komentar ante srzića

SAD je upravo pokrenuo najozbiljniji rat od Koreje. Teheran će žestoko uzvratiti, a ovo je par mogućih scenarija

Prosvjedi u Iranu nakon ubojstva Kasema Sulejmanija

Prosvjedi u Iranu nakon ubojstva Kasema Sulejmanija

Izvor: EPA / Autor: ABEDIN TAHERKENAREH

Ubijeni Kasem Sulejmani, glavni zapovjednik elitnih specijalnih postrojbi Kuds Iranske revolucionarne garde, zaduženih za tajne iranske operacije u inozemstvu, bio je više od tek generala ili vojnog vođe, on je bio simbol iranske moći, snage i utjecaja na Bliskom istoku te praktički drugi najmoćniji čovjek u zemlji, odmah iza vrhovnog vođe, ajatolaha Alija Hamneija

Sulejmani je bio igrač koji je satkao mrežu iranskih interesa od Iraka i Sirije preko Jemena do Libanona. Atentat nije tek obična eskalacija, već objava rata teokratskom režimu u Teheranu.

Njegova likvidacija predstavlja velik udarac za iranske interese na Bliskom istoku jer je riječ o čovjeku koji je od sebe za života stvorio mit. Riječ je o moćnoj vojnoj figuri, zapovjedniku specijalnih postrojbi za iranske tajne operacije, a zaslužan je i za formiranje niza paravojski u zemljama regije koje je imao pod kontrolom.

Smatralo ga se strateškim genijalcem koji je uspješno provodio u djelo nezasitne ambicije Irana na Bliskom istoku i bit će ga teško zamijeniti.

Sulejmani i bliski irački saveznik Abu Mahdi al Muhandis, visoki dužnosnik unutar Postrojbi narodne mobilizacije (PMU), koalicije šijitskih paravojnih jedinica u Iraku nad kojima Teheran ima velik utjecaj, ubijeni su u američkom napadu dronom u Bagdadu u petak. Pentagon je opravdao atentat kao preventivni napad kako bi se spasili životi američkih diplomata i pripadnika drugih službi u Iraku jer je Sulejmani navodno planirao napad širih razmjera na američke ciljeve u regiji.

Ubijeni Muhandis zapovijedao je proiranskom grupom Kataib Hezbolah u Iraku, a koju je Washington okrivio za raketni napad u kojem je prošlog petka ubijen Amerikanac na sjeveru Iraka. SAD je na tu provokaciju odgovorio napadom na ciljeve militantne proiranske skupine Kataib Hezbolah, u kojem su ubijene 23 osobe. Taj je napad izazvao nasilne prosvjede u kojima su simpatizeri Kataib Hezbolaha prodrli u kompleks američkog veleposlanstva u glavnom iračkom gradu Bagdadu u srijedu, a niz događaja (za sada) završen je ubojstvom dronom Sulejmanija i Al Muhandisa.

  • +8
  • +5

Kasem Sulejmani

Izvor: Profimedia / Autor: SalamPix/ABACA / Abaca Press / Profimedia

Amerika je ciljanim atentatom željela promjenu igre u Iraku, u kojem Iran širi svoju dominaciju. Promjena bi mogla pokrenuti novu spiralu smrti koja će se naći izvan kontrole svih sudionika sukoba, posebno ako se kroz obračune posredničkih skupina prelije daleko od granica Iraka. Interesi SAD-a i Irana prelamaju se, osim u Iraku, u ratovima u Siriji, Jemenu, ali i u nestabilnom Libanonu, u kojem velik utjecaj ima Hezbolah.

Napetosti između Sulejmanija, odnosno Irana i SAD-a u Iraku porasle su nakon što je zajedničkim naporima poražena Islamska država. Nestankom Abua Bakra al Bagdadija i njegove družine Sulejmani je opet osvanuo kao glavni neprijatelj, osobito jer je američki predsjednik Donald Trump odustao od nuklearnog sporazuma koji je dogovoren s njegovim prethodnikom Barackom Obamom. Teheran pak u Iraku vješto koristi situaciju u kojoj su šijiti većina i ima velik utjecaj preko odanih skupina koje je utemeljio i organizirao Sulejmani.

U Pentagonu su očito procijenili da je prevršio mjeru.

  • +25
  • +22

Prosvjedi u Iranu nakon ubojstva Sulejmanija

Izvor: EPA / Autor: ABEDIN TAHERKENAREH

Za protivnike je Sulejmani samo oličenje zla, a Amerikance je provocirao paradiranjem i fotografiranjem po prvim crtama bojišnice. Amerikanci su ga godinama pratili. Znaju sve o njemu i do napada je moglo doći i ranije. Američki predsjednik Donald Trump vjerojatno je procijenio da je upravo sada idealan trenutak za snažan udarac Iranu, oslabljenom izolacijom, ekonomskim sankcijama i buntom stanovništva zbog loših životnih uvjeta. Ne treba zaboraviti ni to da ubojstvo velikog američkog neprijatelja Trumpu, suočenom s procesom opoziva na ulasku u izbornu godinu, može donijeti bodove na unutrašnjem političkom planu. Američki predsjednik vjeruje da osim vatrene retorike Iran ne može predstavljati ozbiljniju sigurnosnu prijetnju.

Ipak, iranski režim sigurno će željeti na neki način osvetiti Sulejmanijevu smrt kako bi pokazao da se pozicije koje je dugo gradio izvan iranskih granica mogu obraniti. Teheran ima niz opcija kojima može odgovoriti na udarac. Može se očekivati da će pričekati i nastojati učvrstiti poziciju u Iraku. Kao mogući odgovor nameće se asimetrično djelovanje. Moguće je da će se poslužiti uslugama raznih paravojski koje imaju pod kontrolom, ciljanim atentatima na američke mete na Bliskom istoku ili nekim napadima, poput onih nedavnih na saudijske naftne objekte, kada je izvršen udar na najveću svjetsku rafineriju nafte. Osim toga, Hormuški tjesnac, koji djelomično kontrolira Iran, energetska je, odnosno naftna žila kucavica svijeta. Kroz njega prolazi gotovo petina svjetske nafte.

Nije isključeno ni to da meta bude odabrana daleko od Bliskog istoka, ne bi bilo prvi put.

Iran je svakako najozbiljnija vojna sila s kojom se SAD našao na pragu sukoba još od Korejskog rata, kada su na drugoj strani bile postrojbe kineske vojske, te bi otvoreni sukob imao dalekosežne posljedice po regiju Bliskog istoka i cijeli svijet.

Sadržaj, stavovi i mišljenja izneseni u komentarima objavljenima na tportalu pripadaju autoru i ne predstavljaju nužno stavove uredništva tportala.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!