom 168 metara, bit će najviša na Balkanu, a posjetiteljima će nuditi vidikovac s restoranom, brendirane apartmane, hotel, bazen, wellness, prostor za zabavu te javni plato s višestrukom namjenom.

Ubod komarca

Prije predavanja beogradskih arhitekata, uvod u zagrebačku situaciju dao je profesor Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu Tihomir Jukić, koji je pet godina na AF-u sudjelovao u izradi smjernica i programa za projekt Zagrebačkog velesajma.

Tihomir Jukić

Tihomir Jukić

Izvor: Cropix / Autor: Bruno Konjevic / CROPIX

Velesajam je ključan dio jedne od najatraktivnijih parcela u vlasništvu grada, na kojoj je Milan Bandić najavio veliku gradnju, odnosno novozagrebački Manhattan. Točnije, rekao je da će sve što je napravio u posljednjih 19 godina vođenja grada biti kao 'ubod komarca' naspram onoga što bi trebalo niknuti na tom terenu od 1,1 milijun kvadrata, omeđenom rijekom Savom, Avenijom Većeslava Holjevca, Avenijom Dubrovnik i Ulicom Radoslava Cimermana.

Gradski projekti uobičajeni su u europskim metropolama, a najkraće rečeno, kako je pojasnio arhitekt Jukić, radi se o pokušajima da se iz grada izvuče sve ono što je bitno kontrolirati jer donosi najveću dobit. Beč ili Helsinki imaju, primjerice, po 13 takvih gradskih projekata, što je neki europski prosjek. Zagreb ih pak ima cijelih 50, među njima i Velesajam, koji je Ministarstvo kulture 2006. zaštitilo kao kompleks, matricu ili strukturu. Unutar njega, uz to, zaštitilo je nekoliko paviljona i ambijentalnih prostora, uključujući Aleju nacija i parkove, ocijenjene kao izrazito kvalitetan javni prostor.

'Sveukupno je zaštićeno deset posto površine cijelog kompleksa ili trećina kvadrata paviljona', upozorio je Jukić te dodao da GUP u članku 101. navodi kako se za zaštićeni sklop u Zagrebu mora raditi javni natječaj. On je sa svojim kolegama u projektu Velesajma zamislio da kompleks opstane na trećini svoje površine, ali kao visokotehnološki sajamski prostor, s kongresnim centrom, hotelima i sličnim pratećim sadržajima. Ostatak bi trebala biti inovativna gradska četvrt koja bi privlačila male firme, startupe, trgovine, kulturu te na jednom mjestu stvarala novi zagrebački centar, rekao je Jukić.

Velesajam na rušenje

Na Valentinovo ove godine na stranicama Gradske uprave izašao je poziv investitorima da sudjeluju u razvoju i realizaciji 'Grada u Gradu', 'novog inovativnog gradskog područja mješovitih i raznovrsnih komplementarnih namjena koje bi svojom raznolikom ponudom i novim konceptom unaprijedilo opću kvalitetu života stanovnika, postalo nezaobilazna turistička atrakcija, odnosno koje bi svojim raznolikim funkcijama formiralo središte Novog Zagreba'. Za podnošenje pisma namjere imali su rok od 15-ak dana, do 1. ožujka.

Iz Ureda gradonačelnika već 6. ožujka, međutim, stigla je vijest da je povjerenstvo za razmatranje pisama namjere za mogućeg partnera odabralo tvrtku Eagle Hills iz Ujedinjenih Arapskih Emirata. U priopćenju je navedeno da su primljene ukupno tri ponude, od kojih je osim one Eagle Hillsa uvjete zadovoljila tvrtka Bouygues Batiment International iz Francuske, ali da su reference Eagle Hillsa 'optimalnije' za buduću suradnju jer 'njezini projekti tretiraju cjelovite urbane zone'. Bandić je tada rekao kako je ponuda Francuza još u igri, a to je potvrdio i 20. ožujka, kad je najavio da se idući tjedan ide naći s predstavnicima BBI-a. Investitor koji na koncu bude izabran moći će, rekao je, podignuti i neboder od 200 katova. U svakom slučaju, u projekt će nekako morati uključiti spomenuti Velesajam, za koji je profesor Jukić s kolegama smjernice napravio još 2014., a sam program Gradskog projekta 2018. Ta dva dokumenta morala bi biti osnova svega što se dalje namjerava raditi na ovom prostoru velikom toliko da u njega stane 41 Trg bana Jelačića.

Eksplozivne devijacije

'Grad Zagreb je Gradski projekt Zagrebačkog velesajma kroz svoje urede godinama osmišljavao i u planu razvoja jasno stoji da tek u trećoj do petoj godini, nakon svih provedenih aktivnosti, poput participacije građana, usvajanja plana na Gradskoj skupštini, pripreme za provedbu javnih arhitektonsko-urbanističkih natječaja itd., ide postavljanje kamena temeljca. Dakle, tek tada gradonačelnik može nešto konkretnije raditi u tom prostoru. Smatramo da pri takvom planu treba ostati i da ne smijemo raditi neke eksplozivne devijacije da bi se prostor Velesajma ponovno angažirao', upozorio je predsjednik Društva arhitekata Zagreba Tihomil Matković, koji je predavanje i organizirao kako bi jasno iznio stav DAZ-a o Bandićevu najavljenom 'Gradu u Gradu'.

