Uoči odluke Vlade o visini minimalne plaće za 2027. godinu, Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) predstavila je prijedlog promjena načina njezina određivanja, ali i oporezivanja plaća.

U dokumentu koji analizira fiskalni prostor i europske prakse HUP upozorava da rast troškova rada mora pratiti produktivnost gospodarstva kako se ne bi ugrozili konkurentnost poduzeća, ulaganja i zaposlenost.

Poslodavci pritom ne osporavaju potrebu za daljnjim rastom plaća, ali smatraju da teret povećanja životnog standarda zaposlenih ne bi trebao biti isključivo na poduzećima.

Dva ključna prijedloga poslodavaca

HUP predlaže uvođenje dvaju trajnih pravila. Prvo je da se minimalna plaća automatski usklađuje s inflacijom i kretanjem dodane vrijednosti u gospodarstvu, umjesto da njezin rast ovisi isključivo o pojedinačnim administrativnim odlukama.

Drugo se odnosi na osnovni osobni odbitak, odnosno neoporezivi dio dohotka. Poslodavci predlažu da se on automatski povećava najmanje do razine porezne osnovice minimalne plaće nakon obveznih mirovinskih doprinosa.

Time bi se osiguralo da radnici koji primaju minimalnu plaću ne plaćaju porez na dohodak.

Prema HUP-ovu prijedlogu, takav bi model omogućio povećanje neto primanja bez jednakog povećanja ukupnog troška rada za poslodavce.

Plaće rasle 87 posto, osobni odbitak samo 18 posto

HUP upozorava na velik nesrazmjer između rasta plaća i povećanja osnovnog osobnog odbitka.

Prema podacima koje navodi udruga, od 2017. do 2025. godine prosječna plaća u Hrvatskoj porasla je približno 87 posto, a osnovni osobni odbitak povećan je za samo 18 posto.

To znači da rast plaća, čak i kada samo prati inflaciju, može dovesti do povećanja poreznog opterećenja radnika. Naime, ako porezni pragovi ne prate rast primanja, sve veći dio plaće postaje oporeziv, iako porezne stope ostaju nepromijenjene.

HUP zato traži redovito usklađivanje poreznih parametara da bi se spriječilo takvo povećavanje efektivnog poreznog opterećenja.

Pozivaju se na Njemačku, Austriju i Slovačku

U prilog svojim prijedlozima poslodavci navode primjere drugih europskih država. Njemačka prilagođava porezne parametre kako inflacija sama po sebi ne bi povećavala porezno opterećenje rada.

Slovačka osobni odbitak automatski povezuje sa životnim minimumom dok Austrija zakonskim mehanizmima neutralizira dio učinka inflacije na porezne razrede.

HUP smatra da bi Hrvatska trebala uvesti slična, unaprijed poznata pravila, umjesto povremenih poreznih izmjena.

Ističe da povećanje osobnog odbitka relativno snažnije rasterećuje radnike s nižim i srednjim primanjima, a pozitivno utječe i na obitelji koje koriste porezne olakšice za djecu i uzdržavane članove.

'Produktivnost Hrvatske doseže tek 63 posto prosjeka EU-a'

Poslodavci upozoravaju i na razliku između rasta plaća i produktivnosti hrvatskog gospodarstva. Prema HUP-ovim podacima, produktivnost rada po satu u Hrvatskoj doseže približno 63 posto prosjeka Europske unije.

Ako troškovi rada rastu znatno brže od produktivnosti, upozorava udruga, to može negativno utjecati na konkurentnost, ulaganja i zaposlenost, osobito u djelatnostima koje ovise o velikom broju zaposlenih.

Snažno povećavanje minimalne plaće, dodaju, utječe i na očekivanja zaposlenih u višim platnim razredima. Zbog toga poduzeća moraju osiguravati dodatna sredstva da bi zadržala razlike u plaćama između radnika s različitim kvalifikacijama i odgovornostima.

HUP smatra da bi porezno rasterećenje omogućilo povećanje neto plaća, a poduzećima ostavilo više prostora za ulaganja u tehnologiju, automatizaciju i povećanje produktivnosti.

Lokalni proračuni bilježe snažan rast prihoda

Poslodavci tvrde da prostor za smanjenje poreznog opterećenja rada postoji, a kao argument navode rast prihoda lokalne samouprave. Prema podacima HUP-a, prihodi lokalnih proračuna od poreza na dohodak u 2025. godini porasli su za 14,5 posto, na približno 3,8 milijardi eura.

Istodobno su ukupni porezni prihodi lokalne samouprave tijekom tri godine povećani za 73,2 posto. HUP smatra da bi dio tog povećanja trebalo vratiti radnicima i gospodarstvu kroz porezno rasterećenje.

Ipak, priznaje da bi povećanje osobnog odbitka smanjilo prihode lokalnih proračuna.

Zbog toga predlaže da se porezne promjene povežu s učinkovitijim radom lokalne uprave, funkcionalnim povezivanjem jedinica lokalne samouprave i reformom njihova financiranja.

Udruga pritom ostavlja mogućnost uvođenja fiskalnih zaštitnih mehanizama da bi se ublažile posljedice za lokalne proračune.

Minimalna plaća ne bi trebala biti glavni instrument socijalne politike

HUP na kraju upozorava da minimalna plaća ne bi trebala biti glavni instrument kojim država provodi socijalnu politiku.

Umjesto oslanjanja ponajprije na povećanje minimalne plaće, poslodavci zagovaraju ciljanu pomoć kućanstvima prema njihovu stvarnom dohodovnom i imovinskom položaju.

Takav pristup, smatraju, omogućio bi učinkovitiju zaštitu građana kojima je pomoć najpotrebnija, uz manji pritisak na troškove poslovanja.