nije svima isto

Unatoč krizi, građevinari rade punom parom i apeliraju: Nedostaje nam radnika

29.07.2020 u 08:55

Bionic
Reading

Koronakriza, potres u Zagrebu, sada i poplava ostavili su traga i na tržištu rada. Mjerama Vlade spriječena su masovna otpuštanja, no problemi koji su postojali i prije svih ovih događaja dodatno su se produbili. Iako su se u Vladi svi kleli da spašavaju radna mjesta, nije sve tako crno na bijelo. U vrijeme koronakrize radno mjesto izgubilo je 16.655 osoba. Potporama države očuvano je 618.859 radnih mjesta. 104.476 poslodavaca apliciralo je za tu mjeru. No nisu svi imali dobre namjere.

Sindikalist Krešimir Sever stoga ističe da su poslodavci radnicima prvo oduzimali stare godišnje odmore, a onda i nove tako da su ih prisiljavali na rad kad su se službeno vodili kao da su na godišnjem.

"Dio poslodavaca je primjerice imao ugovorenu plaću na minimalnu, da su od države dobivali četiri tisuće kuna u netu i da su razliku od minimalne do tih 4 tisuće kuna ostavljali sebi", nastavio je Sever za Dnevnik.hr

U prvih šest mjeseci ove godine 971 osoba iskoristila je mjeru samozapošljavanja. Novi plan Vlade je povećati iznos koji daje mladima s poslovnim idejama na 130 tisuća kuna. Punom parom rade i građevinari. Prebukirani su u sljedećih godinu i pol, a građani se otimaju da prvo njima dođu. Potražnja će biti još veća kada se donese zakon o obnovi Zagreba. Mnogi koriste ovu situaciju da bi lovili u mutnom, od raznoraznih nabijanja cijena pa sve do nekvalitetnog rada.

"Mi trenutačno imamo sedamdesetak zaposlenika i treba nam barem još toliko. Gdje ćemo ih naći? U okruženju više nema, mi imamo nešto naših djelatnika iz Albanije, ali to isto već ponestaje. Ne znam. Jednostavno ne znam", rekao je vlasnik građevinske tvrtke Toni Trojnar.

Učenici koji sada upišu ova obrtnička zanimanja za tri godine, kada završe školu, imat će sigurno radno mjesto. A dok oni budu zapošljavali, mjeseci koji dolaze za druge su neizvjesni. Nove mjere ovise o europskom novcu, Severa brine što će biti ne dođe li taj novac dovoljno brzo.

"Ovi poslodavci koji su izdašno koristili mjere u ovom razdoblju, kad te mjere presuše, ako se ne nađe novi izvor za neke drukčije mjere, u tom će slučaju hladnoglavo isporučiti te radnike državni na skrb", zaključio je.

Svi eventualni zajmovi MMF-a i Svjetske banke, kaže, ovise o fleksibilizaciji sustava rada, a naznake izmjene Zakona o radu u kojem bi se omogućila fleksibilizacija na štetu radnika sindikalce bi, kaže, mogla ponovno izvesti na ulicu.