strani radnici

Državni tajnik otkrio zbog čega poslodavci završavaju na 'crnoj listi'

22.05.2025 u 09:15

Bionic
Reading

Ove godine izdano je 11 posto manje dozvola za rad strancima u Hrvatskoj nego lani, dok je porastao broj produljenih dozvola. Prema novom Zakonu o strancima strože se regulira i djelovanje poslodavaca. Državni tajnik Ministarstva rada i mirovinskog sustava Ivan Vidiš istaknuo je da su jače kontrole polučile i više sigurnosti

Prije mjesec dana na 'crnoj listi' bilo je 90 poslodavaca, kazao je Vidiš u emisiji Hrvatskog radija 'U mreži prvog'.

Objasnio je da na 'crnu listu' dospijevaju oni kod kojih radnici rade 'na crno' ili pak radnik nema odgovarajuću radnu dozvolu. Naglasio je da su to dva razloga za dolazak na crnu listu. Poslodavac, kaže, ako je došao na crnu listu, šest godina ne može uvoziti strane radnike. Po svakom radniku koji je zatečen, plaća se kazna - prvi put 2.600 eura, a idući put je to više.

Uz to se mora platiti retroaktivno šest plaća unazad, dodao je. Vidiš napominje da osoba koja nema radnu dozvolu nije adekvatno provjerena. To može biti bilo tko s bilo kakvim prekršajima, kaznenim djelima u drugim državama, dodao je.

Govoreći o crnoj listi poslodavaca Vidiš je istaknuo da su bolje i jače kontrole polučile više sigurnosti. Navodi da je primjetno manje upisa novih agencija. Prošle godine ih je u dva mjeseca bilo 53 novih agencija, a sada 13. Prema tome, ozbiljnije se pristupa ulasku u tu djelatnost.

Porastao je broj produljenih radnih dozvola. Na 68.000 radnih dozvola, 22.000 su produljene. Vidiš je kazadao da im je cilj upravo bolje planiranje, računanje na te radnike, njihov ostanak u Hrvatskoj, kvalitetnija i uređena situacija. - Mislim da smo u tome uspjeli. Siguran sam da oni poslodavci koji su ozbiljni nemaju problema s novim zakonskim prijedlogom, a niti s crnom listom.

Ove godine strancima izdano 11 posto manje dozvola za rad

Voditeljica Službe za strance MUP-a Anita Mandić precizirala je da je do 20. svibnja izdano 77.000 dozvola za boravak i rad, tj. 8.500 ili 11 posto manje nego prošle godine. Najviše ih je izdano u djelatnostima turizma i ugostiteljstva. Proteklih godina prvo mjesto držalo je graditeljstvo, ali se to sad promijenilo. Tako je za turizam i ugostiteljstvo sada 25.200 dozvola, za graditeljstvo 23.600, industriju oko 10.000, promet i veze 5.770 i trgovinu oko 4.000.

Što se tiče država iz kojih dolaze stranci, iz Nepala ih je skoro 16.000, iz BiH 13.900, Srbije 10.060, Filipina 7.700 i Indije 7.600. Mandić dodaje da se, u skladu s izmjenama Zakona o strancima, ugovor može sa stranim radnicima može potpisati na tri godine.

Predsjednik HOK-a Dalibor Kratohvil istaknuo je da je prema novom Zakonu o strancima puno fleksibilnije zapošljavanje stranih radnika, a pozdravlja i produženje izdavanja sezonskih dozvola. Obrtnici se danas suočavaju, rekao je, s nedostatkom kadra. U obrtima nema kadrovske službe koja se može baviti tim pitanjem.

Prilikom pripreme turističke sezone, neki sezonski radnici samo jave da neće doći, rekao je Krathovil i navodi da obrtnici nikada nemaju viška zaposlenih, nego su 'na knap', pa se onda zbog toga nađu u problemu.