SJEDNICA U BANSKIM DVORIMA

Vlada složila skicu proračuna, Plenković široke ruke prema Krstičeviću

  • Autor: A. Žapčić
  • Zadnja izmjena 19.01.2017 18:44
  • Objavljeno 28.11.2016 u 12:30
  • +5
  • +2

Vlada na sjednici donijela smjernice proračuna za 2017. godinu

Izvor: Pixsell / Autor: Patrik Macek

Vlada je usvojila smjernice za izradu državnog proračuna te smjernice ekonomske i fiskalne politike za 2017. s projekcijama za 2018. i 2019. godinu, a Saboru je u drugo čitanje poslala paket poreznih zakona

'Fokus je stavljen na provedbu socijalne i demografske politike te na sustav nacionalne i domovinske sigurnost i na prava hrvatskih branitelja', istaknuo je premijer Andrej Plenković na početku sjednice Vlade te potvrdio raniju najavu da nakon šest godina kontinuiranog smanjenja, MORH može očekivati porastsredstava, i to od 1,23 posto BDP-a, a osigurana su i sredstva za kompenzaciju jedinicama lokalne uprave i samouprave u iznosu od 1,3 milijarde kuna.

Procjena rasta iznosi 3,2 posto u 2017. i to je temelj za planiranje proračuna za iduću godinu, kazao je premijer i naglasio da će 'trajan i stabilan rast i stvaranje novih radnih mjesta te demografska obnova biti vidljivi u državnom proračunu za 2017. godinu'.


Istaknuo je da 'smjernice daju okvir za ekonomsku i fiskalnu politiku za sljedeće tri godine, čiji su temeljni ciljevi definirani programom rada Vlade te predstavljaju procjenu prihoda i određuju limite rashodovne strane proračuna'.

Proračunski prihodi u idućoj godini trebali bi iznositi 119,6 milijardi kuna što je 2,8 posto više od prihoda predviđenih rebalansom ovogodišnjeg proračuna, dok su rashodi u iznosu od 126,5 milijardi kuna viši za 4,7 milijardi kuna u odnosu na prijedlog rebalansa, a na rashodovnoj strani naglasak će i dalje biti na održanju fiskalne održivosti, uz istodobno poticanje gospodarskog rasta, poručio je Plenković.

Što se tiče konkretnijih brojki, osobna potrošnja bi trebala porasti za 3,6 posto, investicije za 6,8 posto, izvoz roba i usluga 4,6 posto, a uvoz roba i usluga 6,2 posto dok bi državna potrošnja trebala rasti 1,1 posto.

Projekcije makroekonomskih pokazatelja Republike Hrvatske

Projekcije makroekonomskih pokazatelja Republike Hrvatske

Izvor: Screenshot / Autor: Screenshot/Ministarstvo financija

Istaknuto je kako smjernice za proračun ukazuju na to da su javne financije stabilne, što će biti pouzdan signal investitorima da Hrvatska nastavlja s održivim javnim financijama, a to bi trebalo doprinijeti i podizanju kreditnog rejtinga na investicijsku razinu.

'Imamo dobre pokazatelje kako rasta industrijske proizvodnje tako i građevinarstva, a uz dobre pokazatelje u turizmu. Sljedeće godine idemo s projekcijom rasta od 3,2 posto. Najveći doprinos dolazi od domaće potražnje u ukupnom iznosu od 3,7 posto. 119,6 milijardi kuna je prihodna strana proračuna, a kod planiranja prihodovne strane uzeta su u obzir ostvarenja do sada. Ovih 119,6 milijardi kuna je porast u odnosu na zadnji rebalans od 2,8 posto', naveo je ministar financija Zdravko Marić

Kazao je da se prihodi od poreza za sljedeću godinu planiraju na razini od 72,8 milijardi kuna, prihodi od doprinosa na 23,1 milijardu kuna, a od pomoći, odnosno uglavnom od korištenja sredstava Europske unije na 9,7 milijardi kuna.

Izvor: Screenshot / Autor: tportal.hr/Ministarstvo financija


Kad je riječ o rashodovnoj strani, 'i dalje se držimo istih principa i načela koje smo govorili od početka, to je racionalno i pravedno korištenje sredstava. Planirani rashodi su 126,5 milijardi kuna što je 4,7 milijardi više u odnosu na podneseni rebalans proračuna', izračunao je Marić.

