POSLODAVCI ZA, SINDIKATI NEGODUJU

Vlada će zaustaviti rast minimalne plaće

  • Autor: L. Filipović
  • Zadnja izmjena 12.05.2009 09:16
  • Objavljeno 12.05.2009 u 08:35
sanader, radnici

sanader, radnici

Izvor: Cropix / Autor: CROPIX / Bruno Konjević

Minimalna plaća od 1. lipnja trebala bi se povećati za skoro 300 kuna. Tako barem piše u zakonu, iako su šanse da do toga stvarno i dođe jako male. Poslodavci, pritisnuti krizom, traže da minimalac u ovoj godinu ne raste, inače prijete otkazima. Vlada predlaže da se minimalna plaća uskladi s 'realnim okolnostima', što opet znači da nije za njezin rast. Sindikati su jedini koji traže da se postojeći zakon poštuje, iako ni oni nisu jedinstveni

Sanaderov kabinet zasad je odlučio stajati sa strane te je prepustio poslodavcima i sindikatima da do kraja ovog mjeseca nađu rješenje. Iako je vremena sve manje, pravi pregovori između socijalnih partnera još nisu ni započeli. Na sjednicama Gospodarsko-socijalnog vijeća (GSV) o minimalnoj plaći još nije bilo ozbiljnog razgovora.

Taktika sindikata je da čekaju jer im nije u interesu da se postojeće stanje mijenja, dok poslodavci još uvijek nisu izašli sa svojim čvrstim zahtjevima i sve se čini da će baciti karte na stol neposredno pred izračun novog minimalca, kad bude stani-pani.

Iskustvo prošlogodišnjih pregovora, čiji je rezultat postojeći Zakon o minimalnoj plaći, uči nas da do dogovora neće doći sve dok se ne uključi Vlada. Nakon što su suprotstavljene strane bile doslovno zaključane u istu sobu, pronađen je kompromis koji je više išao na mlin radnicima.

Zaključeno da će minimalna plaća od 1. srpnja 2008. do 31. svibnja 2009. iznositi 39 posto prosječne mjesečne bruto plaće ostvarene u prethodnoj godini, odnosno 2.747 kuna, dok bi se od 1. lipnja 2009. do 31. svibnja 2010. te za svako sljedeće jednogodišnje razdoblje minimalna plaća trebala uskladiti s realnim rastom BDP-a za prošlu godinu, i to tako da se udio minimalne plaće u prosječnoj bruto plaći uveća za rast BDP-a.

Ukratko, to bi značilo da će za dvadesetak dana minimalac u bruto iznosu biti 3.013 kuna, što je rast od 9,7 posto. Za radnike zaposlene u tekstilnoj, drvnoj i kožarsko-obućarskoj industriji minimalna plaća će porasti na 2.892 kune, za 12 posto, jer su oni stavljeni u posebnu kategoriju gdje je minimalac trebao sporije rasti kako bi se umanjio udar na tvrtke.

Od povećanja najniže plaće za skoro 10 posto u godini kad gospodarstvo bilježi samo minuse poslodavcima se diže kosa na glavi. Za sve je, prema njima, kriv način izračuna i automatizam ugrađen u zakon.

'Na to smo upozoravali odmah nakon što je zakon donesen i sad se pokazuje da smo imali pravo. Trebalo ga je ublažiti posebnim člankom prema kojem bi se konačni iznos minimalne plaće utvrdio u pregovorima između socijalnih partnera. Ovako su nam ruke vezane. Što god se mi i sindikati dogovorili, to pravno nema nikakve snage. Jedini koji zakon mogu promijeniti su Vlada i Sabor', govori Jasna Kulušić, voditeljica radno-pravnih poslova u Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP).

Ako se bez izmjene zakona bude išlo u 'zamrzavanje' ili rezanje minimalca, svaki radnik, prema njezinim riječima, koji podnese tužbu protiv svog poslodavca, spor će bez problema dobiti. Kazne za tvrtke koje u propisanom roku ne isplate minimalac su paprene i penju se do 100.000 kuna umnoženo s brojem zakinutih radnika.

Za poslodavce uopće nije bilo razloga da se minimalna plaća uređuje zakonom, već je trebalo zadržati prijašnji kolektivni ugovor o određivanju najniže osnovice za izračun plaće. Međutim, kad se gleda situacija u Europskoj uniji, zakon o minimalcu trenutačno ima 20 od 27 članica. Kolektivni način ugovaranja plaća zadržan je samo u zemljama s jakim sindikatima poput Njemačke, Austrije i skandinavskih zemalja.

'Slažem se da zakon nije nužno rješenje, ali ne i za ovakav vid kapitalizma kakav je u Hrvatskoj, gdje nema tradicije socijalne osjetljivosti. Kod kolektivnog ugovora bila je u pitanju njegova provedba koja se slabo nadzirala', ističe Damir Jakuš, čelni čovjek Udruge radničkih sindikata Hrvatske i trenutni predsjednik GSV-a.

Za njega nema dileme, minimalac se ne bi smio dirati. Kako bi se olakšalo poslodavcima, Jakuš predlaže osnivanje fonda iz kojeg bi država pomogla pojedinim tvrtkama da isplate minimalnu plaću ili da se oslobode pojedinih davanja. Onima koji se bune protiv minimalaca poručuje da pokušaju s tom najmanjom plaćom preživjeti samo mjesec dana.

Ipak, ni u sindikalnim redovima nema jedinstva. Najpomirljiviji tonovi dolaze iz Saveza samostalnih sindikat Hrvatske koji okuplja najviše radnika iz slabije plaćenih industrija kojima u slučaju rasta minimalne plaće prijete otkazi. A da je val otpuštanja itekako moguć, potvrđuje i Kulušić.

'Poslodavci su dovedeni pred zid i neće im preostati ništa drugo nego da dijele otkaze. Nevjerojatno je da, u godini u kojoj će biti negativan rast, mi po slovu zakona moramo povećati minimalac. Ustvari, on se ne bi trebao zamrznuti, već bi ga trebalo smanjiti', jasna je Kulušić.

Koliko su poslodavci i sindikati trenutno međusobno udaljeni kad je riječ o minimalnoj plaći, govori i činjenica da potpuno drukčije tumače postojeći zakon koji se sa svojih osam članaka čini vrlo jednostavan. Za poslodavce formulacija da se minimalac usklađuje 's realnim rastom BDP-a za prethodnu godinu' znači da bi on u 2010. trebao pasti jer će u ovoj godini BDP biti u minusu. S druge strane, sindikati tvrde da nema govora o njegovom smanjivanju jer se u zakonu nigdje ne spominje 'pad BDP-a'.

Gordijski čvor na kraju će morati prerezati Vlada koja će najvjerojatnije prema Saboru uputiti izmjene i dopune Zakona o minimalnoj plaći, o čemu će zastupnici raspravljati na sjednici nakon lokalnih izbora. Možemo očekivati da će Banski dvori tražiti da minimalac ostane isti jer bi u slučaju njegovog rezanja sebi na vrat, uz sve sadašnje probleme, natovarili i bijesne radnike.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi