Europa je, naravno, prva asocijacija kad su dvorci u pitanju, posebno oni u dolini Loire, ali i drugdje - po Njemačkoj, Austriji, Italiji, Francuskoj... Jedan su i od najvećih turističkih mamaca, još otkako se prvi put počelo putovati zbog razonode dvorci su bili ti koji su poput magneta privlačili putnike. Donosimo pet najposjećenijih u Europi, među tisućama koji i danas stoje, a koji od svoga nastanka svjedoče o sjaju prošlih vremena, kako su navedeni u turističkom magazinu Drift.

Ako vas iznenađuje što na listi nema nekih općih mjesta poput Versaillesa ili Schönbrunna, treba uzeti u obzir razliku između dvorca i palače. Prvi su rezidencije koji su obično imali i obrambenu funkciju za okrunjene glave, dok su palače mjesta na kojima se - ponekad i bahato - pokazivala snaga i bogatstvo.

Alcazar de Segovia

Dvorac Alcazar u španjolskoj Segoviji, jedan od najpoznatijih na svijetu, doista izgleda kao iz bajke. Kažu da je njime i Disney bio inspiriran kad je stvarao dvorac koji se i danas vidi na špicama filmova te kuće, i obično je centralna točka Disneyevih zabavnih parkova. U kombinaciji s okolicom, i klisurom na kojoj se dvorac nalazi, dojam je potpun.

Dvorac je u 12. stoljeću izgradio kralj Alfonso VI., kao svoju glavnu rezidenciju. No, tek je Alfonso VIII. konačno uselio u dvorac, da bi impresivna rezidencija kasnije u 16. stoljeću bila dograđivana u gotičkom stilu koji je i danas vidljiv. U 18. stoljeću dvorac je pretvoren u zatvor, da bi onda Karlo III. 1762. tamo uselio kraljevsku topničku školu.

Danas je u dvorcu muzej i sjedište španjolskog vojnog arhivas, a odavno je i prvorazredna turistička atrakcija.

Dvorac Neuschwanstein

Spektakularni bavarski dvorac najjača je konkurencija bajkovitosti Alcazara. Smješten usred bavarskih Alpi, Neuschwanstein također kao da je izašao iz Disneyevih filmova, a svojim fascinantnim tornjevima, prijestolnom sobom zaslužuje pažnju milijuna turista. Zato i jest na top listi najposjećenijih.

Gradnja dvorca obično se pripisuje ekstravagantnom, po nekima i ludom, bavarskom kralju Ludwigu II. (1845-1886), ali on nije doživio dovršetak radova. Nakon Ludwigove smrti dvorac nije stekao status kraljevske rezidencije, nego su ga praktični Bavarci odmah otvorili za javnost i pretvorili u prvorazrednu turističku atrakciju.

Svojom mješavinom gotičkih elemenata (makar napravjenih stoljećima nakon što je gotika bila dominantni stil), te bizantskih i arapskih tradicija, dvorac je doista razumljiv mamac za turiste željne bogate arhitekture i nasljeđa koja je tu arhitekturu proizvela. Posjete dvorcu dozvoljene su isključivo uz plaćeno stručno vođenje.

Dvorac Rheinstein

I drugi njemački dragulj, dvorac Rheinstein, itekako privlači turiste iz cijeloga svijeta svojom romantičnom atmosferom, a u ovom slučaju i jedinstvenim hotelskim smještajem. Smješten na kamenoj klisuri nad Rajnom, teško je i zamisliti bolje mjesto za povratak u srednjovjekovna vremena. Tome pogoduje i dobra klima, zahvaljujući rubnim dijelovima doline Rajne koji dvorac okružuju.

Dvorac je 1282. izgradio Rudolph Habsburški. Prvobitno je građen za nadbiskupa Mainza čije je zemljište trebao štititi od vitezova pljačkaša. Sljedećih pet stoljeća služio je svojoj svrsi i izazivao strahopoštovanje, dok nije sasvim propao u 17. stoljeću i postao ruševina. Princ Fredrich je obnovio dvorac u 19. stoljeću, s mnogo romantičnih detalja u skladu s vremenom kad se obnova odvijala, a dodan je i veliki vrt.

Danas je popularan zbog povijesne važnosti, ali i posebnih iskustava koje nudi posjetiteljima. Osim vođenih obilazaka, u dvorcu je i ugledni restoran s pogledom na Rajnu, uređen u srednjovjekovnom stilu. Uređena su i dva apartmana u kojima je moguće odsjesti i time doznati iz prve ruke kako se nekad živjelo na takvim mjestima.

Dvorac Hohensalzburg

Dvorac iznad Salzburga u Austriji jedna je od najvećih srednjovjekovnih utvrda u Europi, koja za sobom 'vuče' tisućugodišnju povijest, i zaslužuje mjesto u ovakvom društvu. Podignut je na stijeni iznad Mozartovog grada, i neodvojivi je dio vizure Salzburga.

Gradnja je počela još 1077. pod nadzorom nadbiskupa Gebharda von Helfensteina. Izvorno je napravljen od drva, ali ga je u 15. stoljeću dodatno utvrdio i proširio car Henrik IV. Kroz povijest dvorca bilo je više takvih zahvata obnove i ojačavanja, posljednji su zabilježeni krajem 19. stoljeća. Imao je različite namjene, od utvrde koja je štitila kraljevsku rezidenciju, do zatvora za talijanske ratne zarobljenike u Prvom svjetskom ratu. Danas se smatra jednim od najbolje očuvanih u Europi.

Posjetitelji lako mogu posjetiti dvorac, a popularni su i koncerti s Mozartovom glazbom, ili VIP večere u Hohensalzburgu.

Alhambra

Možda i najimpresivnija na ovoj listi, Alhambra je smještena u Granadi, usred španjolske Andaluzije. Sa svojim crvenkastim zidovima i Sierra Nevadom u pozadini doista impresivno privlači poglede, predstavljajući jedan od najljepših primjeraka arapske arhitekture, ne samo u Španjolskoj nego općenito.

Palača je nad Granadom izgrađena 1238. kao središte arapskog kraljevstva Al Andalus, a u početku je tu bila samo manja tvrđava poznata kao Alcazaba. Proširena je do punog sjaja pod vladavinom dinastije Nasrid, u vrijeme vrhunaca maurske vladavine na tlu Europe. Kad su Arapi (a s njima i drugi nekršćani, poput Židova) protjerani iz Španjolske u 15. stoljeću, kralj Karlo V. dogradio je neke dijelove palače segmentima u renesansom stilu i pod jakim talijanskim utjecajem.

No, i danas je najimpresivniji dio Alhambre onaj kojega su izgradili Arapi, zbog kojih cijela Granada nudi sasvim jedinstvenu atmosferu. Čipkasti ukrasi, raskošne fontane i bogati vrtovi koji okružuju stambene dijelove Alhambre ukazuju na snagu i moć arapskog kraljevstva na Pirenejskom poluotoku, koje je svojim kulturnim, znanstvenim i drugim dostignućima bilo daleko ispred veće dijela tadašnje Europe. U svakom slučaju, jedno od nezaobilaznih mjesta za svakog ljubitelja povijesti. A Granada ima za ponuditi i mnogo više, od flamenka, preko arapske kuhinje u Albaicinu, do krasnog lokalnog običaja besplatnih tapasa uz svako naručeno piće u baš svakom lokalu.