"Rizik recesije je postojao na jesen prošle godine, ali mislim da smo izašli iz njega. Recesije neće biti, a stopa rasta će biti niža nego 6,3 posto koja je bila 2022. godine", rekao je Vujčić u Hrvatskom saboru tijekom rasprave o informaciji o financijskom stanju, stupnju ostvarenja stabilnosti cijena i provedbi monetarne politike.

Time je odgovorio Davoru Bernardiću (Socijaldemokrati) kojeg je zanimalo 'juri' li Hrvatska u recesiju.

Navodeći kako je u ovom trenutku rizik recesije pao ispod 30 posto, Vujčić je rekao i da svi pokazatelji pokazuju lagani oporavak gospodarstva pri čemu su i vrlo dobri navješćujući podaci za predstojeću turističku sezonu.

Očekivali smo porast cijena nekretnina, ali ne ovoliki

Anku Mrak Taritaš (GLAS) zanimalo je kakav je bio utjecaj Zakona o subvencioniranju stambenih kredita koje daje APN na povećanje cijena nekretnina, na što je Vujčić odgovorio da sve što se subvencionira dovodi do rasta cijene.

Također, na rast cijena u zemlji utjecao je i povećan udio stranaca koji je kupovao nekretnine u Hrvatskoj.

"Očekivali smo porast cijena, ali nismo očekivali ovoliki. Djelomično ga je potaknuo i ulazak u euro", kazao je. Ohrabrujućim znakovima za tržište nekretnina smatra to što je pao broj transakcija na tom tržištu te je i prošle godine pao i udio stranaca na tržištu u odnosu na 2021. godini.

Također, ovo je zadnji ciklus APN-a, a kamatne stope su otišle na 3,5 posto, dodao je. "Svi faktori koji su doprinosili rastu cijena nekretnina sada se okreću u drugom smjeru", poručio je.

Katarina Peović (Radnička fronta) upozorila je da je HNB "autonoman" od bilo kakve odgovornosti prema "radnom narodu koji zapravo trpi posljedice vaših politika".

"U minuti nemam vremena demaskirati sve vaše mitove, od smanjenja duga, visine plaća, odgovora na pitanja gdje su nestale rezerve pa do onoga što je demaskirala u svojim analizama analitičarka HNB-a Mirjana Čerin", rekla je. Poručila je i kako se nada da će kazneno odgovarati on i svi guverneri HNB-a.

Osvrćući se na njezinu raniju izjavu da su guverneri HNB-a politikom stabilnog tečaja učinili kazneno djelo, Vujčić je kazao: To je zanimljiva teza.

Podsjetio je kako je 20 godina u Hrvatskom saboru objašnjavao da moramo imati stabilan tečaj jer se time očuvao standard našeg stanovništva.

"Da smo imali situaciju devalvacije tečaja, standard bi bio puno niži jer nam je 120 posto vrijednosti BDP-a duga bilo indeksirano u euru", poručio je.

Naveo je i da bi desetpostotna devalvacija kune povećala dug u Hrvatskoj svih sektora za 12 posto a što bi smanjilo osobnu, investicijsku i javnu potrošnju te dovelo do recesije i veće nezaposlenosti.

Plaće su više od stope inflacije

Vujčić je, na upit SDP-ovog Borisa Lalovca o plaćama, rekao da su plaće u veljači i ožujku porasle za oko 13 posto što znači da su više od stope inflacije.

Za razliku od oporbe, vladajući su isticali važnost ulaska zemlje u eurozonu i važnost vladine pomoći poduzetnicima i građanima što je utjecalo i na rast našeg kreditnog rejtinga.

Vujčić je, na upit HDZ-ovog Marka Pavića o rastu kreditnog rejtinga, kazao da je naš kreditni rejting porastao zbog ulaska naše zemlje u eurozonu, ali i zbog što smo uspjeli oporaviti gospodarstvo te smanjiti udio javnog duga u BDP-u.

Istaknuo je i da smo u ovom trenutku druga vodeća država u EU po smanjenju udjela javnog duga u BDP-u jer smo sa razine od 87 posto javnog duga prije dvije godine uspjeli ga smanjiti na 68 posto.

"To je u matricama rejting agencija izuzetno važna stvar i doprinosi poboljšanju rejtinga Hrvatske", rekao je.