Seljaci će ovogodišnje žito opet predavati u nelicencirana skladišta, jer Ministarstvo poljoprivrede još uvijek nije donijelo uredbu o skladišnici, upozoreno je na današnjoj sjednici župana Osječko-baranjske županije
'Žetva je pred vratima. Samo u županiji požnjet će se preko 300 tisuća tona žita, a imamo samo 11 tisuća tona kapaciteta licenciranih skladišta. Uredba o skladišnicama nije definirana', rekao je župan Vladimir Šišljagić
Mato Brlošić, predsjednik Hrvatske gospodarske komore, jučer je također u Osijeku rekao da je žetva praktički već započela, prvo na ječmu, koji je vrlo slabo rodio. Najvažnije za seljake i HPK, kao i svake godine, bit će utvrđivanje otkupnih cijena u pregovorima s otkupljivačima, o čemu će se već u srijedu održati prvi sastanak u Ministarstvu poljoprivrede.
Prema okvirnim procjenama Ministarstva, ove godine u cijeloj Hrvatskoj požnjet će se oko 600 tisuća tona merkantilne i 60 tisuća tona sjemenske pšenice, što je oko 100 tisuća tona više od godišnjih potreba Hrvatske. 'Najvjerojatnije će biti dovoljno pšenice za izvoz, ali trebat će ga potaknuti, jer bi višak mogao stvoriti problem', ocjenjuje Ernest Nad, voditelj odsjeka za poljoprivredu Hrvatske gospodarske komore Osijek.
Cijena ne bi trebala biti manja, dodaje, od 1,35 do 1,50 kuna po kilogramu pšenice. Među otkupljivačima pojavila se i do deset posto niža cijena, međutim prvi konkretni podaci o tome mogli bi se čuti u srijedu u Ministarstvu.
Seljake još muče odredbe prijedloga Zakona o poljoprivrednom zemljištu, koje mijenjaju dosadašnje uvjete zakupljivanja državne zemlje.
Stjepan Kunovac, predsjednik odbora za udruge HPK, smatra da taj zakon privilegira velike proizvođače iz tri razloga. Najvažnijim se smatra gospodarski program, slijedi trostruka cijena najma i zatim tek argument trenutnog posjednika.
Protivno tome, u HPK tvrde da aktualni posjednik treba imati prioritet prilikom budućeg dodjeljivanja određenog državnog zemljišta. Kunovac tvrdi da se u protivnom pogoduje poljoprivrednim veleposjednicima, kao i s dodjelom državnih poticaja.
'Tvrtke poput Agrokora vladaju tolikim proizvodnim, prerađivačkim i skladišnim kapacitetima da na mnoge načine mogu utjecati na kretanja na tržištu. Takvim sustavima nisu potrebni poticaji za površine iznad 1000 hektara, nego malima koji drugačije ne mogu opstati', poručio je Kunovac.
