Veza s vinom — Rumunjska je veliki svjetski proizvođač vina, peti najveći u Europi nakon Francuske, Italije, Španjolske i Njemačke — ovdje je važna, jer ovaj viski (zapravo trio viskija) odležava u različitim vrstama vinskih bačava. Carpathian Single Malt proizvodi se od 100-postotnog ječmenog slada, destilira se, odležava i puni u destileriji Alexandrion Sabre 1789 nedaleko Karpata.

Viski je filtriran bez hlađenja, ne dodaje mu se boja i sadržava 46 posto alkohola. Neke od vinskih bačvi koje se rabe za njegovo zrenje dolaze iz vinarija koje su dio obiteljske grupacije Alexandrion, tako da se u velikoj mjeri radi o obiteljskome poslu. Tri viskija koja čine početnu liniju Carpathian Single Malta su Fetească Neagră Cask Finish, Pinot Noir Cask Finish i Madeira Cask Finish, jedini koji ne uključuje vezu s rumunjskim vinom.

Svaki od ovih single maltova napravljen je gotovo potpuno u škotskome stilu - 2017. dvostruko su destilirani u bakrenim posudama i odležani najmanje tri godine u bačvama jednom rabljenim za odležavanje burbona, prije nego što su završno odnjegovani u vinskim bačvama (s iznimkom Pinot Noir Cask Finisha koji je u odležavao isključivo u vinskim bačvama).

Allan Anderson, glavni destiler Alexandrion Sabrea i čovjek odgovoran za nadgledanje proizvodnog procesa, već dulje od tri desetljeća radi u proizvodnji škotskih viskija (Loch Lomond, glasgovski White & Mackay), kao i irskog viskija (Great Northern Distillery). Prema Andersonovim riječima, terroir je igrao veliku ulogu u karakteru rumunjskih viskija.

Naime, veliki utjecaj okusa lokalnog ječmenog slada i kristalno čista potkarpatska voda u kombinaciji s jedinstvenim okusima koje daju bačve u kojima je odležavalo rumunjsko i portugalsko vino čine Carpathian Single Malt vrlo posebnim viskijem. Allan čak odvažno najavljuje da će taj viski 'bez sumnje postati jedan od najboljih na svijetu, što dulje bude sazrijevao'.

Ima smisla, jer sazrijevanje u toplijim klimatskim regijama u odnosu na Škotsku daje jedinstveni, blaži karakter viskija.

Na stranu možda i preveliki entuzijazam, logično je zapitati se kakav je zapravo okus rumunjskog viskija? Stručnjaci koji su ga kušali kažu da su to single maltovi za ljude koji vole jak finiš 'drvenog' okusa (dolazi od bačava, a široko je poznat iz svijeta barikiranih vina), pa bi puristi među ljubiteljima single maltova tu mogli imati problema.

Većina kušača iz trija izdvaja Fetească Neagru, koji ima papreno-slatkasti miris, suhoću tanina te note zrelih bobica i malo meda na nepcu. Crni pinot znatno je intenzivniji, vjerojatno zato što je svoj čitav životni vijek proveo u bačvama od vina te sorte. Nos odmah u prvi plan stavlja bačvu, dok je na nepcu dojam zapravo mekši negoli bi čovjek mogao očekivati od instantnog naleta citrusnih nota naranče. Konačno, Madeira ima zanimljivu narančastu nijansu i poznate note grožđica, smokava, začina i vrhnja, koje proizlaze od završnog njegovanja u bačvama od te vrste portugalskog vina.

U svakom slučaju, svi se slažu da je riječ o dobrim i zanimljivim single maltovima te da svaki od njih ima poseban stil i okus. Neki kažu da bi bilo zanimljivo Feteascu i Madeiru isprobati odmah nakon odležavanja u bačvama od burbona, da bi se vidjelo kakav je okus bez dovršetka njegovanja u bačvama od vina. U međuvremenu ljubitelji viskija koji stalno traže neke posebnosti iz cijeloga svijeta zasigurno će se nastojati dočepati koje boce iz ovog ograničenog izdanja, da bi taj viski mogli usporediti s drugim poznatim primjercima iz ultra-popularne kategorije single malt viskija.