Rashodi će iznositi 126,5 milijardi kuna što je 4,7 milijardi kuna više od rebalansa za 2016., a lokalnim samoupravama će ići 1,32 milijarde kao kompenzacija vezano za izmjene poreza na dohodak. Porast će izdvajanja za mirovine, i to za 697 milijuna kuna.

Izdvajat će se, i to 400 milijuna kuna više za zaposlene u državnoj i javnoj upravi dok će 348 milijuna ići za domovinsku sigurnost, a deficit će iznositi 6,8 milijardi kuna što je 1,8 BDP-a, a i kad se tome dodaju i izvanproračunski korisnici, dolazi se do smanjenja deficita od 1,6 posto BDP-a, odnosno 5,6 milijardi kuna.

U planu su i rashodi za dugovanja za sudske sporove i slično na razini od 388 milijuna kuna, a povećavaju se rashodi za kamate za 269 milijuna kuna, za provedbu mjera demografske politike za 168 milijuna kuna, za prava hrvatskih branitelja za 150 milijuna kuna, a za KBC Rijeka za 110 milijuna kuna.

Krstičević pun hvale

S obzirom na najavu da MORH-u slijedi povećanje sredstava, oglasio se ministar obrane i potpredsjednik Vlade Damir Krstičević kako bi izrazio zahvalnost jer je 'Vlada prepoznala da je ulaganje u obrambeni resor ulaganje u prosperitet: 'Smjernice, odnosno limit koji je danas pred nama i takav novi plan Ministarstva obrane doprinijet će jačanju obrambenih sposobnosti države i navedena sredstva osigurat će poboljšanje uvjeta rada vojnika.'

Ministri Oleg Butković, Tomislav Tolušić, Gabrijela Žalac i Slaven Dobrović Patrik Macek/PIXSELL

Ministri Oleg Butković, Tomislav Tolušić, Gabrijela Žalac i Slaven Dobrović Patrik Macek/PIXSELL

Izvor: Pixsell / Autor: Patrik Macek/PIXSELL


Vlada je s današnje sjednice u drugo čitanje Saboru uputila i paket od 15 poreznih zakona koji sadržavaju mjere za cjelovitu poreznu reformu, a na snagu bi trebali stupiti prvoga dana 2017. Riječ je o zakonima o porezu na dodanu vrijednost, porezu na dobit, doprinosima, porezu na dohodak, porezu na promet nekretnina, lokalnim porezima, poreznoj upravi, fiskalizaciji u prometu gotovinom, o poreznom savjetništvu, trošarinama, posebnom porezu na motorna vozila, carinskoj službi te Općem poreznom zakonu, Zakonu o administrativnoj suradnji u području poreza te Zakonu o upravnim pristojbama.

Naime, upravo porezna reforma ima značajan utjecaj na izradu proračuna za sljedeću godinu, a njezin se neto učinak u prvoj godini provedbe procjenjuje na oko dvije milijarde kuna.


Plenković je opetovao da je riječ o 'jednoj od ključnih reformi Republike Hrvatske': 'Želim još jednom kazati da je riječ o cjelovitoj poreznoj reformi i predstavlja novitet u radu i Vlade i Sabora. Osnovni cilj je i veća jednostavnost poreznog sustava, rasterećenje građana i poduzetnika, stvaranje stabilnog poreznog sustava. Pri tome je Vlada vodila računa i o održivosti javnih financija. Svjesni važnosti i dosega ove reforme uputili smo namjerno u dva čitanja u Sabor', kazao je premijer zaključivši da se rasprava u prvom čitanju pokazala korisnom i sadržajnom.



No s druge strane, valja imati na umu i to da Hrvatska sljedeće godine mora otplatiti oko 27 milijardi kuna duga te još osam milijardi kuna duga koji u 2017. trebaju otplatiti javna poduzeća sektora prometa, odnosno cestarski sektor. K tome, i dalje nije jasno što će biti od pregovora sa sindikatima oko povećanja osnovice za plaće u javnim i državnim službama za šest posto.

Na današnjoj sjednici Vlada je usvojila i Nacrt prijedloga zakona o mjerama za smanjenje troškova postavljanja elektroničkih komunikacijskih mreža velikih brzina, s Nacrtom konačnog prijedloga zakona te Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina, s Nacrtom konačnog prijedloga zakona.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!