Europsku uniju u 2026. čeka niz izazova. Proračun težak 192,8 milijardi eura treba osigurati ključna ulaganja u digitalnu i zelenu tranziciju, uz istovremeno osiguravanje unutarnje i vanjske sigurnosti, pri čemu u sve većem broju zemalja članica dolazi do značajnog zaokreta u migrantskoj politici. Eurozona se od Nove godine proširuje na Bugarsku, a započet će i primjena digitalnog sustava za bezvizni režim (primjerice, za kratkotrajne boravke Amerikanaca i Kanađana) pod nazivom ETIAS.

Izbori od Slovenije preko UN-a do Brazila

Iduće godine očekuje nas i niz izbora diljem svijeta. Nakon što je godinama odgađana i možda i na dulje vrijeme pokopana reforma Vijeća sigurnosti, izbori za pet nestalnih članica ovog tijela UN-a i nisu nešto što privlači odveć pažnje, no bit će zanimljivo vidjeti hoće li Njemačka, koja bi mogla ući u ovo tijelo na dvogodišnji mandat, znati posebno iskoristiti to vrijeme.

Nakon godina odgađanja, u Libiji bi se trebali održati predsjednički i parlamentarni izbori koji bi trebali staviti točku na dugogodišnje stanje kaosa i građanskog rata nakon pada Gadafija. Opći izbori imaju se održati i u Brazilu. Lula ima pravo kandidirati se za još jedan mandat te ima značaju prednost u anketama nad glavnim kandidatom desno od centra, Bolsonarovim sinom Flávijom. Nakon studentskih prosvjeda i rušenja vlade, Bangladeš očekuju ne samo izbori, veći i ustavotvorni referendum koji bi, ako prođu njegove točke, trebao dovesti do bikameralnog parlamenta, snažnije uloge oporbe u radu u parlamentarnim odborima, kao i u većoj vidljivosti žena u politici.

Nakon dvije godine ratovanja u Gazi, Izrael treba birati novi saziv parlamenta najesen. Hoće li birači, naposljetku, kazniti ili nagraditi Netanjahua, nije sasvim jasno. Stranke vladine koalicije su ponovno preuzele vodstvo u anketama, no do listopada je još dug put. U susjednom Libanonu će nakon snažnih IDF-ovih udara na Hezbolah i najave novog predsjednika Aouna da će provesti razoružavanje vojnog krila ove šijitske stranke, izbori biti još jedan test jedinstva zemlje.

U Švedskoj su socijaldemokrati u priličnoj prednosti prema anketama te se može očekivati da će iduća vlada biti ona lijevog centra. U susjednoj Sloveniji je pred svake izbore veselo i dinamično. Tako je i sada osnovan cijeli tucet novih stranaka, mahom od otpadnika od većih stranaka. Međutim, još od druge polovice 2023. godine, u anketama vodi „vječni“ Janez Janša sa svojom Slovenskom demokratskom strankom.

Vjerojatno najnapetiji izbori u Europi bit će oni u Mađarskoj. Posljednjih godinu dana, u anketama se na prvom mjestu izmjenjuju Orbánov Fidesz i proeuropska stranka desnog centra Tisza koju predvodi Péter Magyar. Godina 2026. mogla bi biti godina kada će enfant terrible Europske unije sići s vlasti. Nakon niza prosvjeda i ostavke vlade premijera Željaskova, koalicija desnog centra GERB-SDS ponovno vodi u istraživanjima javnog mnijenja u Bugarskoj, uoči prijevremenih izbora. Premda su pojedinačno najjača stranka, danski socijaldemokrati premijerke Mette Fredriksen bi mogli ustupiti premijersku poziciju liberalima iz stranke Venstre na izborima zakazanima za jesen.

U susjednoj Bosni i Hercegovini opći izbori možda ne donesu ništa novoga, budući da tamošnji politički sustav nagrađuje status quo i vječnu reprodukciju elita. Pa ipak, Željko Komšić se neće moći kandidirati za predsjedništvo, budući da mu je ovo bio drugi uzastopni mandat, a ostaje za vidjeti kako će se razvijati stvari u manjem entitetu nakon što je sudskom presudom Dodiku određen jednogodišnji zatvor i šest godina zabrane bavljenja politikom.

Donald Trump je i svoj prvi predsjednički mandat bio započeo s republikanskom većinom u oba doma Kongresa da bi ju potom izgubio na međuizborima. U studenom su ponovno međuizborima na kojima se demokrati nadaju „plavom valu“ koji bi republikancima preoteo većinu barem u Zastupničkom domu te tako „zapaprio“ predsjednikovoj administraciji.

