Prema zadnjim podacima, participacija građana u broju transakcija veća je od 80 posto, rekla je Ivana Gažić koja je u utorak izlagala o mogućnostima ulaganja građana na hrvatskom tržištu na konferenciji Financije NextGen 2026 - Znanje, sigurnost i odgovorno ulaganje, na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci.

Navela je da zadnjih nekoliko godina prosječan dohodak hrvatskih građana i njihova mogućnost štednje i imovina raspoloživa za štednju i investiranje rastu, a investitori traže prilike da nadmaše inflaciju uz pomoć stopa prinosa na svoje ulaganja.

Prije tri - četiri godine, imali smo snažan odljev kapitala privatnih investitora u Ameriku, koji se donekle promijenio nakon Trumpova dolaska na vlast, kazala je i naglasila kako sve europske burze sada osjećaju priljev kapitala iz Amerike natrag u Europu. Dodala je da su prinosi burzi u srednjoj i istočnoj Europi nadmašili i američko tržište i kripto valute, kao i neke druge oblike investiranja proteklih nekoliko godina.

Naglasila je dvije akcije Ministarstva financija zadnjih nekoliko godina, a povećale su i povećat će fokus na Zagrebačku burzu.

Ministarstvo financija počelo je izdavati vrijednosne papire, odnosno obveznice i trezorske zapise kojima financira državni proračun, namijenjene za hrvatske građane. Prvo izdanje prije tri godine bilo je iznad očekivanja po interesu građana i tada smo vidjeli da interesa za investiranje ima, da se samo treba susresti s pravim instrumentima, kazala je.

Gažić je nastavila da je Ministarstvo financija potom izradilo aplikaciju E-riznica koja omogućava građanima investiranje u državne vrijednosne papire putem računala ili mobilnog telefona.

Istaknula je da je možda i važnije, obzirom da obveznice nisu likvidni papiri na tržištu i njima se rijetko trguje, što je putem te aplikacije omogućen upis izdanja novih dionica u četiri IPO-a u proteklih godinu i pol.

Za veće poslove tržište kapitala pogodnije od kredita

Sijedi, kako je podsjetila, "najveći upis dionica", trgovačkog poduzeća Tommy te smatra da će i te dionice biti dostupne za upis putem te aplikacije.

Nastavila je da su za organski rast kompanija bankarski krediti primjereni ali je, za velike iskorake, akvizicije, nove pogone i izlaske na nova tržišta, kapital bolja opcija i kompanije su to počele prepoznavati.

Rekla je da se u Hrvatskoj događa generacijska tranzicija, da su većinu privatnih biznisa osnovali ljudi koji su sada pred mirovinom ili trebaju posao prenijeti na sljedeću generaciju te su prepoznali burzu kao opciju za uvođenje korporativnog upravljanja i ostaloga, kako bi kompanija mogla nastaviti živjeti.

Istaknula je da se Hrvatska trenutno nalazi pred ulaskom u OECD, da je jedan dio tog procesa bilo donošenje strategije za razvoj tržišta kapitala te da je jedan od ambicioznijih ciljeva strategije bilo uvođenje investicijskih računa.

Rekla je da je Zakon o investicijskim računima u posljednjem nacrtu i očekuje se da će biti donošen uskoro i stupiti na snagu u početku sljedećeg godine te da svatko tko je investirao na burzi već ima investicijski račun.

Investicijski račun prilika za ulaganja

No, hrvatski investicijski račun je posljedica usmjerene politike koja je donesena i na razini EU i želi odgovoriti na demografsku situaciju Europe, kazala je i naglasila da, bez obzira što imamo tri stupa mirovinske štednje, većina građana i dalje treba razmišljati o umirovljenju i štednji.

Kazala je da će zakon omogućavati da svaki hrvatski građanin tijekom života može investirati do 200.000 eura, uz neke uvjete i do 250.000 eura, bez plaćanja poreza na kapitalnu dobiti ili na dividendu te je dodala da su rezultati u nekim od država u kojima su uvedeni takvi investicijski računi impresivni.

Spomenula je Švedsku, koja je investicijske račune uvela prije više od 20 godina te Sloveniju u kojoj su investicijski računi uvedeni u travnju i do sada ih je 17.000.

To znači da u Hrvatskoj možemo očekivati da u sljedećoj godini imamo 40.000 ili 50.000 investicijskih računa, koji će biti liberalni u smislu da se može izabrati bilo koji oblik investicijske imovine i staviti ga na investicijski račun te svakodnevno trgovati bez brige o prijavi poreza na kapitalnu dobiti nakon završetka godine, rekla je.

Odgovarajući na pitanja, Ivana Gažić je kazala da države i dalje trebaju nacionalne burze, ali i da se želi postići - ako izdavatelj iz Slovenije želi biti uvršten i u Hrvatskoj i Poljskoj ili ako investitor iz Poljske želi kupiti dionicu u Hrvatskoj - da to može napraviti bez prepreka jer zasad ima puno malih prepreka koje onemogućuju brži protok kapitala u regiji.