Umjetna inteligencija svuda je oko nas. Iako se ova rečenica često smatra floskulom, ona sve više postaje realnost. Implikacije UI-ja su toliko velike da ona utječe i na to tko će koliko dugo i što raditi, a nerijetki su poslodavci koji podatke, koje je prikupila umjetna inteligencija, koriste za procjenu učinaka svojih zaposlenika, pa čak i za zapošljavanje, odnosno raskidanje ugovora o radu.

Jasno, najznačajnija implikacija UI-ja u poslovanju je optimizacija procesa i prebacivanje svih onih repetitivnih, manualnih poslova u ruke algoritama. No, pitanje je kako to utječe na ljude, od poslodavaca pa sve do radnika.

Upravo je tim povodom Ured za socijalno partnerstvo organizirao okrugli stol pod nazivom "Kod koji upravlja životima - demokratska kontrola algoritama na tržištu rada u Hrvatskoj".

Susret predstavnika vlasti, poslodavaca, sindikata i akademske zajednice poslužio je kao podsjetnik da živimo u vremenu velikih tehnoloških promjena o kojima mnogi ljudi nisu educirani. Samim time teško mogu ostvarivati svoja prava ili ispunjavati zadaće i obveze.

Najviše je riječi bilo o platformskom radu, koji je u domaćem zakonodavstvu definiran još 2021. godine. S obzirom na to da je riječ o jedinstvenom obliku "rada na daljinu" radni zadaci i obveze, kao i kvalitativno mjerenje obavljenog posla prepušteno je algoritmima, koji između ostalog i ocjenjuju zaposlenike.

"Uz mali broj nezaposlenih, 70 posto poslodavaca UI i algoritamski rad vide kao prednost u poslovanju. Neki alati su napredniji iz mjeseca u mjesec, ali sve tranzicije moraju biti uravnotežene s čovjekom. Digitalna tranzicija mora služiti tome da kvaliteta i dostojanstvo života budu očuvani.

Prilike su te da kako isprogramiramo algoritme, tako će oni raditi. Ako isprogramiramo da je radno vrijeme osam sati, onda neće biti osam sati i jednu minutu. Algoritam ne vidi neke ljudske vrijednosti. On neće honorirati da ste tu pet godina, da ste mentorirali kolege itd. ili da imate privatnih problema, zato je tu bitan ljudski nadzor", istaknuo je državni tajnik u Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, Ivan Vidiš.

UI u poslovanju visokorizičan

Zbog toga je u lipnju 2024. godine na snagu stupila europska uredba o umjetnoj inteligenciji (AI Act), koja propisuje način na koji se kontrolira utjecaj umjetne inteligencije na svakodnevni život, ali i njen utjecaj na privatni i poslovni život. Kako je pojasnila Andrea Čović Vidović iz Predstavništva EK u Zagrebu, uredba je podijelila alate umjetne inteligencije u četiri kategorije, a time i propisala četiri način nadzora. UI na tržištu rada spada među visokorizične.

"UI za selekciju i rangiranje kandidata, algoritmi za učinkovitost, UI za praćenje učinkovitosti putem kamera, praćenjem glasa i ponašanja, profiliranje radnog rizika zaposlenika, procjena kreditne sposobnosti, ocjenjivanje rada, sve su to alati visokog rizika za čovjeka i društvo. Uredba propisuje obvezan ljudski nadzor, transparentnost kriterija i analizu djelovanja. Od kolovoza 2026. godine uredba stupa na snagu u pitanju tržišta rada, obrazovanja i javnih usluga. To znači da se poslodavci moraju prilagoditi", istaknula je Čović Vidović.

Pritom je naglasila da čak 80 posto sustava UI nije regulirano uredbom, jer oni spadaju u skupinu niskorizičnih, odnosno ne ostavljaju značajnije posljedice po ljudsko i društveno dostojanstvo.

Trenutno je oko 22.000 radnika u Hrvatskoj izloženo radu pod algoritmima, koji možebitno prate svaki njihov pokret. Pritom su žene izložene automatizaciji, jer više rade u administrativnim poslovima koje se među prvima krenulo automatizirati. Iako 70 posto hrvatskih tvrtki vjeruje da je UI dobra za konkurentnost, efikasnost, produktivnost i veću zaradu, svega 12 posto je i koristi.

"Još 2023. godine u Hrvatskom telekomu je krenuo pilot projekt uvođenja aplikacije Eightfold za traženje talenata i pomoći radnicima da spoznaju i prikažu svoje vještine, ali i pomoći poslodavcu da nađu talente unutar svoje kompanije ili širem tržištu. Aplikacija je jedna objedinjena platforma koja obuhvaća kadrovsku službu, elemente za regrutiranje i upravljanje podacima. Ona kontrolira informacije koje radnici sami ostave, primjerice na LinkedInu.