Si vis pacem, para bellum

Nažalost, i u 2026. godini nas očekuje niz oružanih sukoba koje valja pomno pratiti. Rat u Ukrajini ne izgleda kao da će doista prestati iduće godine, a sukobi Izraela i Palestinaca također bi se mogli nastaviti. Nije nemoguće da će Amerikanci povesti opsežniju operaciju protiv Venezuele, čiji vrh otvoreno optužuju da se pretvorio u narko-kartel.

Osim toga, zasigurno će se nastaviti asimetrično i kibernetičko ratovanje te napadi na kritičku infrastrukturu u Europskoj uniji (ruska veza), kao i onu koju Amerikanci održavaju na Bliskome istoku (iranski saveznici). Nije nemoguć niti ponovni sraz Izraela i Irana, a oko Tajvana se sve više zvecka. Neki će reći da bi Peking mogao udariti (pomorskom blokadom) upravo u vrijeme svjetskog nogometnog prvenstva, slijedeći primjer Rusa i Olimpijskih igara, dok drugi kao zadani vremenski okvir (modernizacije mornarice i spremnosti na djelovanje u Tjesnacu) vide ljeto 2027. godine, kada pada i stota godišnjica osnutka kineske vojske. Nastavak nuklearnih pokusa u Sjevernoj Koreji mogao bi iduće godine ponovno opako testirati živce u Istočnoj Aziji i na Pacifiku.

Također, za očekivati je daljnju eskalaciju građanskog rata u Sudanu, ali i sukoba unutar Južnog Sudana. Nije nemoguće da će Demokratska Republika Kongo ponovno biti poprište sukoba različitih paravojnih skupina, posebice zbog utjecaja snaga koje podupire susjedna Ruanda.

AI ubrzanje

Deloitteovo izvješće Tech Trends za 2026. godinu ističe pet ključnih trendova koji pokazuju da umjetna inteligencija ulazi u fazu zrele, operativne primjene. Prvi je izlazak AI-ja iz digitalnog u fizički svijet kroz robote, autonomna vozila, dronove i pametne industrijske sustave koji percipiraju okolinu, uče i prilagođavaju se u stvarnom vremenu. Pad troškova i zrelost tehnologije omogućuju široku primjenu u industriji, zdravstvu i javnoj infrastrukturi, uz procjenu da će do 2035. godine na radnim mjestima biti oko dva milijuna humanoidnih robota.

Drugi trend odnosi se na agentsku umjetnu inteligenciju, koja može samostalno obavljati zadatke bez stalnog ljudskog nadzora, odnosno unosa uputa (prompting). Iako je interes velik, izvješće upozorava da je stvarna primjena ograničena jer se često pokušavaju automatizirati loše dizajnirani procesi. Uspješne organizacije agentima pristupaju kao „silikonskoj radnoj snazi“ čiji se rad planski upravlja i mjeri. Treći trend tiče se infrastrukture. Unatoč padu troškova pojedinačnih zadataka, masovna primjena povećava ukupne troškove, što potiče prelazak na hibridnu arhitekturu. Ona kombinira pohranu u oblaku, vlastitu infrastrukturu i periferno računalstvo (edge computing). Potonje ustvari predstavlja inovaciju koja omogućava procesuiranje podataka blizu izvoru, putem lokalnih strojeva, a ne uz oslanjanja na udaljene podatkovne centre.

Četvrti trend je dubinska reorganizacija tehnoloških organizacija, uz pomak fokusa s održavanja sustava na strateško upravljanje ljudima i AI-jem. Peti trend odnosi se na sigurnost. AI istodobno stvara nove rizike i nudi alate obrane, zbog čega sigurnost mora biti ugrađena u AI od samog početka, a ne dodavana naknadno. To se posebice odnosi na pregršt osobnih podataka koji se koriste kod AI personalnih asistenata, kao i na neovlašteno ili nedokumentirano korištenje alata umjetne inteligencije u velikim korporacijama.

Svemir, posljednja granica

Politička, ekonomska i tehnološka utrka Amerikanaca i Kineza, a u drugom redu i EU-a, Rusije i Indije, iduće godine nastavit će se i izvan granica plavog planeta. NASA za veljaču planira Artemis 2, prvi prelet pokraj Mjeseca s posadom od programa Apollo. Za kasno proljeće planirana je i prva komercijalna svemirska postaja Haven-1 koju razvija Vast, tvrtka Jeda McCaleba, suosnivača poznatog protokola za kriptovalute Stellar. Kinezi pak planiraju svoju svemirsku postaju Tiangong pojačati ogromnim teleskopom Xuntian.

Općenito, u idućoj godini se može očekivati sve veća uloga privatnih istraživača svemira, a napredak tehnologije bit će takav, da će ga biti sve teže medijski, politički i društveni pratiti.