Svjetska banka je još prošle godine predložila Hrvatskoj nekoliko mjera koje bi trebale stabilizirati mirovinski sustav. Tad se doznalo i da žele postupno povećanje dobi za umirovljenje na 72 godine.

No, tek nedavno objavljeni analiza i prijedlozi poboljšanja dugoročne adekvatnosti i održivosti hrvatskog mirovinskog sustava, otkrivaju sve detalje mogućnosti predstavljenih Ministarstvu rada i mirovinskog sustava, koje trebaju biti razmotrene u okviru Nacionalnog programa oporavka i otpornosti 2021.-2026. u dijelu povećanja adekvatnosti mirovina kroz nastavak mirovinske reforme.

U mirovinu sve stariji

Što se tiče odlaska u mirovinu, prema prijedlogu Svjetske banke, dobna granica povećavala bi se postupno na 66 i pol godina do 2030. godine, a nakon toga po mjesec i pol dana, ovisno o očekivanom trajanju života sve do 2065. godine, kad bi se u mirovinu išlo sa 72 godine. U prijevremenu mirovinu bi se, u tom scenariju, išlo sa 69 godina, otkriva Mirovina.hr.

'Procijenjeni očekivani zdrav životni vijek u dobi od 65 godina u Hrvatskoj u 2021. iznosio je 5,2 godine, dok je u EU-u iznosio 9,9 godina. To znači da prosječni umirovljenik u Hrvatskoj provede samo trećinu svog života u mirovini u dobrom zdravstvenom stanju. Ne postoje projekcije očekivanog zdravog životnog vijeka za sljedećih 40 godina, ali može se pretpostaviti da udio očekivanog zdravog životnog vijeka neće pasti ispod trenutačne razine', navodi Svjetska banka u analizi.

Analitičari procjenjuju da bi povećanjem dobi za odlazak u mirovinu porastao i omjer potpora za mirovine, čak za 10 posto. Naime, kasnije umirovljenje usporava priljev novih umirovljenika, što znači da oni ostaju dulje u svijetu rada i dulje uplaćuju doprinose. U Svjetskoj banci smatraju da 'nijedna druga mjera mirovinske politike nema moć postizanja takvog poboljšanja omjera potpore'.

Još pet mjera

Druge mjere, koje su od srpnja prošle godine poznate resornom ministarstvu, ali i Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje (HZMO) te Registru osiguranika (REGOS), tiču se sva tri stupa domaćeg mirovinskog osiguranja. Tako Svjetska banka, predlaže ukidanje izbora mirovine iz prvog i drugog, odnosno samo prvog stupa, snažnije usklađivanje mirovina, smanjenje razdoblja prijevremenog umirovljenja, ponudu pravednijih izbora mirovina te uvođenje automatskih portfelja životnih ciklusa u drugom stupu.

Svjetska je banka preporučila ovakve mjere zbog kratkog razdoblja rada, niske prosječne dobi odlaska u mirovinu, niskog omjera radnika i umirovljenika, opcija prijevremenog umirovljenja, ali i izbora mirovina iz prvog i drugog stupa te dodatka od 27 posto na mirovinu iz prvog stupa, koji utječe na izbor mirovine i nije povezan s doprinosima pri izračunu mirovine. Smatraju da upravo ove mjere doprinose niskoj adekvatnosti mirovina i visokom riziku od siromaštva u starosti, čija stopa u Hrvatskoj iznosi 36,5 posto.

Mirovinska reforma u tijeku

I Europska komisija je lani Hrvatskoj predložila pet mjera u sustavu mirovinskog osiguranja. Prvo je poticanje kasnijeg odlaska u mirovinu, postupno podizanje dobi za umirovljenje te povećanje neoporezivog dijela mirovine, ali i promjene u njihovom usklađivanju. 

Većinu ovih stvari Hrvatska rješava mirovinskom reformom. Iako nema podizanja dobi za umirovljenje, povećava se bonifikacija za svaki mjesec kasnijeg umirovljenja, ali i uvodi rad na puno radno vrijeme i pola mirovine. Što se tiče penalizacije, ona će biti ukinuta s navršavanjem dobi od 70 godina. Mijenja se formula usklađivanja te se uvodi trajni dodatak za sve umirovljenika i godina dana staža za majke.