Ona je uvedena u sustavu tehničkih procesa. Traženo je da se radnici sami prijave kako bi naveli koja su njihova znanja, kompetencije i vještine te da i aplikacija poreda i predloži im u čemu su dobri i u čemu bi se trebali educirati kako bi bili spremni za njihove korisnike. Aplikacija ima milijardu korisnika u svijetu. Možete saznati vještine svakog pojedinca i možete biti kompetentniji i generalno traženiji na svjetskom tržištu kao radnici. Aplikacija je pokazala da radnicima nedostaje sedam od 10 traženih vještina, no kako HT koristi razne platforme za edukaciju, radnici to mogu nadoknaditi na svome radnom mjestu", istaknula je Vesna Mamić, predsjednica Hrvatskog sindikata telekomunikacija.

Nitko ne zna što će se događati

Dodala je da je sve dogovoreno s Radničkim vijećem te da zaposlenici mogu u bilo kojem trenutku otići s platforme i tražiti brisanje svojih osobnih podataka. Dodala je da postoji i softver koji pomaže agentima korisničke podrške, ali i radnicima na terenu kako bi što brže i kvalitetnije obavili svoj posao. No, znači li to da će u nekom trenutku agenti nestati s tržišta rada? Član uprave HT-a Siniša Đuranović nije toliko pesimističan.

"Zabrinjavajuće je da smo skloni gledati nove tehnologije, a pogotovo UI, vrlo negativno. Imamo taj instinkt gledati probleme, a premalo gledamo koristi koje ta tehnologija može imati na konkurentnost gospodarstva ili poduzeća. Toliko je prekrasnih primjera koje ta tehnologija donosi, a koje danas vidimo, možda ne u punom opsegu, od zdravstva, zabave, školovanja, itd.

Ključno je da taj negativizam suzbijemo edukacijom, koju su svi dionici u društvu dužni osigurati. Mi to sustavno radimo, ali vidimo i da se sve više poduzeća bavi informiranjem i edukacijom o UI i tome što sve ona može donijeti na radnom mjestu. Puno se pričalo o zamjeni čovjeka tim alatima. Mislim da danas svi manje-više razumiju da to nije točno. Više govorimo o komplementarnim alatima, koji pomažu čovjeku da bude bolji.

Koliko će radnih mjesta biti ukinuto, koliko će biti nadomješteno, a koliko će novih nastati - to ne znamo. Vidimo da će neka radna mjesta tražiti manje ljudi, ali će tražiti ljude sa specifičnim znanjima, što znači da treba raditi na unapređenju njihovih vještina i prekvalifikaciji. To nije samo pitanje radnih mjesta. Nas očekuju masovne investicije u infrastrukturu, energiju, komunikacijske veze da bi sve podržalo sustav. To će otvoriti radna mjesta", uvjeren je Đuranović.

Ulaganja u znanje i vještine su ključna

Upravo je pitanje edukacije o UI, ali i njenim implikacijama potaklo najviše rasprave među sudionicima. Predsjednik HUP - Udruge informatičke i komunikacijske djelatnosti, Hrvoje Josip Balen, poručio je da su ulaganje u znanja i vještine ključ rasta, uz osobnu odgovornost na izazove budućnosti. Preregulacija i pretjerano normiranje jest problem, jer se konkurentnost gradi na znanju, dok su inovacije ključ uspjeha.

Predstojnik Ureda za socijalno partnerstvo, Krešimir Sever, istaknuo je da je čak i papa Lav XIV. rekao da nam nedostaje edukacije i znanja za vrijeme u kojem se pojavljuju algoritmi. Što više znanja, imat ćemo manje problema, ustvrdio je i naglasio da je uz edukaciju potrebna i sinergija.

"Sindikati, poslodavci, javne vlasti i znanstvena zajednica trebali bi sjesti i dogovarati zajedničke smjernice. Poslodavci bi trebali znati za što su odgovorni da ne ulaze u pogreške, radnici bi trebali znati koja su njihova prava, kako bi znali reagirati ako su ugrožena. Javnim vlastima treba dati mogućnost da to sve posloži, a da ne bude komplicirano, a akademskoj zajednici da to sve prati. Tu ima mjesta za cijeli niz ljudi ako želimo imati sustav koji će biti napredan, koji neće kočiti poslodavce u njihovom napretku, a da istovremeno zadržimo to ljudsko lice", ustvrdio je Sever.

Podrška tom stavu stigla je od poslodavaca. HT već radi na projektu prikupljanja i obrade podataka kako bi 2027. bio spreman za primjenu umjetne inteligencije u svom operativnom sustavu, naravno uz odobravanje svojih zaposlenika.

"Da ne bi bilo dileme, mi se slažemo oko etične primjene UI-ja. Ne bih da izađe nekakva konstrukcija da vi kažete da smo mi protiv etične primjene umjetne inteligencije. Sve što je regulirano, mi podržavamo. Je li to kompleksno i prenormirano? Vjerojatno. Ali, mi kao Hrvati i Europljani to podržavamo. Što se tiče primjene, treba nam dijalog da vidimo kako će sve rezultirati i za jedne i za druge. Pitanje edukacije i za radnike je bitno, jer ako radnici to ne razumiju, neće imati koristi od toga. Radnik mora razumjeti da su ti sustavi pomoć u radu. I to je to. Ne vidim spora u tome", zaključio je Đuranović.