komentar boška picule

Plenković je kriznim upravljanjem riješio HDZ, hoće li i državu?

Andrej Plenković, Vili Beroš

Andrej Plenković, Vili Beroš

Izvor: Pixsell / Autor: Marko Lukunic/PIXSELL

Nakon više nego uvjerljive pobjede na izborima za vodstvo HDZ-a Andrej Plenković ima rijetku priliku u karijeri jednog političara: U kriznim uvjetima potvrditi da je lider za najteža vremena. Način na koji će voditi Vladu i zemlju sljedećih mjeseci odlučit će njegov rezultat na parlamentarnim izborima...

U politici uvijek treba očekivati neočekivano. Poglavito u kontekstu izbora. Članovi upravo poražene Opcije za promjene na izborima za stranačko vodstvo HDZ-a zasigurno su pretpostavljali da će novonastala situacija u Hrvatskoj i svijetu u vezi s pandemijom koronavirusa učvrstiti položaj predsjednika stranke Andreja Plenkovića i njegovih kandidata.

Vidjelo se to tjedan dana uoči izbora, kad je postalo jasno da više nije izgledna samo uvjerljiva Plenkovićeva pobjeda, nego i njegova većina u vrhu stranke. Četiri petine članstva HDZ-a odlučilo se za Andreja Plenkovića kao predsjednika stranke, a petina za njegova protukandidata Miru Kovača. U izborima za potpredsjednika poraženi Ivan Penava prošao je tek nešto bolje jer je i Plenkovićev kandidat Tomo Medved dobio 'putinovsku' većinu glasova. Jedino je iznenađenje to da baš nitko osim kandidata s Plenkovićeve liste nije izabran za potpredsjednika stranke. Uključujući Davora Ivu Stiera, jer je prije samo nekoliko mjeseci figurirao kao ozbiljan oponent predsjedniku stranke. U kriznim vremenima birači najčešće biraju aktualnu vlast te su ta okolnost, kao i poprilično blijed i svađalački nastup Plenkovićevih suparnika, osobito Mire Kovača, unaprijed odlučili ove izbore.

Je li na ovaj način HDZ otišao još više ulijevo, kako su to sadašnjem i budućem vodstvu imputirali kritičari, ili je HDZ zapravo i dalje ondje gdje je oduvijek bio? Odlučan čvrsto biti na vlasti ili s namjerom da se na nju vrati.

Pogođena kadrovska odluka

Andrej Plenković jest različit u odnosu na svoje prethodnike, osobito u odnosu na Tomislava Karamarka, ali se u kritičnom trenutku 2016. pokazao idealnim za najvažniji HDZ-ov cilj još od 1990. A to je upravo održavanje na vlasti ma što god se dogodilo. Izbori za vodstvo HDZ-a za Andreja Plenkovića nisu mogli biti održani u boljem trenutku jer ga i članstvo HDZ-a i javnost počinju percipirati u kriznoj situaciji koja je redovito indikator nečijih liderskih sposobnosti ili njihova nedostatka. Koji korak ulijevo ili još više koraka udesno za HDZ kao i dalje pokret, i to 'pokret za vlast', ionako nikad nije bio problem. Problem je predstavljalo previše koraka u lošem vođenju zemlje, što su hrvatski birači sankcionirali 2000. i 2011. Sljedeći će mjeseci pokazati ponavlja li se takvo što.

  • +22
  • +19

Četiri petine članstva HDZ-a odlučilo se za Plenkovića kao predsjednika stranke, a petina za njegova protukandidata Miru Kovača

Izvor: Cropix / Autor: Darko Tomas / CROPIX

A u tim mjesecima predsjednik Vlade i novopotvrđeni predsjednik HDZ-a Andrej Plenković ima možda najveći izazov u svojoj političkoj karijeri. Izazov s najvećim ulogom i istodobno s najpovoljnijim pretpostavljenim rezultatom. Hrvatski premijer i predsjednik najjače političke stranke u zemlji mora se potvrditi kao uspješan vođa u uvjetima krize. Naime među funkcijama izvršne vlasti koja se sustavno bavi osmišljavanjem i provedbom javnih politika, zatim mobilizacijom i stjecanjem podrške javnosti te ispunjavanjem tekućih dužnosti u redovitim okolnostima nalazi se vođenje u uvjetima krize. Takve su krize, osobito one povezane s ugrozom zdravlja ljudi, a kakva trenutačno vlada u Hrvatskoj, Europi i svijetu, rijetkost. Ali i rijetka prilika da vlast pokaže da je organizirano upravljanje jednom sredinom najbolji način održavanje te sredine.

Stožer civilne zaštite čiji je načelnik potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, a prvi operativac akcija ministar zdravstva, dr. Vili Beroš, djeluje upravo onako kako treba djelovati profesionalna i odgovorna vlast

Stožer civilne zaštite čiji je načelnik potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, a prvi operativac akcija ministar zdravstva, dr. Vili Beroš, djeluje upravo onako kako treba djelovati profesionalna i odgovorna vlast

Izvor: Pixsell / Autor: Davor Visnjic

Krizni menadžment kao mehanizam upravljanja koji se aktivira u posebnim prilikama uz operativni rad za to posebno ostručenih pojedinaca ima u pričuvi svaka odgovorna vlast. Kada je posrijedi opasnost za zdravlje ljudi, javnost je itekako upućena na obnašatelje vlasti i njihovu sposobnost pravodobnog i što kvalitetnijeg djelovanja. U uvjetima pandemije koronavirusa, tj. viroze COVID-19 Hrvatska sa svojim Stožerom civilne zaštite, čiji je načelnik potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, a prvi operativac akcija ministar zdravstva, dr. Vili Beroš, djeluje upravo onako kako treba djelovati profesionalna i odgovorna vlast. To između ostalog govori o kakvoći hrvatskoga javnog zdravstva, svojedobno utemeljenoga prema zamislima svjetski relevantnog dr. Andrije Štampara, te o profesionalcima unutar tog sustava koji, unatoč baš svim problemima, u kriznim prilikama kvalitetno upravljaju krizom.

