'Ako dođe do nekakvog novog šoka na strani ponude, bilo cijena hrana ili energenata, onda bi moglo doći do promjene', nastavio je Boris Vujčić, guverner HNB-a, gostujući na N1 televiziji, gdje je komentirao kamate ECB-a, kamate na kredite, projekcije HNB-a, ali i inflaciju.

Vujčić je rekao da ako bude brži pad inflacije, lakše je smanjivati kamatne stope nego što ih je dizati.

'Ali značajna neizvjesnost zbog ovih promjena postoji, zbog klimatskih promjena i cijena hrane, do najave OPEC-a o smanjenje proizvodnje nafte', objasnio je.

Kaže da prilikom donošenja odluka nisu gledali na američki FED, nego na europsko tržište i Europsku središnju banku (ESB).

'Ovo je apsolutno uspješna borba protiv inflacije, to vidimo jer vidimo da se kreditna aktivnost smanjila, što donosi i hlađenje ekonomije, što djeluje antiinflaicjski. I u Hrvatskoj se to vidi iako je u bankovnom sustavu višak likvidnosti, više nego u ostatku EU-a', rekao je Vujčić.

'Kamatne stope na depozite za tvrtke su narasle s ispod nule na preko 2,8 posto, a kod građana su još uvijek prosječno 0,8 posto', otkriva.

'Dizanje kamatnih stopa djeluje protuinflacijski, no višak likvidnosti se stvorio i kada smo ulaskom u eurozonu smanjili stope rezerve. No nije to samo u Hrvatskoj', dodao je.

Vujčić je rekao da je bio jedan od inicijatora toga da se povećaju obvezne pričuve.

'I mi smo ukinuli stopu obvezne rezerve. Ministar Primorac jako dobro razumije situaciju i tu nema razlike u onome što ja mislim i što on misli', ističe.

Naveo je da su krediti najviše rasli kada je bio APN. Govorio je i o porezu na ekstraprofit banaka, rekavši da je na Ministarstvu financija da o tome odluči.