O PORAČUNU TEK U PONEDJELJAK

Vlada diže neoporezivi dio mirovine i traži dodatne uštede

Mirela Holy, Željko Jovanović, Slavko Linić, Branko Grčić

Mirela Holy, Željko Jovanović, Slavko Linić, Branko Grčić

Izvor: Pixsell / Autor: Patrik Maček/PIXSELL

Podizanje neoporezivog dijela mirovine sa 3.200 kuna na 3.400 kuna samo je jedna od novina u cijelom paketu poreznih zakona, koji će se naći na dnevnom redu otvorenog dijela sutrašnje sjednice Vlade, koja će o prijedlogu državnog proračuna za 2012. raspravljati ipak tek u ponedjeljak

Rashodi u proračunu za 2012. trebali bi u skladu s planom biti otprilike 117,9 milijardi kuna, a do ponedjeljka će se još češljati stavka po stavka da bi se stvorio prostor za dodatne uštede, piše Večernji list, dodajući da je moguće da će smanjenje poticaja za poljoprivredu biti manje od najavljenih milijardu kuna jer postoje preuzete obaveze iz prošle godine koje se ne mogu zanemariti i koje država mora isplatiti ako ne želi riskirati sudske sporove.

Glavne novosti za proračun 2012.

1. 12 posto porez na dividendu – od 1. ožujka

2. zdravstveni doprinos niži za dva postotna poena – 1. ožujka

3. PDV s 23 na 25 posto – od 1. ožujka

4. niži PDV na dječju hranu, ulja, mast – od 1. ožujka

5. niži PDV za turizam – od 1. siječnja. 2013.

6. nove porezne stope poreza na dohodak – od 1. ožujka

7. više neoporezive mirovine – sa 3.200 na 3.400 kuna (neizvjesno)

Planirana ušteda od dvije milijarde kuna na stavci plaća ostaje, a od ministara se očekuje da počnu razgovore sa sindikatima o kolektivnim ugovorima. Ministar financija Slavko Linić otkrio je Reutersu da ove godine računa i na dvije milijarde kuna od privatizacije državnih udjela, posebno CO i HPB-a, a taj bi novac poslužio za financiranje očekivanog deficita, čime bi se potreba države za novim zaduženjem spustila sa 10 na oko osam milijardi kuna.

Linić je u razgovoru za Dnevnik Nove TV komentirajući izvještaj MMF-a u kojemu se spominju i otkazi u javnoj upravi, kazao: 'Razmišljanje je to MMF-a, ali mi imamo program i smjernice Vlade za koje su oni ocijenili da su dobre. Mislim da su to vrlo jasne poruke da Vlada RH itekako ozbiljno shvaća fiskalnu konsolidaciju, poštuje Zakon o fiskalnoj odgovornosti, čak i iznad propisa, kako smo ga i u Hrvatskoj donijeli. Što će rejting agencije reći, ne želimo predviđati.'

S obzirom na to da će Vlada povećati neoporezivi dio za umirovljenike, upitan koliki će dio umirovljeničke populacije time biti obuhvaćen, Linić je kazao da je procjena gubitaka od oko 90 milijuna kuna, a svaki drugi umirovljenik dobit će nešto veću mirovinu.

Što se tiče privatizacije HPB-a i CO, Linić je kazao da u slučaju HPB-a nema potrebe da hrvatska država bude unutra, a kod CO evidentno je da će država nastojati zadržati 25 plus jedan posto.

Odgovarajući kritičarima, među kojima je i HDZ, Linić je kazao: 'Smatramo da netko u Hrvatskoj mora razumjeti da su naši deficiti toliko visoki i nemamo ih mogućnosti više samo vani financirati, jer kod kuće novac treba gospodarstvu. Prema tome, ljudi moraju shvatiti ako privatiziramo, a ja ocjenjujem uz sve poruke koje dobivamo sa strane, ima interesa - postići ćemo dobru cijenu i dobit ćemo dobre poslovne partnere. Sigurnost opstanka HPB i CO je daleko veća nego da ih mi, koji nemamo kapitala, dokapitaliziramo.

Navodno je, prema pisanju Večernjeg lista, duhanski div Adris spreman državi platiti milijardu kuna za ulazak u osiguravateljski biznis i preuzimanje CO-a, a prodaja državnog HPB-a trebala bi donijeti drugu milijardu, no EBRD nikad nije bio lake ruke kad je riječ o ulasku u tu tvrtku. Vlada već vodi preliminarne pregovore s Croatia osiguranjem i Croatia Lloydom koji imaju 150 milijuna kuna hibridnog kapitala uloženog u HPB, a EBRD bi kupio 20 posto udjela.

Reorganizacija u javnim poduzećima u tri godine

Gostujući u HTV-ovoj emisiji Otvoreno ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras najavio je da će nova Vlada provesti restrukturiranje u javnim poduzećima u roku od tri godine: 'Pogledajte samo koliko se broj ljudi povećao u njima u posljednjih pet ili šest godina. U narednim godinama ćemo u njima napraviti reorganizaciju.'

Javna poduzeća moraju biti reorganizirana jer imaju najmanju produktivnost od svih koji rade u Hrvatskoj, istaknuo je Maras te naglasio: 'To ne znači da ćemo u dva mjeseca otpustiti 20 ili 30 tisuća ljudi. Ne moramo cijeli taj posao obaviti niti u godinu dana, ali možemo reći da će u tri godine Hrvatska po tom pitanju sigurno biti drukčija.'

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi