komentar ane fresl

Novu ministricu čeka vruća jesen: Svi se uzdaju u europske milijarde, a prava na pogrešku nemamo

Komentar

Ana Fresl

Ana Fresl
  • Zadnja izmjena 19.08.2020 20:18
  • Objavljeno 19.08.2020 u 20:18
Ministrica regionalnog razvoja i fondova EU Nataša Tramišak

Ministrica regionalnog razvoja i fondova EU Nataša Tramišak

Izvor: Pixsell / Autor: Patrik Macek/PIXSELL

Poslovna zajednica, ali i javni sektor, svi imaju velika očekivanja od Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU-a, izazov je nikad veći. Iz Ministarstva pak najavljuju skore rokove za završavanje mnogih bitnih aktivnosti. Strategija nacionalnog razvoja, planovi i programi trebaju biti doneseni što prije jer je to tek početak početaka. Procesi dodjele sredstava moraju se ubrzati. Pravi je trenutak i da se može pravodobno udariti temelj za apsorpciju 22 milijarde eura i da prvi natječaji za poduzetnike krenu najkasnije krajem ove godine

Hrvatskoj se stavlja na raspolaganje 22 milijarde eura. To je dvostruko više sredstava nego u prethodnom razdoblju, dok paralelno u periodu do 31. prosinca 2023. godine mora apsorbirati oko 60 posto sredstava iz razdoblja 2014.-2020. Dvostruk iznos sredstava na raspolaganju u praksi znači i približno dvostruko više resursa, vremena i truda koji ćemo svi morati uložiti kako bismo bili uspješni, odnosno da tim novcem pomognemo društvu i gospodarstvu da se što prije izvuče iz krize i napreduje.

Očekivanja i želje gospodarstvenika su jednostavna: što više sredstava staviti na raspolaganje kroz bespovratna sredstva, u izradi natječaja surađivati s predstavnicima poslodavaca kako bi se što bolje detektirale potrebe, izbjegli problemi i uzele u obzir naučene lekcije, ali prije svega - otvoriti pozive za dostavu projektnih prijedloga iz nove omotnice što prije, a najkasnije do kraja ove godine. Cilj bi morao biti da 2021. godina bude prepuna prilika za financiranje, što je i neophodno u ovoj ekstremnoj kriznoj situaciji kako bi poduzeća i obrtnici uopće preživjeli.

tportal

Izvor: Pixsell / Autor: Hrvoje Jelavic

Potrebe pojedinih sektora i poduzeća različite su jer su poduzeća različito zahvaćena negativnim efektima pandemije. Nekima od njih potrebna je pomoć za likvidnost i preživljavanje dok nekima i dalje trebaju ulaganja u širenje kapaciteta, obnovu tehnologije te za ulaganja u istraživanje i razvoj. Kriza ne smije učiniti to da se zaboravi ulagati u održivu konkurentnost i izvrsnost.

Upregnuti sve, u nacionalnom interesu

Pozitivno je to što je na mjesto ministrice došla osoba s bogatim iskustvom u projektima EU-a. Nova ministrica tako ima veliku priliku da temeljem svog iskustva te iskustva iz prethodnog razdoblja unaprijedi taj sustav. Za navedeno će joj biti potrebna pomoć i sinergija svih dionika u sustavu jer Hrvatska nema pravo na pogrešan korak. Svi dionici snose dio odgovornosti i konstruktivnim djelovanjem moraju doprinijeti ostvarenju uspješne apsorpcije fondova EU-a. Riječ je o nacionalnom interesu.

  • +3

Nataša Tramišak

Izvor: Pixsell / Autor: Patrik Macek/PIXSELL

Poslovna zajednica, ali i javni sektor - svi imaju velika očekivanja od Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU-a, izazov je nikad veći. Iz Ministarstva pak najavljuju skore rokove za završavanje mnogih bitnih aktivnosti. Strategija nacionalnog razvoja, planovi i programi trebaju biti doneseni što prije jer je to tek početak početaka.

