Što Vlada čini po pitanju nezaposlenih ove države na rubu propasti - pitanje koje je na Facebooku postavila jedna građanka skuplja lajkove gotovo jednakom brzinom kao što raste i broj nezaposlenih. Naime, dosad ih je već prikupilo više od 21.000, a i komentari se penju preko tisuću. S druge strane, odgovor Vlade u situaciji kada trenutačni broj nezaposlenih iznosi 298.026, a slobodnih radnih mjesta ima 3.112, prema podacima Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje, a u jesen će te brojke vjerojatno biti daleko gore, opširan je i prepun općenitih mjesta te započinje, dakako, konstatacijom da nisu oni krivi za ovakvo stanje, a naposljetku je uslijedila i zahvala
'Porast nezaposlenosti i pad zaposlenosti nije rezultat rada ove Vlade, već prethodnih gospodarskih (ne)aktivnosti. Porast zaposlenosti rješavat ćemo novim investicijama i gospodarskim rastom čije prave efekte očekujemo sredinom iduće godine', rečenica je kojom započinje nadasve opširan odgovor Vlade Mihaeli koja je na Vladinim službenim stranicama na Facebooku upitala ono što vjerojatno muči gotovo svakog građanina Hrvatske: Imam samo jedno pitanje na koje želim konkretan odgovor; što činite po pitanju nezaposlenih ove države na rubu propasti?
U nastavku je dodala i dio članka objavljenog u jednim američkim novinama u kojima se prije nekoliko mjeseci pisalo o BiH, ali čije se riječi mogu apsolutno primijeniti i na Hrvatsku:
Ima na Balkanu jedna zemlja koja se graniči sama sa sobom. Gdje žive najljepše žene, a natalitet opada. Gdje nezaposleni najviše rade. Gdje na najplodnijoj zemlji žive ljudi koji gladuju. Gdje vlakovi kasne po redu vožnje. Gdje svi igraju nogomet, a pobjeđuju u vaterpolu, košarci, rukometu ili odbojci.
Gdje svi žure na posao, a nitko ne stiže na vrijeme. Gdje osmosatno radno vrijeme traje 12 sati. Gdje je zdravstveno besplatno, a liječenje skupo. Gdje su novinari slobodni da napišu što god im se naredi. Gdje su javne nabave tajne, a državne tajne javne.
Gdje se ratovi nikada ne završavaju. Gdje se povijest ponavlja svaki dan. Gdje su najbogatiji oni koji nikada nisu radili. Gdje je strana valuta uzeta za domaću. Gdje pametne zbog nerazumijevanja proglašavaju ludima, a lude sposobnima.
Gdje nepismeni pišu povijest. Gdje su zakoni nezakoniti, a anarhija normalno stanje. Gdje se živi od budućnosti jer na sadašnjost nemamo pravo. Gdje se svatko svakom smiješka, a nitko nikome ne želi dobro.
Gdje sudski postupci traju dulje od života. Gdje su samo poplave način navodnjavanja zemljišta. Gdje smatraju da će zemlja dulje napredovati ako se što više nazaduje. Gdje normalni nisu potrebni, i zapošljavaju se podobni, a ne sposobni. Ima na Balkanu jedna zemlja u kojoj poštenjem, iskrenošću i marljivošću nikad nećeš stići do željenog cilja.
Vlada: Nismo mi krivi, a sad ćemo nabrojati što (ni)smo napravili
Ovaj je upit izazvao ogromno zanimanje i u kratkom vremenu skupio mnogo i lajkova i komentara, a broj i dalje samo raste, što se ne može reći za Vladin odgovor čiji dio prenosimo:
Porast nezaposlenosti i pad zaposlenosti nije rezultat rada ove Vlade, već prethodnih gospodarskih (ne)aktivnosti. Porast zaposlenosti rješavat ćemo novim investicijama i gospodarskim rastom čije prave efekte očekujemo sredinom iduće godine.
Do tada će sva ministarstva, a posebno Ministarstvo rada i mirovinskog sustava raditi ono što može i za što je nadležno - aktivnim mjerama za zapošljavanje i novim zakonskim mogućnostima poticati poslodavce da lakše otvore radna mjesta, a nezaposlene da se lakše zaposle (povećanjem njihove zapošljivosti kroz stjecanje radnog iskustva, obrazovanje, uključivanje u poslove nakon dugotrajne nezaposlenosti) i sl.
Za mjere aktivne politike zapošljavanja u proračunu je osigurano 27,5 posto više sredstava. Postoji čitav niza mjera oglašen na web stranici HZZ-a (ukupno 13 različitih mjera za gotovo sve ciljne skupine nezaposlenih - mladi, starije osobe, dugotrajno nezaposleni, osobe s invaliditetom, posebne skupine nezaposlenih itd.).
Komunikacija je najvažnija od svega, a tko je prioritet - mladi ili dugotrajno nezaposleni?
Potpore poslodavcima po mjerama su i bitno veće nego što se novim zakonskim rješenjem nudi, no sve su ograničene na godinu dana. Indikatori praćenja uspješnosti provođenja mjera su povišeni za sve područne službe HZZ-a. Primjenjuju se novi komunikacijski planovi važni za efikasnu provedbu mjera te su uvedeni dodatni mehanizmi operativne i upravljačke kontrole provedbe.