Tihomil Matković

Tihomil Matković

Izvor: Cropix / Autor: Bruno Konjevic / CROPIX

'Ključne su nam tri točke. Prvo, sačuvati zelenu zonu koja se dugo planski čuva kao centralni park u nastavku Bundeka i Save. Od toga ne odustajemo. Zatim, u samom prostoru Zagrebačkog velesajma nikako ne želimo izgubiti prostore koji su po konzervatorskoj studiji jasno označeni kao zaštićeni zbog svoje velike vrijednosti. I posljednje, želimo da provedba projekta bude jasna, transparentna i u skladu sa zakonom koji je na snazi. Nikako ne bismo išli u stvaranje novih zakona samo da bi se ovakve stvari mogle provesti. Dok se radi prema planovima, svi smo si dobri i nadam se da ćemo takvi i ostati sa svim gradskim strukturama. Međutim, ako to krene drugačije, onda ćemo i mi morati biti nešto drugačiji. Ne želimo Manhattan Project', poručio je Matković te napomenuo kako su na predavanje pozvali i predstavnike gradskih ureda kako bi od njih dobili konkretne informacije o projektu, osobito iz Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj grada, ali da su im se ovi ispričali zbog drugih obaveza. Podršku su, međutim, dobili od Hrvatske komore arhitekata, čija je predsjednica Željka Jurković pozdravila okupljanje u Zagrebu, te od Arhitektonskog fakulteta, čiji je prodekan Branimir Rajčić bio na tribini u DAZ-u.

Pregovori u tajnosti

Na njoj je bio i saborski zastupnik Tomislav Tomašević iz Zagreb je naš! rekavši da je došao prije svega jer je mislio da će doći netko iz Grada i pojasniti o čemu se to točno pregovara s investitorima po europskim metropolama.

'Kao i vama, i meni informacije dolaze iz medija na kapaljku. O svemu se pregovara u tajnosti, mada se bez odluke Gradske skupštine ne može potpisati nijedan ugovor preko milijun kuna. Ovdje se radi o milijardama. Ne može se dogoditi nikakva promjena prostorne i planske dokumentacije bez Gradske skupštine, a gradonačelnik najavljuje nebuloze poput rušenja Velesajma i gradnje nebodera od 200 katova. Vjerojatno se priprema promjena GUP-a kako bi se on prilagodio željama privatnog interesa. A ja u svemu ovome imam deja vu. Kad je 2006. predstavio projekt u Varšavskoj, udruge i aktivisti su se odmah pobunili, ali smo do 2010. čekali da se oglase struka, UHA, Komora i DAZ. Ovo što se sad sprema, ako bude iole slično ovome u Beogradu ili ovome što sada ide u javnost, to će očito biti loše za Zagreb iz raznih perspektiva. Ne bih da opet čekamo četiri godine da se oglasi struka', rekao je Tomašević.

Zoran Hebar iz Udruge hrvatskih urbanista nakon predavanja je komentirao kako postoji bitna razlika između beogradske i zagrebačke situacije.

'Očito se radi prvenstveno o tome da je zemljište relativno lako dobiti, u vašem slučaju državno, u nas gradsko. Bitna razlika u tome je to što je kod vas stvar odmah otišla na državnu razinu, na kojoj se relativno lako moglo provoditi sve postupke. Kod nas mislim da se to neće dogoditi jer će morati ostati na gradskoj razini, što vidim kao neki tračak nade. Gradska skupština baš neće biti tako jednoglasna, kao što ste vi imali na vašim vijećima u Srbiji', rekao je Hebar i dodao da struka u Zagrebu mora biti ujedinjena.

'Moramo biti svjesni toga da su ti investitori jako agresivni, jako bogati i da mogu kupiti i nas, a ne samo našeg gradonačelnika. Moramo biti spremni i moramo se ujediniti, jako aktivno sudjelovati u svim fazama. Sudeći po primjeru Beograda, šanse su nam male, ali to ne znači da ne moramo pokušati.'

Viseći zeleni vrtovi

U publici je bila i arhitektica Gordana Domić.

'Mislim da jako malo možemo očekivati od suradnje s Gradskim uredom za strategiju jer se bojim da su se neki kolege prodali za jeftine pare. Toplo se nadam da nam se neće dogoditi devastacija prostora, kao što se dogodilo Beogradu. Moramo reagirati odmah, mada još i ne znamo o čemu je riječ. Trebamo reagirati na proceduru. Nismo dobili ni grozne makete. Struka mora nešto učiniti. Nismo kompaktni, ali sad je vrijeme da nešto napravimo na bilo koji način', rekla je.

Oglasila se i Mirjana Muškinja iz Vijeća Gradske četvrti Novi Zagreb – zapad (Zagreb je naš!) koja je, kaže, jučer na sjednici Vijeća potegnula pitanje 'zagrebačkog Manhattana'.

'Tražila sam od predsjednika da komentira taj projekt jer smo nedavno donijeli odluku da ćemo čuvati zelenilo. Odgovoreno mi je da je investitor iz pustinje i da oni znaju fantastično ozelenjivati područje te da će u konačnici biti 30 posto više zelene površine na cijelom prostoru Hipodroma i Zagrebačkog velesajma, da će na svakoj zgradi biti viseći zeleni vrtovi. Uz to, jedan me kolega pitao zašto se bunim jer je to projekt koji će donijeti prosperitet ne samo Zagrebu, već cijeloj Hrvatskoj, a možda i Europi. To su instruirani odgovori i priče prema javnosti već su krenule. Treba zato što prije reći istinu što će to zaista biti', komentirala je Muškinja.

Iz DAZ-a su podsjetili da namjeravaju biti što prisutniji u javnosti, ali da neće moći reagirati dok ne budu znali kakav će točno projekt biti. U gradnju bi Zagreb, prema najavama, trebao krenuti 2021., kad kreće i Bandićeva kampanja za njegov sedmi mandat.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!