Po kvaliteti mirovinskog sustava Hrvatska je sa 67,2 boda od mogućih 100 i rejtingom B zauzela 21. mjesto te je svrstana uz bok razvijenih zemalja, poput Švedske, Velike Britanije, Švicarske, Belgije, Kanade i Francuske.

Mirovinske sustave zemalja s rejtingom B krasi čvrsta struktura s mnogim dobrim značajkama. No postoje i neka područja za poboljšanje, po čemu se razlikuju od sustava koji su imaju rejting A.

U odnosu na 2023., Hrvatska je napredovala za 4,9 bodova, ponajprije zbog poboljšanja omjera zamjene mirovina i plaća.

U svakom segmentu ocjene naša država je iznad prosjeka, a najbolja je po indeksu integriteta te s prikupljenih 81,7 bodova doseže rejting A, što ukazuje na kvalitetnu regulativu, upravljanje te zaštitu članova mirovinskih fondova. Najslabije stojimo prema indeksu održivosti (rejting C), pri čemu su otežavajuće okolnosti nizak omjer zaposlenika i umirovljenika te negativni demografski trendovi.

Susjedna Austrija pri dnu liste

Prema ocjeni analitičara Mercera i CFA Instituta, ukupni indeks za hrvatski sustav mogao bi se povećati dizanjem minimalne razine potpore za najsiromašnije starije osobe, povećanjem razine financiranih doprinosa u privatnim mirovinskim planovima te rastom stope zaposlenosti. Preporučuje se i uvođenje aranžmana za zaštitu interesa obiju strana u slučaju razvoda.

Slabije od hrvatskog ocijenjeni su mirovinski sustavni mnogih razvijenih zemalja s osjetno višim BDP-om po glavi stanovnika.

Primjerice, susjedna Austrija našla se pri dnu liste s rejtingom C i svega 53,4 boda. Prema nalazima analize, austrijski sustav ima neke dobre značajke, ali i velike rizike i nedostatke koje treba riješiti. Bez tih poboljšanja njegova učinkovitost i dugoročna održivost dolaze u pitanje. Najproblematičniji segment austrijskog sustava je održivost jer mu podindeks održivosti iznosi svega 22 boda, što ukazuje na visoku neizvjesnost u pogledu održavanja postojećeg standarda umirovljenika.

Ispod Hrvatske - Španjolska i SAD

U istoj kategoriji s Austrijom je Italija, a zaostaje za Hrvatskom u svim segmentima. Od izvaneuropskih zemalja rejting C dodijeljen je Japanu i Kini. Kina je naime postigla samo 56,5 bodova zbog nedovoljne individualne štednje i demografskih izazova povezanih s rapidnim starenjem populacije.

Nešto viši rejting (C+), ali još uvijek ispod Hrvatske, zaslužile su Španjolska i SAD. Sjedinjene Države pretrpjele su pad sa 63 boda iz 2023. na 60,4 boda u mjerenju za 2024. zbog rizika budućeg financiranja programa Social Security i visoke stope povlačenja mirovinskih sredstava prije umirovljenja.

Na samome dnu s rejtingom D su Turska, Južnoafrička Republika, Argentina, Filipini i Indija, čiji mirovinski sustavi imaju neke poželjne značajke, ali i velike slabosti i propuste koje treba riješiti.

S druge strane, najbolje mirovinske sustave s rejtingom A imaju Nizozemska, Island, Danska i Izrael. Riječ je o prvoklasnim i robusnim sustavima mirovinskih prihoda koji pružaju dobre pogodnosti, održivi su i imaju visoku razinu integriteta.