PANEL 'IMAMO LI PRAVO NA OPTIMIZAM'

'Zemlja smo koja se kontinuirano zaklinje u obrazovanje i rad, sad bismo to trebali i pokazati'

Bionic
Reading

U dupkom punoj zagrebačkoj Laubi održana je konferencija na kojoj je tportal dodijelio nagradu Vizionar godine i to u pet kategorija – gospodarstvo, tech, društvo, kultura i sport - uz krovno priznanje Vizionar godine

Nakon uvodnih govora predsjednika Uprave Hrvatskog Telekoma (HT) Kostasa Nebisa te ministra pravosuđa i uprave Ivana Malenice uslijedio je okrugli stol pod nazivom 'Imamo li pravo na optimizam?'

Uz ministra Malenicu, panelisti su bili suosnivač i operativni direktor Infobipa Roberto Kutić, glavna direktorica Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Irena Weber, pomoćnica ravnateljice Ekonomskog instituta Zagreb Maruška Vizek, predsjednik Uprave Valamara Željko Kukurin te član Uprave i glavni direktor za korporativne poslove HT-a Siniša Đuranović.

Moderatorica okruglog stola je novinarka i urednica na HTV-u Zrinka Grancarić.

Rasprava je otvorena pitanjem za Malenicu. Hoće li ulazak Hrvatske u eurozonu i Schengen ubrzati dosezanje razine razvijenosti EU-a – trenutno smo na 70 posto – ili ćemo i dalje kaskati za europskim prosjekom?

'Ulaskom u eurozonu i Schengen ispunili smo naš cilj, a to je bio ulazak u euroatlantske integracije; uz bok smo najrazvijenijim državama. Prethodi nam daljnji napredak i razvoj, a velike prilike otvaraju se kroz europske fondove, višegodišnji financijski okvir, ali i NPOO; sve zahvaljujući članstvu u EU. Ima prostora za napredak i moramo težiti tome, idemo prema realizaciji svih postavljenih ciljeva, s naglaskom na iskorištavanje sredstava EU-a', istaknuo je Malenica.

Maruška Vizek istaknula je demografiju kao jedan od najvećih izazova u Hrvatskoj, a smatra da će se pritisci, koji se već sad osjećaju, nastaviti povećavati.

'Moramo osmisliti kvalitetnu emigracijsku politiku, no ni to nam neće pomoći ako naša zemlja ne postane atraktivno mjesto za život, rad i zasnivanje obitelji. Pritom imamo strukturne probleme, a ako na tome ne poradimo, bit ćemo u protivnom ekonomija koja neće moći zadržati onu stopu rastu kako ne bismo bili na začelju EU-a. Imperativ je privlačenje stranih radnika jer je u njihovo obrazovanje puno uloženo. Često se vani educiraju pa se vrate i to primjenjuju ovdje, no treba nam atraktivna država, a vizionari su svakako pozitivan primjer toga da to možemo', poručila je Vizek.

Irena Weber istaknula je da su ulazak u Schengen i eurozonu značajni pomaci koje zahvaljujemo Vladi RH, no i da je vrijeme da se 'okrenemo svojoj kući i da je pospremimo'.

'Trebamo stvoriti okolnosti koje će kreirati mogućnost za snažnije stope rasta. Znamo što trebamo napraviti, no tim smjerom ne idemo jer očito nema dovoljno volje svih uključenih strana. Kad gledamo u odnosu na ukupni BDP, imamo drugo najveće porezno opterećenje, i to nakon Švedske, a to guši domaće poduzetništvo i teško je poslovati u takvim okolnostima.

Nakon ulaska u EU, eurozonu i Schengen, pritisak konkurentnosti multinacionalnih kompanija je sve veći. S druge strane smo slabo produktivni u usporedbi s EU-om. Svjetska banka je rekla da tri hrvatska radnika proizvedu koliko jedan njemački - imate porezno opterećenje, nisku produktivnost. Iz godine u godinu zaostajemo, imamo nedostatak radne snage. Privatni sektor je podigao plaće iznad 15 posto - mi želimo dizati plaće da osiguramo dovoljan broj zadovoljnih ljudi, da ne idu van. No sigurno je potrebno maksimalno rasteretiti rad. Zemlja smo koja se kontinuirano zaklinje u obrazovanje i rad i sad bismo to trebali i pokazati, dakle smanjiti trošak rada i opteretiti imovinu, kao i sektore koji destabiliziraju tržište rada, a to je prihod od iznajmljivanja', istaknula je Weber.

Robertu Kutiću upućeno je pitanje bi li mu bilo lakše izgraditi Infobip u jednoroga da je razvijao biznis u Austriji ili Njemačkoj.