Tako se jednom od najboljih kadrovskih odluka Andreja Plenkovića protekle četiri godine pokazalo predlaganje dr. Vilija Beroša novim ministrom zdravstva. Na vrhuncu epidemije nekretninskih afera, koja je koštala obnašanja dužnosti Beroševa prethodnika dr. Milana Kujundžića, Plenković je, kao iznuđen razlog ili ne, istaknuo da je prioritet Ministarstva zdravstva bavljenje borbom protiv širenja koronavirusa. I pogodio je. Do jučer široj populaciji malo poznati neurokirurg, dr. Beroš preko noći je postao najiščekivanijim članom Vlade u svojim redovitim obraćanjima javnosti, a uz kolegicu dr. Alemku Markotić, ravnateljicu Klinike za infektivne bolesti dr. Fran Mihaljević, i ključnom osobom od povjerenja u zasigurno najtežoj zdravstvenoj krizi u Hrvatskoj posljednjih desetljeća mimo rata. Premda ta kriza još uvijek nije na vrhuncu i teško joj je predvidjeti dinamiku, hrvatski Stožer civilne zaštite te domaće medicinsko i zdravstveno osoblje trenutačno pružaju ono najviše: stručan rad i puno povjerenje.

Milijan Brkić

Milijan Brkić

Izvor: Pixsell / Autor: Darko Tomas / CROPIX

U takvim su se okolnostima uvelike promijenile i prilike na hrvatskoj političkoj sceni. Prva je potvrda tomu donedavno malo očekivana potpuna pobjeda Andreja Plenkovića i njegova tima na izborima za stranačko vodstvo HDZ-a. U uvjetima krize članovi su stranke izabrali kontinuitet na njezinu čelu. Najveći je gubitnik ovih izbora, uz očekivane poraze Mira Kovača i Ivana Penave, Davor Ivo Stier jer je unatoč najmanje riskantnoj kandidaturi zaustavljen na putu do potpredsjedničkog položaja te je sada upitna i njegova politička karijera.

Baš kao i Milijana Brkića, kojega sada samo 'uključivost' Andreja Plenkovića drži na mjestu potpredsjednika Hrvatskog sabora. To će (ne)zadržavanje biti signalom toga hoće li Andrej Plenković makar ceremonijalno poštedjeti svoje oštre kritičare ili će predstojeće parlamentarne izbore dočekati s idejama i kadrovima koji su isključivo njegovi. Tako bi jedno od najvažnijih imena HDZ-ova nastupa na izborima mogao biti ministar Beroš, dok bi se Andrej Plenković u sljedećem razdoblju mogao profilirati kao svojevrsni 'ratni' premijer s obzirom na to da je naglasio da se zemlja nalazi u ratu protiv virusa, pandemije i posljedica bolesti.

Vjetar u leđa aktualnom premijeru

Je li Andrej Plenković lider za krize, posebice jer se i u znatno manje kriznim situacijama uvelike mučio s odlučnošću? Njegova stranka u to ne sumnja. Zasad Plenkovićeva vlada, kako je to u svom stilu rekao šef države Zoran Milanović, ne radi greške. Međutim s obzirom na nizanje programskih i kadrovskih grešaka posljednjih godina, zbog kojih je HDZ najprije razočaravajuće prošao na europskim izborima, a zatim i izgubio na predsjedničkim, situacija 'bez grešaka' u uvjetima krize vjetar je u leđa aktualnom premijeru koji se sada s obnovljenom stranačkom podrškom nada novom mandatu na čelu Vlade.

U uvjetima krize, nema li grešaka, ni oporba nema puno prostora za vidljivost i napredak. Osobito nastave li se verbalni autogolovi SDP-ova čelnika Davora Bernardića ili prvoga zagrebačkog SDP-ovca Gordana Marasa, a folklorna desnica na čelu s Miroslavom Škorom ostane na brisanom prostoru. Budu li hrvatski birači sljedeće jeseni morali birati između u nečemu važnom potvrđene vlasti ili ni u čemu dokazane oporbe, sadašnji bi se odnos snaga u ispitivanjima javnog mnijenja mogao lako promijeniti. Klinička slika hrvatske politike sada ovisi o koronavirusu te o sposobnosti onih koji upravljaju zemljom da što uspješnije zaštite stanovništvo od zaraze i njezinih posljedica. Način kojim će upravljati krizom odredit će Andreja Plenkovića kao izbornog pobjednika ili gubitnika.

  • +12
  • +9

Andrej Plenković

Izvor: Cropix / Autor: Goran Mehkek / CROPIX

Sadržaj, stavovi i mišljenja izneseni u komentarima objavljenima na tportalu pripadaju autoru i ne predstavljaju nužno stavove uredništva tportala.