Bivši ministar financija Ivan Šuker nije nikada pokrenuo proces hedžiranja prema promjeni tečaja dolara za dolarske obveznice koje je prodavao u inozemstvu te je tako posredno oštećivao i proračun. Sudeći po najavama iz Ministarstva financija, nakon dolaska nove ministrice konačno se razmišlja o promjeni te prakse
Više tjedana pokušavao je potpisani novinar dobiti od Ministarstva financija odgovor na upit je li se Hrvatska hedžirala prema promjeni tečaja dolara za dolarske obveznice koje je prodavala u inozemstvu, a ako jest, kako je to učinila. Izravan odgovor na upit nikada nije stigao, ali stigao je u srijedu u izvješćima sa susreta nove ministrice financija Martine Dalić s novinarima.
Saznali smo tako da 'Ministarstvo financija najavljuje kako će ubuduće više računa voditi o zaštiti od valutnog rizika, prvenstveno u dolarskom dijelu duga koji iznosi 13 posto'. Budući da je ukupni dug ovaj čas navodno 137 milijardi kuna, tih 13 posto je golemih 17,81 milijardu kuna. No ono što ministrica Dalić novinarima nije otkrila, jest iznos negativnih tečajnih razlika koje hrvatski državni proračun ovaj čas trpi, jer Ministarstvo, bolje reći dosadašnji ministar Ivan Šuker, do sada nisu vodili računa o zaštiti od valutnog rizika dolarskog duga, a gruba računica pokazuje da se ta šteta ovaj čas kreće oko dvije milijarde kuna!
Hrvatsko Ministarstvo financija prodavalo je obveznice (uzimalo je u inozemstvu kredit) u dolarima, a u Hrvatskoj ubire prihode u kunama i samo iz tih kunskih prihoda može otplaćivati dolarski dug. Prema tome, ako dolar u kunama poskupljuje, i dug Ministarstva financija se povećava, glavnica kao i rate kamate.
Konkretno, kada je ministar Šuker potkraj listopada 2009. prodao u SAD obveznice u iznosu od milijardu i pol dolara, dolar je vrijedio 4,9 kuna, a ukupni dug 7,35 milijardi kuna. Danas dolar vrijedi 5,4 kune, a ukupni se dug popeo na 8,1 milijardu kuna, odnosno veći je za 750 milijuna kuna. U jednom trenutku, u ljeto prošle godine, dolar je vrijedio čak šest kuna pa je tada i hrvatski dug po tim obveznicama bio čak milijardu i 800 milijuna kuna veći nego u početku
Do kraja 10-godišnje otplate možda će se cijena dolara u kunama smanjiti, pa će Ministarstvo možda biti i u plusu, ali bit je u tome da takvo oslanjanje na sreću predstavlja nedopustiv hazard. Da se dužnici ne bi kockali s tečajem (kamatom, cijenom robe i slično), postoje financijski instrumenti zaštite, takozvano hedžiranje, odnosno neka vrsta osiguranja koje rizik od neželjene promjene bitno umanjuje, ako već ne i otklanja. Puno je vrsta zaštite, no Hrvatska i ministar Šuker tim se instrumentima, očito, nisu koristili. A posljedice su enormne.
Sjetimo se samo kako je ministar Šuker bio ponosan što je uspio prodati dolarske obveznice uz kamatu od 'samo' 6,75 posto. No bez hedžiranja rate kredita, ta je kamata već do danas stvarno bila bitno drukčija: skok dolara sa 4,9 na 5,4 kune povećao je godišnju kamatu na spomenute dolarske obveznice za golemih 50 milijuna kuna, i stvarna je kamata - ne računajući promjenu glavnice - dosegnula 7,42 posto
Ne hedžirajući se prema tečaju dolara, Ministarstvo financija pod vodstvom ministra Šukera pokazalo se kao diletantsko i nevjerojatno neodgovorno. Svaka, pa i najmanja hrvatska banka hedžira gotovo svako svoje potraživanje kroz 'deviznu klauzulu' ugrađenu u ugovore o kreditima, svaki štediša hedžira svoju štednju štedeći u eurima umjesto u kunama. Samo Ministarstvo financija o tome nije vodilo računa, čak ni nakon što su hrvatska brodogradilišta zbog propusta da se hedžiraju prema tečaju dolara i cijenama čelika izgubila milijarde kuna (dijelom zahvaljujući i današnjoj ministrici Martini Dalić, koja je Brodotrogiru bila predsjednica NO-a i nije mu dopustila hedžiranje).
No obveznica od milijardu i pol dolara, vrijedna danas oko 8,1 milijardu kuna, kao što vidimo iz podataka ministrice Dalić, čini manje od polovice ukupnih hrvatskih dolarskih dugova, pa tako i aktualna šteta zbog propusta da se te obveznice hedžiraju čini tek manji dio štete. Ukupnu štetu novinar teško može izračunati jer javnosti nije poznato kada su hrvatski dolarski dugovi nastali. No i laicima, a kamoli Ministarstvu financija, trebalo je biti jasno da je dolar posljednjih nekoliko godina prema euru, za koji je vezana kuna, bio na svojim povijesno niskim vrijednostima i da je vjerojatnije da će ubuduće rasti nego da će padati.
Za kraj nagradno pitanje: što mislite, jesu li se od rasta cijene dolara osigurale državne tvrtke koje imaju velike dolarske izdatke, HEP, Croatia Airlines, Jadrolinija...?