  • +10
Tportalova nagrada Vizionar godine Izvor: Cropix / Autor: Goran Mehkek

'Svaka kriza je prilika. Kad smo krenuli, imali smo viziju. Ta se vizija stvarala tijekom godina. Tih godina kad smo krenuli imali smo sreću da smo dobili najbolje kadrove. Kod nas se treba snaći. Naši talenti su ti koji stvaraju. Tih talenata ima puno u Hrvatskoj. Neki moraju otići van da nauče i skupe iskustva, ali bitno je da se vrate', rekao je Kutić.

Turizam je naša najvažnija gospodarska grana. Predsjednik Valamara Kukurin pojasnio je zbog čega Hrvatska i dalje ne postiže rezultate usporedive s onima u Španjolskoj ili Austriji.

'Imamo strašan potencijal da budemo dvostruko bolji. Jesmo li radili greške? Rekao bih - ne. Samo nismo bili dovoljno proaktivni. Trebali bismo biti malo sustavniji. Nismo u ovih 30 godina uspjeli obnoviti sve hotele. To je prilika kojom se trebamo baviti', rekao je Kukurin. Istaknuo je da su nužne investicije u nove hotele i kongresni turizam kako bismo povećali brojke u pred i posezoni.

  • +15
Vizionar godine Izvor: tportal.hr / Autor: Matej Grgić

Član Uprave HT-a Siniša Đuranović govorio je o tome zbog čega Hrvatska ne stoji najbolje na ljestvicama digitalne konkurentnosti.

'U suštini napredujemo. Činimo sve stvari kao i drugi, ali ne činimo to dovoljno brzo. Digitalna revolucija je stvarno revolucija. Trebamo raditi više na segmentu infrastrukture. Hrvatska ima sjajnu mobilnu mrežu u usporedbi s drugim europskim zemljama. Kad je riječ o fiksnoj mreži, imamo problema. Nismo na razini EU-a. Što se tiče korištenja brzih mreža, tu smo još gori. Trebamo riješiti sustavne probleme, nelegalnost prije svega. Kako smo riješili to pitanje sa zgradama i objektima, moramo to riješiti i s infrastrukturom', izjavio je Đuranović te dodao da je pohvalno to što smo po digitalnoj pismenosti među vodećim europskim zemljama.

Ministra Malenica smatra da je u Hrvatskoj ključna reforma javne uprave te, istaknuo je, mora biti na usluzi i građanima i poduzetnicima, a s time dolaze administrativno rasterećenje, smanjenje troškova, pravna sigurnost te stabilan pravni sustav i poredak. 'Na tome moramo raditi narednih godina. O reformi javne uprave ovisi razvoj gospodarstva. Postoje opterećenja u brojnim administrativnim procesima koje treba optimizirati digitalizacijom. Bit će prisutnije i korištenje umjetne inteligencije; to je smjer djelovanja kojim možemo smanjiti prepreke u komunikaciji između poduzetnika i građana', istaknuo je ministar.

Weber je podsjetila da se Hrvati, kamo god otišli, uvijek ističu i među najboljima su, a to vidi kao potvrdu hrvatske ambicije i sposobnosti. 'Stvar je u brojevima; moramo biti bolji od drugih, trčati brže i bolje, ulagati u istraživanje i razvoj više od drugih', rekla je.

'Ako se na razini EU-a ulaže tri posto u istraživanje i razvoj, a u Hrvatskoj samo jedan posto, to znači da zaostajemo za drugima. Ako druge tvrtke u proizvođačkom sektoru ulažu i do 30 posto u marketing, a naše samo deset posto, onda imamo jaz koji treba popraviti. Imamo velik potencijal za napredak iako smo mala zemlja, ali žilava i otporna. Mislim da se možemo okupiti i dogovoriti oko svega. Svi koji vole ovu zemlju znaju sve što treba napraviti i popraviti. Od 3,8 milijuna ljudi u Hrvatskoj radi samo 1,6 milijuna, od toga 500.000 njih u državnom sektoru. Naše se gospodarstvo ruši pod tim teretom, a možemo dio riješiti i tako da transformiramo dio tih zaposlenika za sektore s dodanom vrijednosti, prebacimo ih u javni sektor u kojem nam nedostaje ljudi. To je već dovoljno da se snažno potakne stopa rasta', istaknula je Weber.

  • +6
Panel 'Imamo li pravo na optimizam?' Izvor: tportal.hr / Autor: Matej Grgić

Kukurin smatra da moramo osvijestiti to da imamo jače komparativne turističke prednosti od konkurencije. Smatra da je naš potencijal za rast jači od drugih destinacija na Mediteranu.

'Moramo osvijestiti važnost ulaska u Schengen, čije ćemo prednosti tek vidjeti. Postali smo tako bliži europskom tržištu, a narednih godina vidjet ćemo i privlačenje većeg broja ljudi iz dalekih zemalja, onih koje nas dosad nisu percipirale kao europsku zemlju', rekao je Kukurin te smatra da je to ogroman pomak.

