NJIMA KRIZA NIJE MAĆEHA

Uspješni biznisi koje je lansirala recesija

26.04.2013 u 19:52

Bionic
Reading

I dok nam gospodarstvo u globalu tone, pojedini biznisi procvjetali su upravo zahvaljujući krizi, ali i novim zakonskim regulativama

Prodaja rabljenih automobila

Kad jednima smrkne, drugima svane. Dok trgovci novim automobilima proklinju krizu, njihovi kolege koji prodaju rabljena vozila zadovoljno trljaju ruke. Prošle godine prodano je samo 31.360 novih automobila, što je za 25 posto manje nego 2011, a danas nevjerojatno zvuči brojka od 88.265 automobila koliko ih je prodano rekordne 2008. godine.

S druge strane, tržište rabljenih limenih ljubimaca nikad nije bilo življe. Posebno profitiraju oni koji imaju kvalitetan poslovni model. Lider na tom tržištu, tvrtka TRCZ, u prvom ovogodišnjem kvartalu je zabilježila rast prodaje od čak 20 posto.

Otkup zlata

Hrvatska je u posljednje dvije godine postala El Dorado za preprodavače žute kovine. Rast cijena na svjetskim burzama podignuo je cijene otkupa i kod nas, ali zbog nesređenosti domaćeg tržišta one su još uvijek niže nego primjerice u Austriji i Italiji. Na toj razlici pojedini poduzetnici zaradili su u kratkom vremenu milijune.

Lani je iz Hrvatske izvezeno fantastičnih šest tona zlata, vrijednih 169 milijuna eura. A bez obzira na to što je cijena na svjetskom tržištu značajno pala u prva dva mjeseca ove godine, izvezeno je 80 kilograma više nego 2012. godine.

Pekare

Ekspanziji pekarnica još uvijek se ne nazire kraj. Njihov uspjeh tumači se kao rezultat recesije u kojoj su se ljudi okrenuli jeftinom obroku s nogu umjesto skupljih odlazaka u restorane, ali i sve bogatijom ponudom.

Najveći bum napravio je Mlinar Mate Škoje kojem je postalo pretijesno unutar granica Lijepe Naše, pa je lani krenuo u osvajanje Slovenije, a ove godine otvorio je prve poslovnice u Budimpešti.

Legalno utjerivanje dugova

Agencije za utjerivanje dugova pojavile su se u Hrvatskoj još prije početka krize. Recesija, rast nezaposlenosti i besparica snažno su potaknuli biznis u kojem je danas lider EOS Matrix, hrvatska podružnica internacionalne EOS Grupe. Štoviše, hrvatska filijala je dobila priznanje za najbolje poslovne rezultate u 2011. u kojoj su joj prihodi porasli za 165 posto

Osim agencija, naplatom neplaćenih potraživanja za banke, kartičarske i leasing kuće i druge tvrtke koje posluju s građanima uspješno se bave i brojni odvjetnički uredi.

Općenito se na ovrhama razvila čitava industrija, u kojoj svoj dio kolača drže i javni bilježnici

Legalizacija bespravne gradnje razveselila geodete i arhitekte

Svojedobno se Večernji list bio upustio u izračun koliko će u procesu legalizacije zaraditi geodetska branša. Došli su do cifre od 250 milijuna kuna odnosno ispalo je da će svaki od 760 trenutno ovlaštenih inženjera geodezije zaraditi barem 330.000 kuna.

Sigurno je da ništa lošije neće proći ni arhitekti, a da jedni i drugi dobro koriste ukazanu priliku, govori i apel zadarskog gradonačelnika Zvonimira Vrančića koji ih je nedavno pozvao da spuste cijenu. Zadarska županija je jedna od županija s najvećim brojem bespravnih objekata.

Konzultanti za EU fondove

U povlačenju više od milijardu eura godišnje iz EU fondova, koliko će nam biti na raspolaganju ulaskom u EU, veliku ulogu odigrat će konzultanti.

Nitko pouzdano ne zna koliko je već sada aktera na domaćem tržištu za EU fondove i zaposlenih u njima, no moglo bi se raditi o stotinjak obrta tvrtki i agencija

Naknade za savjetodavne usluge su šarolike. Pojedini uzimaju do dva posto provizije od odobrenih sredstava, dok se kod nekih to penje i do osam posto.

Predstečajna nagodba El Dorado za revizore

Linićev zakon koji je stupio na snagu 1. listopada prošle godine je jasan. Sve tvrtke koje su blokirane duže od 60 dana moraju pokrenuti predstečajnu nagodbu. A predstečajna nagodba ne može se pokrenuti prije nego što se revizor pozitivno ne izjasni o planu restrukturiranja.

U Hrvatskoj ima samo oko 200 revizora i više od 50.000 tvrtki čiji je račun blokiran više od dva mjeseca. Osim toga, revizori za predstečajne nagodbe imaju veće cijene od uobičajenih.

Bum hostela

Krajem 2009. u Hrvatskoj je bilo samo 30 registriranih hostela. Danas ih ima više od 80, s tim da je velik broj onih koji se reklamiraju kao hosteli iako to nisu. Procjenjuje se kako samo u Splitu ima više od 100-tinjak raznih objekata s nazivom hostel, a da za to ne zadovoljavaju uvjete.

Kod hostela je primamljivo što traže relativno mala ulaganja, a donose solidnu zaradu. Međutim, velika je konkurencija i ljudi iz branše kažu kako više i nema mnogo prostora na tržištu

Fiskalizacija prilika za IT tvrtke

Do sredine travnja u sustav fiskalizacije ušlo je više od 44.000 poduzetnika, a ukupno će ih na kraju biti oko 70-ak tisuća. Pruženu priliku spremno su iskoristile brojne IT tvrtke, ali i telekom operateri koji su poduzetnicima ponudili svoja softverska rješenja. Što je najbolje, ne radi se o jednokratnom poslu jer će obrtnicima i tvrtkama trebati stalna podrška.