Jedna iskusna domaćica u godinama kazala je svojevremeno da je njezino budžetiranje izgledalo tako da je plaću koju je njezin suprug donosio kući dijelila u 30 koverata, ali tek nakon što bi odvojila 20 posto novca za štednju. Svaki dan bi potrošila novac iz jedne od koverti. Ako bi joj nedostajalo novca do kraja bi mjeseca posegnula u štednju, a ako bi se izdaci pokrili novcem iz koverti ušteđeni novac investirala bi u neku skuplju kućnu potrepštinu. Teško da će se moderna kućanica moći poslužiti trikom iz davnih vremena, jer danas uz minuse, obročnu otplatu, gotovinske, namjenske, stambene i automobilske kredite, kućni budžet građana nije više tako lako voditi - gotovo da bi nam trebao i angažman profesionalnog knjigovođe

Upravo zato što je budžetiranje postalo znatno složenije, a iskustvo i znanje potrošača na razini domaćice koju smo spomenuli na početku, kao gljive poslije kiše niču konzultantski programi za održivo poslovanje pojedinca, a nedavno je i prva banka na tržište plasirala proizvod za kontrolu nad financijama.

'Financijski planer' Zagrebačke banke aplikacija je u sklopu internet bankarstva, zasad besplatna, koja služi kao planer prihoda i rashoda. Testirali smo proizvod i prva reakcija je da je riječ o nevjerojatnom broju podataka koje aplikacija analizira. Zapravo, na jednom mjestu podaci su o svim transakcijama koje ste preko kartica te banke učinili, a zanimljivo je da su rashodi podijeljeni u grupe, pri čemu vam planer točno izračuna koliko ste potrošili na režije, koliko na odjeću, koliko na hranu, a koliko na kozmetiku. Također su evidentirane buduće obveze po svim karticama koje koristite, a dijele se u skupine 'redoviti prihodi' i 'izvarendni prihodi'. Proizvod kreće i korak dalje, pri čemu se može postaviti ciljeve za nadolazeće razdoblje, na koje potom podsjeća sama aplikacija.

Planer nije revolucija na tržištu, jer je aplikaciju sličnu ovoj na tržište prvi plasirao Diners, odnosno Erste banka. Ta je aplikacija bilježila sve transakcije napravljene Diners karticom pa je zapravo evidentirala samo rashode. Financijski planer pak, uslijed velike ponude proizvoda Zabe, ima puno više izvora podataka od jedne kreditne kartice, što je s jedne strane korisno, ali s druge strane i zastrašujuće, jer na jednom mjestu predočava sve naše kupnje i prehrabre odluke. Ono što je pohvalno kod analize jest da se točno vide područja na kojima je moguće učiniti uštedu, a kroz prikaz budućih rashoda te odnos između prihoda i rashoda lako je utvrditi rupu u primanjima s jedne strane i nepotrebne rashode s druge strane.

Čak nije potrebno ni biti klijent neke kartične kuće ili banke da biste dobili planer, jer je sličnu aplikaciju izradila i Hrvatska udruga banaka, a postoji i cijeli niz pomoćnih aplikacija dostupan besplatno na internetu. Ono što je pak neophodno je želja da se utvrdi pravo stanje stvari, a dubioze u kojima smo i broj kredita i rata običnom su građaninu, koji samo želi preživjeti do kraja mjeseca, nešto o čemu mu je teško misliti, a kamoli popisati.

Za suočavanje s financijskom pozicijom dovoljno je imati olovku i papir, ali ovakvi planeri pomažu preskočiti nekoliko stepenica u nastojanju da se privolite pogledati istini u oči

Međutim, puno veći problem od toga je što u Hrvatskoj još uvijek ne postoje mehanizmi zaštite građana od dugova u koje su upali, poput Zakona o osobnom bankrotu, ili udruga koje se bave pomaganjem u otplati dugova i snižavanjem dugova kod banaka. Takvo što bila bi puno veća i kvalitetnija pomoć od ovakvih aplikacija.