hrvatska valuta

Znate li tko tiska novčanice kuna i koliko ih se svake godine uništi?

  • Autor: Nikola Sučec
  • Zadnja izmjena 03.04.2018 22:36
  • Objavljeno 03.04.2018 u 22:36
Cijena izrade novčanica kune ovisi o raznim elementima od kojih se izrađuju

Cijena izrade novčanica kune ovisi o raznim elementima od kojih se izrađuju

Izvor: Screenshot / Autor: HNB

Bilo u novčanicima, kuvertama, čarapama ili ako ih uopće nemate, novčanice naše nacionalne valute - kune - svi uzimaju zdravo za gotovo. Rijetko tko se uopće zapita gdje one nastaju, a još je manje poznato to da su one zapravo uvozni proizvod. Dok se kovanice kuna i lipa izrađuju u Hrvatskom novčarskom zavodu, novčanice se uvoze iz Austrije i Njemačke

Iako izgleda posve apsurdno to da se nacionalna valuta proizvodi i uvozi iz strane države, praksa je to koju koriste mnoge zemlje svijeta i na kojoj posao zasnivaju visokotehnološki razvijene tiskare koje mogu otisnuti goleme količine papirnog novca uzimajući u obzir sve zaštitne mjere koje novčanice jedne suverene zemlje moraju imati.

Prvi hrvatski dinari (HRD) tiskali su se u domaćoj tiskari u Čakovcu, no kune su od njihova uvođenja uvozni proizvod koji je prvotno radila tiskara Giesecke+Devrient Currency Technology iz Münchena, a od 2011. godine izrađuje ih i tiskara Österreichische Banknoten-und Sicherheitsdruck iz Beča.

Upitali smo Hrvatsku narodnu banku da nam pojasni zašto se kune oduvijek tiskaju u inozemstvu, na što nam odgovaraju: 'Novčanice se tiskaju u navedenim tiskarama jer su se na međunarodnim natječajima pokazale kao najpovoljnije, uzimajući u obzir cijenu i visoku kvalitetu, za tiskanje hrvatskih kuna.'

Cijena izrade novčanica kune ovisi o raznim elementima od kojih se izrađuju, a koji utječu na ukupnu cijenu. Od tih elemenata posebno treba istaknuti adekvatna zaštitna obilježja koja se ugrađuju u novčanice kune.

Prosječna cijena izrade novčanica za razdoblje od 1994. do 2017. godine iznosi 44 lipe po komadu i kreće se u rasponu od 39 do 48 lipa. Pritom je tiskara iz Münchena na temelju 11 ugovora od 1993. godine do danas Hrvatskoj narodnoj banci isporučila 763 milijuna komada novčanica, što je prevedeno na prosječnu cijenu koštalo 335 milijuna kuna. Tiskara u Beču od 2001. do danas isporučila je 534 milijuna komada novčanica, što je otprilike koštalo 234 milijuna kuna.

Velike potrebe za novim novčanicama nastaju i zato što se, prema statistikama HNB-a, svake godine u prosjeku u Hrvatskoj uništi čak 38,7 milijuna komada oštećenih novčanica.

  • +3

Vilko Žiljak, dizajner novčanica kune

Izvor: Pixsell / Autor: Zeljko Lukunic/PIXSELL

Za razliku od novčanica, kovani novac je daleko otporniji na habanje, a i njegov opticaj u sustavu puno je niži. Od 1994. godine do danas Hrvatski novčarski zavod proizveo je 98 milijuna komada kovanog novca. Riječ je o državnoj tvrtki koja je prema posljednjim javno dostupnim podacima 2016. godine ostvarila prihode od gotovo 60 milijuna kuna te je zapošljavala 40 ljudi.

Dizajner sadašnjih novčanica kune je profesor Vilko Žiljak. On je izjavio kako se prije petnaestak godina razmišljalo da se nabavi stroj za tiskanje novca, no pokazalo se kako je ta investicija preskupa te da je elegantnije rješenje na javnom natječaju taj posao povjeriti već etabliranom studiju.

Žiljak je i otkrio da se hrvatska nacionalna valuta trebala zvati kruna, no u završnoj fazi dizajna ime je promijenjeno u kuna.

  • +4
  • +1

Kune

Izvor: Pixsell / Autor: Davor Javorovic/PIXSELL

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!