Srbija je u nepunih deset godina udvostručila dugove pa je ukupan vanjski dug dosegnuo gotovo 23 milijarde eura, ali se, unatoč opasnu približavanju skupini visokozaduženih država, a to je po kriteriju Svjetske banke 80 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), i ne razmišlja o usporavanju zaduživanja, piše u ponedjeljak beogradski dnevnik Blic
Površna računica pokazuje da se Srbija od 2000. do danas u prosjeku zaduživala za milijardu eura na godinu i tako s 11,65 milijarda eura vanjskog duga, koji tvori javni i privatni sektor, došla do 22,93 milijarde, navodi taj list.
Posljednji raspoloživi podatci srbijanske Narodne banke (NBS) pokazuju da je ukupan vanjski dug javnog sektora potkraj veljače 2010. iznosio 7,5 milijarda eura, a od toga državni dug 6,9 milijarda, a dug s državnim jamstvima 603,5 milijuna eura.
U usporedbi s javnim sektorom, dug privatnog je gotovo dvostruko veći - 13,1 milijardu eura. Od toga uvjerljivo najviše duguju poduzeća - 10,3 milijarde, a banke 2,7 milijarda eura, piše "Blic".
Guverner NBS-a u odlasku Radovan Jelašić upozorio je kako više zabrinjava ubrzano zaduživanje od visine duga premaBDP-u, objasnivši da novo zaduživanje ima smisla ako služi za ulaganje.
"Prošle godine ulaganja su bila mnogo manja od vrijednosti novog zaduživanja i upravo je i zbog toga postignut dogovor s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) da se smanji tekuća potrošnja i otvori nov prostor za ulaganja, jer ona trebaju povući razvoj Srbije", naveo je Jelašić.
Tijekom 2009. i u prva dva mjeseca 2010. Srbija je povećala vanjski dug za 1,1 milijardu eura, odnosno upravo onoliko koliko se i zadužila u MMF-u, a dobar znak je, kako se ističe, i što je umjesto 360 milijuna eura, kolika je treća tranša MMF-a, Srbija nedavno povukla polovicu od 180 milijuna.
Po riječima ravnatelja Sektora NBS za ekonomske analize i istraživanja Branka Hinića, javni vanjski dug je u međuvremenu bio na istoj razini od 6,4 milijarde eura, dok je zaduženost gospodarstva smanjena, a banaka povećana za po 900 milijuna eura.
"Dakle, vanjski se dug povećao za nešto više od pet posto, ali je njegov udjel u BDP-u povećan za 10 postotnih poena i potkraj veljače je iznosio oko 75 posto BDP-a. Uzrok je pad gospodarske aktivnosti, ali i slabljenje dinara. Time se Srbija približava granici visokozaduženih zemalja po kriteriju Svjetske banke, što iznosi 80 posto BDP-a", objasnio je Hinić.