Prijedlogom novog Zakona o poticanju zapošljavanja kroz smanjenje cijene rada proširili smo dosadašnje područje olakšica (oslobađanje od svih doprinosa na plaću) na zapošljavanje ne samo mladih osoba bez ikakvog iskustva, već i mladih osoba koje imaju do jedne godine staža u zvanju za koje se nisu školovale, kao i dugotrajno nezaposlenih osoba koje su u HZZ-u dulje od dvije godine. Osim toga, produljili smo mogućnost korištenja istih olakšica za navedene, proširene ciljne skupine s jedne na dvije godine. Radi se o olakšici od 15,3 posto na plaću (doprinos za zdravstveno osiguranje, zaštitu na radu, za zapošljavanje i za zapošljavanje osoba s invaliditetom).
Vezali smo korištenje olakšica samo za osobe koje su najmanje u evidenciji HZZ-a tri mjeseca, odnosno za dugotrajno nezaposlene dvije godine (jer u ovom trenutku velikog broja nezaposlenih na samoj evidenciji HZZ-a te osobe moraju biti prioritet). Postavili smo dodatne uvjete za poslodavce - poslodavci ne mogu iste olakšice koristiti nakon dvije godine, ako iste osobe za koje su već koristili olakšice ne zadrže u radnom odnosu. Poslodavci inače navedene olakšice mogu koristiti samo ako isplaćuju plaće, doprinose i poreze i ako ne otpuštaju radnike zbog poslovno uvjetovanog otkaza.
Ujedno smo postojeću mjeru za povećanje zapošljivosti mladih osoba bez iskustva kroz stručno osposobljavanje za rad u trajanju od jedne godine proširili na zvanja (visoke školske spreme) za koja nije potrebno polaganje stručnog ispita i na mogućnost korištenja i od strane privatnih poslodavaca. Osposobljavanje za obrtnička zanimanja produljili smo na dvije godine, što je važno za vezane obrte i mogućnost polaganja majstorskog ispita. Nezaposlena osoba sama odlučuje prihvatiti li takav oblik jačanja svojih kapaciteta ili ne. Ako prihvati, ide joj radni staž, sva prava iz rada (mirovinsko, zdravstveno, zaštita na radu i sl.), osim prava na plaću, te joj zato država za to vrijeme isplaćuje novčanu pomoć od 1600 kn. Može prekinuti takav oblik stručnog osposobljavanja (ako želi), posebno ako dobije ponudu za pravi radni odnos.
Mogu li sezonci postati nešto više?
Ova mjera nije namijenjena poslodavcima, već nezaposlenim osobama (koje same odlučuju hoće li je ili neće prihvatiti). Korist je dvostrana - mladi čovjek kroz rad stječe nova znanja, vještine i kompetencije, a poslodavac 'mlade snage' u svom radnom okruženju. Ponavljamo, ovo nije mjera za zapošljavanje, već poticanje zapošljivosti i konkurentnosti mladih ljudi na tržištu rada za buduće zapošljavanje. Ne može se zlouporabiti, jer istu mjeru po vrlo strogim kriterijima prati i nadzire HZZ, a ne mogu je koristiti poslodavci koji ne isplaćuju plaće, doprinose i poreze i koji zbog poslovno uvjetovanih razloga otpuštaju radnike. Poslodavac mora osigurati i platiti mentora, kvalitetan program stručnog osposobljavanja i ako osoba mora polagati stručni ispit, isti ispit mora i platiti. Ako mlada osoba vidi da se njezino osposobljavanje ne provodi po programu, javlja HZZ-u i program se obustavlja s kaznenim odredbama novčanog karaktera za poslodavca (od 50 do 100.000 kn). U direktni monitoring na terenu (bez posebne najave poslodavcu) odlaze i djelatnici HZZ-a.
Istim zakonom pojednostavili smo način sezonskog zapošljavanja u poljoprivredi dnevnim radnim angažiranjem u vrijeme kada to poslodavcu s obzirom na vremenske uvjete najviše odgovara, plaćanjem doprinosa kroz tzv. dnevni vrijednosni kupon ili vaučer. Time smo znatan dio dosadašnjeg crnog tržišta rada legalizirali, a poslodavcima olakšali zapošljavanje. Na tim poslovima mogu biti angažirane i nezaposlene osobe (koje se neće brisati iz evidencije HZZ-a), kao i umirovljenici, za koje smo istim prijedlogom zakona omogućili da legalno mogu raditi na tim poslovima bez prekida statusa umirovljenika jer se radi o povremenim i privremenim poslovima koji u jednoj godini mogu trajati najdulje 90 dana i odvijaju se na dnevnoj razini (dakle s mogućim prekidima od nekoliko ili više dana) te se ne radi o bitno visokim iznosima dnevnica i ukupne zarade za 90 dana u godini.
Dio je to izuzetno opširnog, ali ne i konkretnog (premda u Vladi tvrde suprotno) Vladinog odgovora koji se svodi na puko nabrajanje dosad donesenih odluka, uz dakako na samom početku naznačenu konstataciju da su krivi oni prije njih te ponavljanje višemjesečne mantre o investicijama - kojih ima otprilike kao i lajkova koje je skupio ovaj Vladin odgovor, koji u cjelini, kao i ostale komentare, možete pročitati ovdje. Baš kao i zahvalu iz Banskih dvora: 'Hvala vam na 21.632 'lajkova' i 1.010 komentara! Mihaelin post i vaša pitanja pomažu nam u radu'.
