popriličan iznos

Vlada će ipak stići poslati zahtjev za sanacijom štete zagrebačkog potresa sredstvima EU-a, 100 milijuna eura trebali bismo glatko dobiti, a ukupna pomoć mogla bi biti mnogo veća

  • Autor: Nikola Sučec
  • Zadnja izmjena 27.05.2020 12:55
  • Objavljeno 27.05.2020 u 12:50
Sanacija štete u zagrebačkoj Ilici - ilustracija

Sanacija štete u zagrebačkoj Ilici - ilustracija

Izvor: Pixsell / Autor: Sanjin Strukic/PIXSELL

Od zagrebačkog potresa prošla su više od dva mjeseca. Još se uvijek ne zna koliki je ukupan iznos šteta zbog najjačeg potresa u zadnjih 140 godina, kojom će dinamikom ići sanacija i obnova, niti tko će sve to na kraju platiti. Cijeli taj posao dočekat će novu Vladu već ove jeseni. Hrvatskoj na raspolaganju za saniranje posljedica ove katastrofe stoji ozbiljan novac EU-a, a doznali smo na koliko eura doista možemo računati i hoćemo li ih uopće dobiti

Zemlje članice EU-a na raspolaganju imaju Fond solidarnosti (FSEU) osnovan kako bi se novcem s njegovih računa odgovorilo na katastrofe velikih razmjera i izrazila europska solidarnost s regijama unutar Europe pogođenim katastrofama.

Fond je nastao kao reakcija na velike poplave u središnjoj Europi u ljeto 2002. Otad se koristio za 80 katastrofa, pokrivajući poplave, šumske požare, potrese, oluje i suše. Do sada su 24 europske zemlje primile potporu u iznosu većem od pet milijardi eura, a Hrvatska ga je koristila pet puta i iz njega povukla gotovo 23 milijuna eura.

Svih pet hrvatskih zahtjeva odnosilo se na štete od poplava koje su se događale 2010., 2012. i 2014. godine, pri čemu je vrlo ozbiljan novac (dva puta po gotovo devet milijuna eura) povučeno 2014., nakon katastrofalnih poplava u Posavini. S obzirom na to da je Vlada na čelu s Andrejom Plenkovićem tek nedavno predložila zakon po kojom će se sanirati posljedice potresa, mnogi su se s pravom upitali hoće li Hrvatska uopće stići poslati zahtjev za novcem iz Fonda solidarnosti jer se za ta sredstva mora aplicirati u relativno kratkom roku od 12 tjedana od katastrofe.

Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU-a, koje je zaduženo za slanje prijave, uvjerava nas da je cijeli posao pri kraju i da će stići poslati zahtjev u kojem se procjenjuje ukupna izravna šteta prouzročena potresom te njene posljedice na stanovništvo, gospodarstvo i okoliš.

'Ministarstvo koordinira slanje zahtjeva za dodjelu sredstava iz Fonda solidarnosti te je u kontinuiranom kontaktu s Europskom komisijom. Zahtjev je pri kraju i još se samo čeka procjena štete koja mora biti napravljena prema kriterijima Europske komisije. Na procjeni štete ministarstva rade s ekspertima, a taj posao je također pri kraju. Rok za podnošenje zahtjeva je 14. lipnja i on će biti poslan u roku. Vezano za obnovu od posljedica potresa, procjena je da bi iznos obnove mogao dosegnuti do 13 milijardi eura, a za usporedbu, naša financijska omotnica za razdoblje 2014. – 2020. iznosi 10,7 milijardi eura', kažu nam u Ministarstvu i dodaju da iz Fonda možemo dobiti maksimalno šest posto procijenjene štete i maksimalno 100 milijuna eura predujma koji se odmah isplaćuje.

  • +9
  • +6

Zagreb: Dva mjeseca nakon potresa Cesarčeva i dalje zakrčena

Izvor: Pixsell / Autor: Borna Filic/PIXSELL

Pun iznos novca za popravak šteta koji ćemo dobiti iz ovog fonda mogao bi pak dosegnuti oko 300 milijuna eura jer je ministar graditeljstva Predrag Štromar ranije spomenuo da su štete dosegle oko 42 milijarde kuna, a šest posto od tog iznosa su oko dvije i pol milijarde kuna (oko 300 milijuna eura). Računica je to koja je ipak jako nategnuta jer nikakve službene brojke nisu objavljene, a ne treba ni miješati iznos šteta od daleko većeg iznosa koji će biti potreban za obnovu.

U Ministarstvu fondova EU-a kažu nam da i razgovaraju sa Svjetskom bankom, a koja će osigurati 120 milijuna dolara zajma za obnovu zagrebačkih bolnica i još 50 milijuna dolara za obnovu škola, te kažu da 'Vlada radi i na osiguranju dodatnih međunarodnih sredstava'.

Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja, koje sudjeluje u pripremi dokumentacije za prijavu, poručuje nam kako se intenzivno radi na osiguravanju sredstava za sanaciju zgrada stradalih u potresu.

  • +10
  • +7

Škole stradale u potresu

Izvor: Pixsell / Autor: Tomislav Miletic/PIXSELL

'Na inicijativu Ministarstva, u suradnji s Građevinskim fakultetom i komorama inženjera, izrađeno je i nekoliko modela procjene troška obnove, kao i čitav niz drugih dokumenata koje smo pripremili. Ministarstvo paralelno vodi razgovore oko sufinanciranja pojedinih zahvata u obnovi i sa Svjetskom bankom te smo i u tom dijelu u visokoj fazi pregovora, zahvaljujući i naporima s njihove strane te tome što su za ovu situaciju maksimalno ubrzali svoje standardne procedure', poručuju nam.

Kao što je u ponedjeljak tportalu potvrdio Josip Atalić, profesor s Građevinskog fakulteta u Zagrebu, Hrvatska piše dokument za Svjetsku banku kao podlogu za organiziranje donatorske konferencije za prikupljanje pomoći i saniranje štete od potresa. Potvrdio nam je to čije će analize biti dio spomenutog dokumenta. Kada će biti organizirana, tko će je organizirati i gdje, nije znao reći.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!