Sustav fondova EU-a izrazito je kompleksan jer treba zadovoljiti razne dionike, stoga je nužno da svi oni budu spremni na kompromis. Uz to, institucije moraju biti svjesne vlastitih kapaciteta, odnosno eventualnih trenutnih manjkavosti, a s obzirom na očekivanu količinu posla. Mnogi nedostaci mogu se relativno brzo riješiti racionalnim i pravovremenim odlukama, odnosno korištenjem sinergijskog efekta ostvarivog uključivanjem svih dionika iz sustava i pojednostavljenjem procesa te pravodobnim outsourcingom.

Četiri mjeseca čekanja odgovora - neprihvatljivo

Procesi dodjele sredstava moraju se ubrzati. Primjera radi, čak i u ovoj ekstremnoj kriznoj situaciji događa se da prijavitelji za zajam za likvidnost ni nakon četiri mjeseca nemaju informaciju o ishodu svog zahtjeva, što je neprihvatljivo. Sustav mora naći način da rješava zajmove doslovno u realnom vremenu jer za poduzetnika koji dođe u probleme s likvidnošću svaki dan može značiti blokadu i dodatne, možda nepremostive probleme. Vrijeme i rokovi jedna su od najvećih manjkavosti u sustavu, u pravilu se objave natječaja odgađaju, dugo se procesuiraju projektni prijedlozi, a neka tijela u sustavu značajno kasne i s isplatama.

Što god se može pojednostaviti, i treba se pojednostaviti: primjerice, smanjiti broj koraka u procesu odabira projekata, digitalizirati pregled i ocjenu, pojednostaviti prijavu te smanjiti broj ljudi koji sudjeluje u jednom predmetu. Dodatno, smatram da bi sustav morao pokazati više povjerenja u korisnike i općenito smanjiti kontrole, a time i administrativni teret, čime bi se korisnicima omogućilo da se više bave postizanjem boljih poslovnih rezultata, a time i većim ostvarenjem cilja korištenja fondova EU-a. Prečesto zaboravljamo da korištenje fondova nije cilj kohezijske politike kao takav, već rast i napredak.

Izvor: Profimedia / Autor: Profimedia

Javna nabava jedan je od najvećih rizika uspješne provedbe projekata, a ujedno najčešći razlog za financijske korekcije. Način da se navedeni rizik umanji pravovremena je priprema projekata te korištenje stručnjaka različitih struka u pripremi i provedbi, kao i u provedbi postupaka javne nabave. S druge strane, tijela u sustavu moraju osigurati pomoć korisnicima te izbjegavati situacije u kojima dolazi do neopravdanih financijskih korekcija s njihove strane, čime se direktno šteti proračunu i ciljevima Republike Hrvatske. Možemo li svi pridonijeti tome da se sva pravila poštuju uz manje opterećenje i rizike za projekte – sigurno možemo, naprimjer dijalogom i primjenom dobre prakse iz RH te drugih država članica EU-a. Za primjer, predstavnici čak četiri zemlje članice dolaze u Hrvatsku podijeliti svoja iskustva na konferenciji o fondovima EU-a koja će se održati 1. listopada u Trakošćanu. Prilika je i pametno učiti od iskusnijih.

Očekujemo i nadamo se jako zaposlenoj jeseni odgovornih institucija, vjerujemo da je ovo pravi trenutak i da se može pravodobno udariti temelj za apsorpciju 22 milijarde eura te da prvi natječaji za poduzetnike krenu najkasnije krajem ove godine. Bitno je da se ova velika prilika i dosad postignuto u fondovima nastave realizirati, odnosno ploviti punim jedrima jer svi smo na zajedničkom brodu i nemamo vremena za laganu plovidbu.

Sadržaj, stavovi i mišljenja izneseni u komentarima objavljenima na tportalu pripadaju autoru i ne predstavljaju nužno stavove uredništva tportala.