Trgovinski nesporazum

Zašto se Trump posvađao s Kanađanima i hoće li to ugroziti trgovinu vrijednu stotine milijardi dolara?

  • Autor: Karlo Vajdić
  • Zadnja izmjena 04.09.2018 22:46
  • Objavljeno 04.09.2018 u 22:46
Američki predsjednik Donald Trump i kanadski premijer Justin Trudeau

Američki predsjednik Donald Trump i kanadski premijer Justin Trudeau

Izvor: Press Association / Autor: Justin Tang/Press Association/PIXSELL

Nakon što je postignut dogovor s Meksikom američki predsjednik Donald Trump nalazi se u vremenskom škripcu kako bi osigurao novi trgovinski sporazum s Kanadom da bi mogao zamijeniti njemu mrsku NAFTA-u, pod čijim se okvirima godišnje trguje robom vrijednom 1,2 bilijuna dolara

Krajem prošlog tjedna istekao je rok koji je američki predsjednik Donald Trump dao pregovaračima Sjedinjenih Američkih Država da s Kanadom postignu novi trgovinski sporazum koji bi mogao naslijediti sadašnji trilateralni dogovor poznat pod akronimom NAFTA (North American Free Trade Agreement). No kako do dogovora Kanađana i Amerikanaca nije došlo, pregovori bi se trebali nastaviti u srijedu, a lako je moguće da će trajati još nekoliko tjedana.

Još iz vremena predizborne kampanje poznat je stav Donalda Trumpa da trgovinski partneri SAD-a iskorištavaju tu ekonomiju kroz trgovinske sporazume i sadašnji pregovori posljedica su njegovih kontinuiranih prijetnji da će raskinuti NAFTA-u. Prema objavljenim informacijama, dogovor između SAD-a i Meksika, treće strane u važećem sporazumu, nedavno su dovršeni i za novu sjevernoameričku zonu slobodne trgovine nedostaje Kanada. Trump je u svojem stilu tijekom vikenda reagirao porukama na Twitteru, optužujući Kanadu za 'desetljeća iskorištavanja' i dodajući da 'ne postoji politička nužnost da se Kanadu zadrži u novom sporazumu'.

Unatoč Trumpovim prijetnjama, situacija nije baš tako jednostavna. Kanada, posebno nakon što je Trump uveo carine na uvoz proizvoda od čelika i aluminija, nema namjeru previše popuštati u pregovorima.

'Kanada će potpisati samo sporazum koji je dobar za Kanadu, što smo vrlo, vrlo jasno dali do znanja', kazala je u petak kanadska ministrica vanjskih poslova Chrystia Freeland, no nije željela dati do znanja koje su sporne točke što priječe dogovor.

Prema nekim tumačenjima, jedan od glavnih kamena spoticanja tiče se mehanizma za rješavanje sporova poznatog pod nazivom Poglavlje 19. Prema sadašnjem sporazumu, Poglavlje 19. pojedinoj državi omogućava da odluku o uvođenju carina koju donese druga država partner ospori pred panelom stručnjaka, umjesto da se proces prepusti regularnom pravosuđu jedne ili druge strane. Mehanizam se odnosi na carine koje propiše država uvoznik ako vjeruje da država izvoznik nelegalno subvencionira proizvođače ili kad se roba dampinškim tehnikama plasira na tržište daleko ispod cijene po kojoj se prodaje na domaćem tržištu.

  • +24
  • +21

Američki predsjednik Donald Trump

Izvor: Profimedia / Autor: N.N.

Amerikanci se već dugo protive tom poglavlju i panele stručnjaka vide kao neustavno kršenje nacionalnog suvereniteta. Kanada sa svoje strane inzistira na pravednom mehanizmu za rješavanje sporova strahujući da bi američki sudovi bili priklonjeni svojoj strani u sporovima. U nacrtu novog sporazuma između SAD-a i Meksika tog poglavlja više nema. Mehanizam potječe još iz kanadsko-američkog sporazuma koji je prethodio NAFTA-i, iz razdoblja prije postojanja Svjetske trgovinske organizacije koja često rješava slične sporove, i trebao je biti privremen, ali se zadržao u sporazumu do danas.

Dio analitičara drži da bi Kanada slobodno mogla odustati od tog dijela sporazuma, dok drugi misle da bi ga trebala zadržati. Oni koji misle da bi se SAD-u moglo popustiti u tom segmentu smatraju da bi se to popuštanje moglo koristiti kao pregovarački adut te na ime toga, primjerice, tražiti dozvola da kanadske kompanije mogu sudjelovati na natječajima javne nabave koje raspisuju američke savezne države i lokalne samouprave.