'Nismo razvijali turizam, a ovo je nova prilika. Procijenjeno ulaganje u hrvatski turizam je 15 milijardi eura – u rekonstrukciju postojećih hotela, infrastrukturu i izgradnju novog smještajnog kapaciteta. Imamo priliku da se to realizira u narednih deset godina, uz dodatne fondove i subvencije, a na nama je da odlučimo želimo li biti najbolja destinacija na Mediteranu. Za razliku od drugih destinacija koje se trude biti održive, danas smo u tom području lideri, samo to moramo pretvoriti u komponentsku prednost', poručio je Kukurin.

Kutić smatra da je danas ključan ljudski kapital te da je visoko tehnološko znanje prednost Hrvatske, kao i naši mladi talenti. 'Imamo dobre i nogometaše, ali i inženjere. Komparativna prednost su naši pametni ljudi. Mala smo država, ljudi su otvoreni za putovanja – nama je normalno pomaknuti se, govoriti druge jezike, a velike države su po tom pitanju zatvorene; Francuskoj je Francuska centar, SAD-u SAD, a mi smo vidjeli priliku upravo u dalekim zemljama, onima koje su prepoznale Hrvatsku', istaknuo je Kutić.

Đuranović je istaknuo da bi Hrvatska mogla postati svojevrstan hub i centar izvrsnosti u području IT-ja i sigurnosti u svijetu. 'To je prilika koju kao velike korporacije i tržišni lideri možemo otvoriti, no treba nam i sustav koji će nas podržati, poput vizionara. Kad korporacije promatraju druge zemlje, gledaju kakve su investicijska klima i porezna politika, postoji li pravna sigurnost te kolika je tu uloga države. Imamo potencijala privući investicije u cijelom sustavu', rekao je Đuranović.

Vizek je naglasila da ulazak Hrvatske u EU, eurozonu i Schengen predstavlja događaje koji su zahtijevali reforme. 'Imali smo složnost i društvenu koheziju da uđemo u europski prostor, pa otpora nije bilo. Sve dalje ostaje na nama - kako ćemo organizirati poslovanje i želimo li dobru investicijsku klimu. Moramo pripaziti da nam se ne dogodi isto što i Portugalu i Grčkoj, koji su iskoristili fondove EU-a, no sami nisu mogli postići rast produktivnosti. Izvješće Svjetske banke pokazalo je da u 30 godina nismo smanjili jaz između prosječnog hrvatskog i europskog poduzeća ni u jednom sektoru. Trebamo zadržati ljude i privući strane radnike', upozorila je Vizek.

Uslijedila su brza pitanja za sve paneliste. Direktorica HUP-a Weber upitana je kad će Hrvatska dostići 80 posto razvijenosti EU-a.

'Sve je na nama. Umjeren sam optimist. Moramo postići veću proizvodnost i pokazati da želimo strane investicije. Moramo donijeti zakone koji će poticati ulaganja. Čekaju nas velike reforme javne uprave, zdravstva. Moramo smanjiti trošak države. Svi znamo što treba napraviti. Pitanje je smo li spremni', odgovorila je Weber.

Kutić je odgovorio na pitanje kada će Hrvatska dobiti tri nova jednoroga.

'Bit će ih više. Možda sedam-osam. Kad će to biti i tko će to biti, ne znam. Da znam, uložio bih u njega', rekao je Kutić i nasmijao prisutne.

Pitanje kada će domaći turizam dostići 20 milijardi eura prihoda upućeno je Kukurinu.

  • +7
Okrugli stol 'Imamo li pravo na optimizam' Izvor: Cropix / Autor: Goran Mehkek

'Sigurno već sad imamo potražnju za tih 20 milijardi i to u ta tri mjeseca, kad nam se događa turizam. Pred nama su dva scenarija - hoćemo li i dalje graditi stanove ili ćemo investirati u kvalitetniji turizam. Stvarno vjerujem da smo dovoljno mudri da upravljamo turističkim uspjehom', rekao je Kukurin.

Vizek je upitana za koliko će godina Hrvatska dobiti još jedan sektor koji će imati jednak udio u ukupnom BDP-u kao i turizam.

'Već imamo sektor koji ima puno veći udio nego turizam, a riječ je o javnom sektoru. Želim nam da imamo industrijsku proizvodnju na razini turizma koja izvozi proizvode visoke dodatne vrijednosti. Želim nam snažan uslužni sektor. Od sektora koji obećavaju sigurno se ističe ICT te od 90-ih bilježi velik rast', rekla je Vizek.

Član Uprave HT-a Siniša Đuranović optimistično je poručio kako on duboko vjeruje u to da Hrvatska već za pet godina može biti predvodnica u razvoju digitalne infrastrukture u Europi.

'Vjerujem da možemo biti puno brži samo da upregnemo sve svoje snage. Što se tiče novca, on nije problem. Imamo dovoljno investitora i fondova. Samo moramo stvoriti uvjete da se ulagači u Hrvatskoj osjećaju sigurno', poručio je Đuranović.

sve osim nogometa

Učitavanje...