DRŽAVNA POTROŠNJA

Ove brojke jasno pokazuju da državni novac curi u pogrešnom smjeru

  • Autor: Zoran Korda
  • Zadnja izmjena 14.03.2018 06:28
  • Objavljeno 14.03.2018 u 06:28
Najviše kaskamo u izdvajanjima za mirovine i nezaposlene

Najviše kaskamo u izdvajanjima za mirovine i nezaposlene

Izvor: Pixsell / Autor: Damir Špehar

U usporedbi s drugim zemljama Europske unije, Hrvatska prednjači u izdvajanju za državnu administraciju i policiju, a zaostaje u izdvajanju za socijalnu zaštitu, obrazovanje i zdravstvo, pokazuju najnoviji podaci Eurostata o strukturi državne potrošnje

Državna potrošnja često je pod povećalom javnosti pa je tako ovih dana Udruga Lipa pokrenula projekt 'Crna knjiga trošenja javnog novca' s ciljem praćenja slučajeva netransparentnog, neracionalnog i neopravdanog trošenja novca poreznih obveznika.

Da nam državni novac često curi u pogrešnom smjeru, pokazuje i istraživanje Eurostata o strukturi državne potrošnje. Premda udjel ukupnih državnih rashoda u BDP-u ne odstupa mnogo od prosjeka Europske unije, struktura raspodjele upućuje na skupu državu i slabu kvalitetu njezinih usluga.    

Aktualna analiza, koja uključuje rashode za 2016. godinu klasificirane u 10 kategorija, pokazuje da je Hrvatska, uz Grčku i Portugal, rekorder u troškovima državne birokracije. Za usluge javne uprave, koje pokrivaju izvršna i zakonodavna tijela središnje i lokalne vlasti, izdvajamo čak 8,8 posto BDP-a dok je prosjek EU-a šest posto.

Tijela vlasti najmanje koštaju Bugare (2,7 posto), Irce (3,7 posto) i Litvance (4,1 posto) koji, za razliku od nas, imaju 'male' i efikasne države.

Od ukupne državne potrošnje najviše odlazi za socijalnu zaštitu koja pokriva mirovine, pomoć za osobe s invalidnošću, socijalne naknade, naknade za nezaposlene i dječji doplatak. Za te namjene trošimo 14,7 posto BDP-a dok zemlje EU-a u prosjeku izdvajaju 19,1 posto BDP-a, pritom najviše Finska (25,6 posto), a najmanje Irska (9,9 posto).

tportal

Izvor: Eurostat / Autor: Neven Bučević/tportal.hr

I dok su ukupni troškovi za 'socijalu' puno skromniji nego u većini drugih europskih zemalja, najviše kaskamo u izdvajanjima za mirovine i nezaposlene. Unatoč relativno visokoj stopi nezaposlenosti, za naknade za nezaposlene izdvajamo svega 0,5 posto BDP-a, što je tri puta manje od prosjeka EU-a.

I po izdvajanjima za zdravstvo (6,5 posto BDP-a) zaostajemo za prosjekom EU-a (7,1 posto BDP-a). Ali još više zabrinjava raspodjela. Za lijekove i medicinsku opremu trošimo 50 posto iznad prosjeka EU-a, dok za ambulantne usluge i preventivnu zdravstvenu zaštitu izdvajamo znatno manje nego druge europske zemlje.  

Na institucije zadužene za javni red i sigurnost, koje obuhvaćaju policiju, sudove, državno odvjetništvo i zatvore, trošimo znatno više nego druge europske zemlje. Pritom natprosječno trošimo na policiju i sudsku vlast dok za zatvore izdvajamo osjetno manje od prosjeka EU-a.

  • +7
  • +4

Za institucije državne vlasti izdvajamo znatno više nego druge države EU-a

Izvor: Pixsell / Autor: Patrik Macek/PIXSELL

Za rekreaciju, kulturu i religiju trošimo 1,8 posto BDP-a dok je prosjek EU-a jedan posto. To ne znači da nam sport i kultura plivaju u novcu jer lavovski dio rashoda iz ove kategorije otpada na religijske zajednice, za koje izdvajamo šest puta više od prosjeka EU-a, odnosno 0,6 posto BDP-a.

Kultura se javnim novcem sufinancira u visini 0,7 posto BDP-a dok na rekreaciju i sport otpada tek 0,1 posto BDP-a, znatno manje od prosjeka EU-a (0,3 posto).

  • +12
  • +9

Za religijske zajednice izdvajamo šest puta više od prosjeka EU-a

Izvor: Pixsell / Autor: Grgo Jelavic/PIXSELL

Na strukturu državne potrošnje osvrnula se i Europska komisija u svom najnovijem izvješću za Hrvatsku, u kojem iznosi brojne kritike zbog neprovođenja obećanih reformi.

U izvješću se ističe da su hrvatski troškovi za opće javne usluge znatno iznad prosjeka EU-a, što je uglavnom povezano s troškovima javne uprave na svim razinama upravljanja.

Jedan od ključnih uzroka za to je teritorijalna rascjepkanost, zbog čega na administrativne funkcije lokalnih upravnih jedinica otpada više od trećine tekućih rashoda, a u nekim slučajevima za financiranje samih upravnih jedinica troši se i do polovine njihovih proračuna.  

  • +11
  • +8

Izdvajanje države za obrazovanje relativno je nisko

Izvor: Pixsell / Autor: Duško Marusić

Istovremeno je potrošnja relativno niska u području prometa te obrazovanja i istraživanja i razvoja, odnosno područjima koja su ključna za održiv rast.

Kretanja pokazuju da se udio rashoda za promet i obrazovanje u ukupnim rashodima smanjio u razdoblju od 2008. do 2015., dok su rashodi za zdravstvo stagnirali. Istovremeno su se povećali rashodi za ekonomske poslove te rekreaciju, kulturu i religiju.

Analiza učinkovitosti rashoda pak pokazala je da ima prostora za znatno poboljšanje u mnogim kategorijama, od kojih su socijalna zaštita i obrazovanje područja u kojima bi socioekonomske koristi mogle biti najveće.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!