Radi se o procesu započetom još 2019. godine, a sada ulazi u završnu fazu. CSSC je već obustavio trgovanje dionicama i pokrenuo postupak potpunog preuzimanja CSIC-a, koji se uklanja s burze. Nakon konsolidacije, nova kompanija raspolagat će s oko 56 milijardi dolara imovine i ostvarivati 18 milijardi dolara godišnjih prihoda, prema procjenama koje u kineskim medijima idu i više.

Odvojeni 1999., ponovno ujedinjeni 2025.

Dvije kompanije nastale su iz jedne matične tvrtke koju je Komunistička partija Kine podijelila 1999. u sklopu tadašnjih reformi. No kako se pokazalo, preklapanje u industriji, redundancija i međusobna konkurencija smanjivali su učinkovitost.

Spajanje CSSC-a i CSIC-a trebalo bi ukloniti duplicirane troškove i omogućiti koordiniraniji rad. Ujedinjeni div imat će ogromne resurse – od brodogradilišta i tvornica do istraživačkih instituta – pod izravnim nadzorom političkih i vojnih struktura u Pekingu, piše Bussines Insider.

'Kada sve bude završeno, CSSC će biti najveća javno uvrštena brodograđevna kompanija na svijetu s velikom razlikom, i u pogledu imovine i prihoda', izjavio je Matthew Funaiole, viši suradnik u Centru za strateške i međunarodne studije (CSIS).

Proizvodnja bez premca

Podaci CSIS-a pokazuju da je CSSC 2024. godine izgradio više komercijalnih brodova po tonaži nego što je cijela američka industrija proizvela od kraja Drugog svjetskog rata. Sama kompanija broji 84 podružnice i preko 200.000 zaposlenih, dok cijela američka brodogradnja zapošljava tek nešto više od 100.000 ljudi.

Kina danas proizvodi više od 50 posto svjetske komercijalne brodogradnje, dok su Japan i Južna Koreja daleko iza. Početkom 2025. imala je čak 62 posto globalne knjige narudžbi za trgovačke brodove, uključujući 80 posto kontejnerskih i 30 posto LNG brodova, ključnih za svjetsku trgovinu.

Vojno-civilna fuzija

Jedan od najvažnijih aspekata ove konsolidacije jest kineska strategija tzv. vojno-civilne fuzije. Na istim navozima i s istim radnicima izrađuju se komercijalni i vojni brodovi, što omogućuje brzo preusmjeravanje kapaciteta u korist vojske.

Zahvaljujući tome, Narodna oslobodilačka vojska Kine danas raspolaže s više od 370 brodova i podmornica, čime ima najveću ratnu mornaricu na svijetu. Pentagon u svojim izvješćima redovito upozorava da je Kina gotovo potpuno samodostatna u proizvodnji brodova, motora, oružja i sustava – ključna prednost u slučaju većeg sukoba.

Utrka s vremenom za Zapad

Konsolidacija kineske brodogradnje izaziva zabrinutost u Washingtonu, Tokiju i Seulu. Južna Koreja i Japan, nekada vodeći proizvođači brodova, sada moraju računati na kinesku nadmoć u tehnologiji, kapacitetima i državnoj potpori.

Sjedinjene Države suočene su s još većim problemom – njihova brodograđevna industrija odavno je izgubila globalnu utrku, a tek posljednjih godina počinju se javljati inicijative za njezinu obnovu. Američki predsjednik Donald Trump istaknuo je revitalizaciju brodogradnje kao prioritet, a sve češće se govori i o suradnji s japanskim i korejskim tvrtkama.

Za sada, međutim, retorika znatno nadmašuje konkretne poteze. Dok Kina povećava proizvodnju i konsolidira resurse, Zapad tek pokušava osmisliti odgovor.

Težak izazov za konkurenciju

Iako se broj aktivnih kineskih brodogradilišta smanjio s više od 300, koliko ih je bilo 2009., na oko 150 danas, proizvodnja je istodobno porasla i to dramatično u 2023. i 2024. godini. Najveća brodogradilišta u Šangaju, Guangzhouu i Dalianu izbacuju komercijalne brodove u impresivnim serijama, dok paralelno proizvode ratne fregate, razarače i podmornice.

Spajanje CSSC-a i CSIC-a uklonit će posljednje prepreke unutar kineskog sustava i omogućiti Pekingu centraliziranu kontrolu nad tehnologijama, ljudstvom i imovinom. Time Kina dodatno učvršćuje dominaciju u globalnoj brodogradnji i proširuje kapacitete svoje ratne mornarice.