Ugostitelji i turistički djelatnici Hrvatske obrtničke komore (HOK) sa svog su 38. kongresa u Poreču poručili da rast obrta u Hrvatskoj u godinu dana obvezuje i na bolje uvjete poslovanja te će i dalje od nadležnih institucija tražiti rješenja za lakše poslovanje, izvijestili su u četvrtak iz HOK-a
Kongres se od 13. do 15. listopada 2026. održava u porečkom hotelu Parentium Plava laguna s naglaskom na očuvanje profitabilnosti hrvatskog turističkog sektora, novi zakonodavni okvir i uvjete poslovanje cijele godine.
"U ugostiteljstvu i turizmu ove godine imamo 144 obrta više nego godinu prije, a obrtnici i u ovoj izazovnoj godini pronalaze prostor za rast i razvoj, ulažu i preuzimaju odgovornost za svoj posao. To nas u Komori dodatno obvezuje da zastupamo njihove potrebe, jer za kvalitetnu uslugu, ulaganja i rad tijekom cijele godine moraju moći pokriti troškove, zadržati radnike i zaraditi. Ugostitelji su i posljednji u lancu formiranja cijena i ne ostvaruju nikakve ekstraprofite", rekao je predsjednik HOK-a Dalibor Kratohvil.
Naglasio je da HOK i dalje beskompromisno ustraje na zahtjevu za uvođenjem prava na punu starosnu mirovinu uz nastavak obavljanja obrtničke djelatnosti.
Hrvatska ne treba biti najjeftinija na Mediteranu
Državna tajnica u Ministarstvu turizma i sporta Monika Udovičić najavila je da će novi Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti omogućiti učinkovitiju borbu protiv nelojalne konkurencije i neregistriranog poslovanja te da bi trebao stupiti na snagu početkom 2027. godine. Istaknula je da Hrvatska ne treba i nipošto ne smije biti jeftina destinacija na Mediteranu.
"Naši konkurenti, poput Italije ili Grčke, snažno ulažu u svoju turističku ponudu. Moramo biti destinacija u kojoj je cijena u potpunosti opravdana vrhunskom kvalitetom i autentičnim doživljajem", rekla je Udovičić.
Na kongresu je iznesen i podatak da je u Istarskoj županiji, kao domaćinu kongresa, krajem kolovoza bilo 1.292 registriranih obrta u ugostiteljstvu i turizmu ili 29 više nego godinu prije, a najviše takvih obrta ima Splitsko-dalmatinska županija, 2.513, dok je najveći godišnji porast zabilježen u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, s 45 obrta više.
Potpredsjednik HOK-a Joso Smolić ocijenio je da gosti pamte Hrvatsku i po tome kako su dočekani, što su jeli i kakvu su uslugu dobili, te da te dojmove uvelike stvaraju upravo ugostitelji i turistički djelatnici, dok je predsjednik Ceha ugostitelja i turističkih djelatnika HOK-a Hrvoje Margan predstavio aktivnosti Ceha i otvorena pitanja struke, među kojima su rast troškova rada, nabave i energije te priprema novih propisa.
Manje poreza i komunalnih davanja
Zaključno s kongresa su zatražili aktivno uključivanje struke u pripremu provedbenih propisa predstojećeg novog Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti, uz uvažavanje različitih vrsta i veličina ugostiteljskih objekata, a naglasili su i potrebu modernizacije minimalnih tehničkih uvjeta te pojednostavljenja administrativnih postupaka.
Smatraju da nove obveze trebaju biti razmjerne, uz prethodnu procjenu njihova utjecaja na poslovanje i dovoljno vremena za prilagodbu, da porezno i druga financijska opterećenja ugostitelja treba smanjiti, a mogućnost primjene povoljnije stope PDV-a proširiti na veći krug ugostiteljskih usluga, ukinuti poreze na potrošnju koji plaćaju samo ugostitelji te razmotriti mjera za smanjenje troškova zapošljavanja i poslovanja.
Od lokalnih vlasti traže preispitivanje komunalnih davanja, naknada za korištenje javnih površina i drugih opterećenja, a za objekte koji posluju tijekom cijele godine predlažu niže naknade, uz dodatne olakšice u razdobljima slabije turističke potražnje.
Od turističkih zajednica traže pak pravodobno planiranje i financijsku podršku sadržajima izvan sezone te uključivanje lokalnih ugostitelja, turističkih vodiča i drugih obrtnika u razvoj i promociju destinacija, uz transparentne uvjete sudjelovanja, a predlažu i namjenske potpore za zajedničke turističke proizvode i gastronomska događanja.