Američki predsjednik Donald Trump najavio je u subotu da će od 1. kolovoza uvesti carine od 30 posto na robu iz Europske unije, što je ponovno rasplamsalo strepnje od izbijanja tarifnog rata između trgovinskih partnera. Je li u pitanju još jedan taktički pritisak u nastojanju da iznudi nove ustupke u pregovorima ili će ovoga puta Trump ustrajati u astronomskim carinama?
Prošloga tjedna Trump je poslao pisma nizu zemalja u kojima ih obavještava o carinskim stopama koje će se primjenjivati na njihov izvoz u Sjedinjene Države. Među glavnim trgovinskim partnerima s kojima su pregovori bili u tijeku je i Europska unija, kojoj je nametnuo astronomsku stopu od 30 posto.
vezane vijesti
Nova carinska stopa viša od travanjske
Riječ je o stopi koja je još viša od prvotne iz travnja i sasvim blizu tzv. recipročne stope od 39 posto, a koja prema izračunu Trumpova analitičkog tima predstavlja razliku između tarifa u korist Europske unije.
Podsjetimo, Trump je početkom travnja nametnuo Europskoj uniji opću carinsku stopu od 20 posto s izuzetkom za određene proizvode (bakar, farmaceutski proizvodi, poluvodiči, drvo), a za čelik i aluminij te osobne automobile povišenu stopu od 25 posto.
Jednostrano nametnutu carinu od 20 posto proglasio je velikodušnom jer je, po njegovim riječima, određena približno na razini polovice carinskih stopa koje Europska unija zaračunava na uvoz američkih proizvoda.
Razlike u carinskim tarifama između SAD-a i EU-a
Većina industrijskih proizvoda kojima se trguje između EU-a i SAD-a podliježe carinama od 0 do 10 posto. Poljoprivredni proizvodi u pravilu imaju više carinske stope, uključujući kvote, osobito za meso, mliječne proizvode, žitarice i vino. Za neke poljoprivredne proizvode dopušten je samo određeni uvoz uz nižu carinu, a sve iznad te količine carini se po višoj stopi.
Kada se promatraju samo stope na pojedine proizvode, nejednakosti između EU-a i SAD-a prije najave Trumpovih recipročnih tarifa nisu bile velike. EU je u prosjeku imao više carine na automobile i neke prehrambene proizvode, a SAD na tekstil i obuću.
Kada se promatraju dodatni nameti, SAD je imao više nelinearnih carinskih barijera kroz kvote, sanitarne uvjete i regulaciju, a EU je koristio ujednačene stope unutar zajedničke carinske politike. No na značajnu razliku u konačnoj cijeni uvoznih proizvoda utjecali su viši porezi u Uniji. Naime prosječna stopa PDV-a u Uniji iznosi 22 posto, a prosječni porez na promet u SAD-u oko pet posto.
Prilikom procjene neravnoteže između tarifa, Trumpova administracija ukalkulirala je i razliku u stopama poreza na promet te visinu trgovinskog deficita koju SAD ima s drugom stranom. U konačnici, računica je pokazala da je razlika u tarifama čak 39 posto u korist Europske unije.
Samo nekoliko dana nakon travanjskog šoka američki predsjednik suspendirao je najavljene carine i dao rok za pregovore od 90 dana.
U drugoj polovici svibnja zaprijetio je još većim carinama Europskoj uniji, od 50 posto, već od 1. lipnja, kazavši da pregovori s Bruxellesom ne vode nikamo. Ta se prijetnja nije ostvarila, a pregovori su nastavljeni, ali bez velikog napretka.
Von der Leyen: 90 dana je prekratak rok za sporazum
Početkom srpnja, uoči isteka roka za pregovore, predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen izjavila je da EU namjerava sa Sjedinjenim Državama zaključiti samo načelni dogovor jer je u 90 dana nemoguće ispregovarati sveobuhvatan i detaljan sporazum.
Aktualna najava carina od 30 posto s primjenom od 1. kolovoza Trumpova je reakcija na dugo trajanje pregovora. Nakon što tromjesečni pregovori nisu doveli do očekivanih rezultata, poručio je da je trgovinski odnos s EU-om 'daleko od recipročnog' te kritizirao europske carinske i necarinske barijere. 'Godinama smo pregovarali s EU-om o trgovinskom odnosu, ali su vaši veliki i dugotrajni suficiti, potaknuti vašim tarifnim politikama, neprihvatljivi', napisao je Trump u poruci.
Ova odluka posebno pogađa izvoznike roba s niskom profitnom maržom, poput belgijske čokolade, irskog maslaca i talijanskog maslinovog ulja.
Tržišta kapitala vjeruju u sretan kraj
Nakon svih dosadašnjih Trumpovih manevara prevladava mišljenje da on i ovoga puta neće ustrajati u svojim odlukama. Pokazuju to i kretanja na tržištima kapitala, koja na početku nisu reagirala tako burno na vijesti o carinama kao početkom travnja - doduše, 14. srpnja Trumpove najave srušile su europske burze.
EU najavljuje mogućnost protumjera, ali zasad mirno čeka razvoj situacije. Investitori slijede logiku koja prevladava od 9. travnja (datuma odgode carina) te očekuju da će Trump na kraju opet popustiti. Dokaz je to što su carine trebale stupiti na snagu 9. srpnja, a sada imamo još jedno odgađanje.
Sudionici tržišta vjeruju da će 'kraj priče' biti carine na prihvatljivim razinama. Jer ako Trump postavi visoke stope, pad tržišta prisilit će ga da popusti. To se dogodilo početkom travnja. Tržišna korekcija, osobito na tržištu obveznica, natjerala ga je da objavi odgodu primjene carina. Tržište sada zna da Wall Street opet može primorati američkog predsjednika da popusti.
Stoga je realno očekivati da će se i rok od 1. kolovoza produžiti. Krajem lipnja ministar financija Scott Bessent spomenuo je američki Praznik rada, 1. rujna, kao mogući rok za glavne trgovinske partnere. Kada su ga novinari u Bijeloj kući prošlog tjedna pitali o roku 1. kolovoza, sam Trump rekao je da je 'čvrst, ali ne 100 posto' čvrst. 'Ako s nama kontaktiraju s drugim pristupom, ostat ćemo otvoreni', napomenuo je Trump.
U Bruxellesu smatraju da njegov potez ima cilj iznuditi nove ustupke od EU-a i ubrzati pregovore. Stoga je Unija odlučila odgoditi uvođenje pripremljenih recipročnih carina SAD-u, a koje su trebale stupiti na snagu u ponedjeljak. Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen objavila je da će EU produžiti suspenziju svojih protucarinskih mjera u nadi da bi se moglo postići rješenje u pregovorima s Washingtonom.
