ususret izborima

Održana posljednja plenarna sjednica osmog saziva Europskog parlamenta

  • Autor: I. Ba./Hina
  • Zadnja izmjena 18.04.2019 15:45
  • Objavljeno 18.04.2019 u 15:45

Zgrada Europskog parlamenta u Strabourgu

Izvor: Profimedia / Autor: N.N.

Upravo održana plenarna sjednica Europskog parlamenta u Strasbourgu označila je u četvrtak kraj ovog osmog saziva te europske institucije u čijem su radu sudjelovali i hrvatski zastupnici, a riječi zahvale cijeloj službi EP-a i eurozastupnicima uputio je potpredsjednik Parlamenta Rainer Wieland

"Želim sve najbolje cijeloj službi Europskog parlamenta i sve najbolje svima onima koji su bili s nama tijekom ovog saziva. Vidimo se ovdje u novom sazivu", kazao je Wieland.

Posljednja plenarna sjednica osmog saziva parlamenta održana je od 15. do 18. travnja. Nakon nje više nema plenarnih sjednica Europskog parlamenta do 2. srpnja kada se konstituira novi saziv Europskog parlamenta koji će biti izabran u svim zemljama članicama od 23. do 26. svibnja. Izbori za ovaj saziv održani su u svibnju 2014.

Izbori za 12 zastupnika u Europski parlament u Hrvatskoj se održavaju 26. svibnja, a Državno izborno povjerenstvo je za ove izbore prihvatilo 33 pravovaljane kandidacijske liste. Sveukupno ima 396 kandidata, što je u odnosu na zadnje izbore 2014. godine 121 kandidat više.

Na prošlim izborima izlaznost je bila samo 25 posto, pri čemu je izlazak mladih bio još niži i iznosio tek 13 posto. Kako bi se na ovim izborima poboljšala izlaznost pokrenuta je nepolitička kampanja ovajputglasam.eu kojoj se priključilo više od 25 tisuća građana iz Hrvatske koji će do izbora, 26. svibnja, poticati prijatelje, obitelji i druge građane da izađu na birališta.

U ovom je sazivu Europski parlament imao 751 zastupnika, od kojih je bilo hrvatskih 11, a o tome hoće li Ujedinjena Kraljevina održati europske izbore i biti članica u vrijeme konstituiranja novog saziva Europskog parlamenta ovisit će koliko će Hrvatska i još dio zemalja članica imati zastupnika u novom sazivu.

U sklopu priprema za Brexit Europska unija je donijela odluku da se broj zastupnika u Europskom parlamentu smanji sa sadašnjih 751 na 705. Prema novoj računici, od 73 britanska zastupnička mjesta njih 46 bi ostalo prazno, a 27 ih je raspodijeljeno na 14 država članica, koje su dosad bile podzastupljene. Tako su Francuska i Španjolska dobile po pet mjesta, Nizozemska i Italija po tri, Irska dva mjesta, Hrvatska, Austrija, Danska, Estonija, Finska, Poljska, Rumunjska, Slovačka i Švedska po jedno. Hrvatska bi tako umjesto sadašnjih 11 imala 12 zastupnika u Europskom parlamentu.

Inauguracija hrvatskih zastupnika u Europski parlament

Izvor: Reuters / Autor: reuters

Međutim, nova raspodjela vrijedi samo od trenutka kada Velika Britanija iziđe iz EU-a, ali sve članice koje su dobile dodatna zastupnička mjesta organiziraju izbore po novoj raspodjeli. Tako je i Hrvatska raspisala izbore za 12 zastupnika, s tim da će mandat toga 12. zastupnika biti zamrznut dok Ujedinjena Kraljevina ne napusti EU.

Hrvatski zastupnici su u ovom sazivu Europskog parlamenta prvi puta sudjelovali u punom mandatu.

Zastupnici su u Europskom parlamentu okupljeni u klubove zastupnika i nisu podijeljeni prema nacionalnoj pripadnosti već prema političkom opredjeljenju.

Od 2014. u radu parlamentu sudjelovale su zastupnice HDZ-a Dubravka Šuica i Ivana Maletić, a mandat u parlamentu su te godine započeli i aktualni hrvatski premijer Andrej Plenković te Davor Ivo Stier koji su 2016. svoja zastupnička mjesta prepustili Željani Zovko i Ivici Toliću kako bi preuzeli dužnosti u hrvatskoj vladi.

Zastupnici HDZ-a pripadaju zastupničkoj skupini Europske pučke stranke (EPP), kao i nezavisna Marijana Petir izabrana na koalicijskoj listi predvođenom HDZ-om na izborima 2014. S iste liste u Europski parlament izabrana je i zastupnica Ruža Tomašić iz Hrvatske konzervativne stranke koja je djelovala u klubu Europskih konzervativaca i reformista.

Tonino Picula i Biljana Borzan iz SDP-a djelovali su u klubu Progresivnog saveza socijalista i demokrata (S&D), a Jozo Radoš (GLAS) i Ivan Jakovčić (IDS) u klubu Saveza liberala i demokrata za Europu (ALDE).

Davor Škrlec je u Europski parlament ušao s liste ORaH-a i pripadao je klubu Zelenih u Europskom parlamentu.

Predsjednici Europskog parlamenta u osmom sazivu bili su njemački socijaldemokrat Martin Schulz do 2017. a potom Talijan Antonio Tajani (EPP).

Europski parlament je tijelo EU-a sa zakonodavnim, nadzornim i proračunskim ovlastima, a izravno ga biraju glasači u državama članicama EU-a svakih pet godina.

Parlament, među ostalim, izabire predsjednika Europske komisije i odobrava Komisiju kao tijelo.

Osnovan je 1952. kao Zajednička skupština Europske zajednice za ugljen i čelik, 1962. kao Europski parlament, a prvi izravni izbori održani su 1979. godine.

Sjedišta Europskog parlamenta su u Strasbourgu (Francuska), Bruxellesu (Belgija) i Luksemburgu.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!