  • +2

Kanadski premijer Justin Trudeau

Izvor: Profimedia / Autor: Profimedia

Koje god bile sporne točke u pregovorima između SAD-a i Kanade, ono što je vjerojatno još važnije je vrijeme. Nervoza Donalda Trumpa koju je iskazao nezadovoljstvom što pregovori nisu završeni u roku koji je on odredio jasnija je ako se u obzir uzme malo šira slika. Trump je u petak obavijestio Kongres (američki parlament) da sporazum s Meksikom namjerava potpisati u idućih 90 dana. Bijela kuća je to morala napraviti jer je Trump novi trgovinski sporazum odlučio gurati kroz mehanizam koji mu omogućava jednostavnije donošenje novog akta za koji u Kongresu glasaju samo za i protiv.

Da bi na taj način progurao novi sporazum, njegov puni tekst mora biti dostupan Kongresu najkasnije 60 dana prije potpisivanja. Cijelu situaciju kompliciraju američki parlamentarni izbori koji se održavaju početkom studenog i za koje neki predviđaju da bi mogli donijeti prevagu na demokratsku stranu, odnosno Republikanska stranka koja stoji iza Donalda Trumpa mogla bi izgubiti svoju sadašnju većinu. Uz to, Trump želi novi sporazum potpisati sa sadašnjim predsjednikom Meksika Enriqueom Peňom Nietom, prije nego što na dužnost početkom prosinca stupi novi predsjednik Andres Manuel Lopez Obrador.

Predsjednik Meksika Enrique Peňa Nieto

Predsjednik Meksika Enrique Peňa Nieto

Izvor: Profimedia / Autor: Profimedia

Čak i da novi saziv Kongresa ne donese većinu Demokratskoj stranci, iz koje su već izjavili da bilo kakav trgovinski sporazum koji će potpisivati Amerika mora uključivati Kanadu, već se i u sadašnjem sastavu može vidjeti nevoljkost prihvaćanja bilo kakvog dogovora bez Kanade. Dijelu političara koji se protive trgovinskom sporazumu bez Kanade pridružili su se i sindikati, ali i udruženja poslodavaca. Iz Američke gospodarske komore izjavili su da 'bilo kakav drugačiji sporazum osim trilateralnog dogovora neće imati podršku Kongresa, niti poslodavaca'.

Sjevernoamerički sporazum o slobodnoj trgovini, odnosno NAFTA, na snagu je stupio početkom 1994. godine kao svojevrstan nastavak bilateralnog sporazuma SAD-a i Kanade, kojem se tada priključio i Meksiko. Kanada i SAD su do svojeg dogovora došli pregovorima polovicom osamdesetih godina, a taj je sporazum potpisan početkom 1988. i predviđao je postepeno uklanjanje carina, liberalizaciju uvjeta za jačanje investicija i druge mjere kojima su potaknuti vanjskotrgovinski odnosi dviju zemalja. Vrijednost trgovine između tri sjevernoamerička partnera koja potpada pod NAFTA-u kreće se oko 1,2 bilijuna dolara godišnje.

Kanadu bi pogodilo uvođenje američkih carina na uvoz automobila

Kanadu bi pogodilo uvođenje američkih carina na uvoz automobila

Izvor: Pixsell PXL Agencije / Autor: Jochen L

U slučaju da kanadski i američki pregovarači ne postignu dogovor, Trump bi jednostavno mogao ukinuti sporazum, što bi značilo povratak na situaciju prije nje, odnosno povratak carina u prosječnom iznosu od 2,5 posto, što je razina za koju se mnogi ekonomisti slažu da bi je kanadska ekonomija mogla podnijeti. Trump bi također mogao održati obećanje i uvesti carinu od 25 posto na automobile proizvedene u Kanadi, što bi bio vrlo ozbiljan udarac za kanadsko gospodarstvo, kojem bi zaprijetila i recesija.

Kanadi je, naravno, u interesu da se trgovinski odnosi sa SAD-om ne zaoštravaju, no iskustvo proteklih nekoliko mjeseci pokazuje da postoje i alternative u vanjskoj trgovini, poput tržišta Europske unije, s kojom je postigla trgovinski sporazum prije dvije godine, ili tržišta Rusije, Kine i drugih. Robna razmjena s južnim susjedom Kanadi bi svakako bila najidealnija, no hirovitost Donalda Trumpa nije temelj na kojem se mogu graditi stabilni trgovinski odnosi.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!