Riječ je o ugovorima o dodjeli bespovratne potpore na temelju javnog poziva "Naukovanje za obrtnička zanimanja" za školsku godinu 2024./2025., a dobilo ih je sto obrta i poduzetnika za naukovanje 267 učenika za strukovna zanimanja.

Dodijelio ih je ministar gospodarstva Ante Šušnjar, rekavši pritom da nema naukovanja bez dobrih mentora i da učenici uz školu najviše uče kroz rad i savjete u praksi.

Na dodjeli bili su i ministar obrazovanja Radovan Fuchs te većina obrtnika i poduzetnika koji su dobili ugovore, financirane iz EU-a s ciljem razvoja ključnih vještina u obrtničkim zanimanjima među kojima su frizeri, kozmetičari, elektroinstalateri, vodoinstalateri, stolari, graditelji i drugi.

"Ako se stečeno znanje ne primijeni i ne pretvori u vještine, ostaje samo mrtvo slovo na papiru. Stoga je jako bitan transfer znanja iz radionica i učionica u primijenjeno znanje u obrtničkim radionicama", rekao je Šušnjar.

Naglasio je i da se i kroz novu industrijsku strategiju nastoji što više povezati gospodarstvo sa znanošću, te da je povećan upis u obrtnička zanimanja kao i stipendije za njih.

Naukovanje je označio jednim od najboljih načina povezivanja s obrazovanjem, jer tako mladi mogu struku upoznati kroz stvaran posao, a obrtnici i poduzetnici sudjelovati u obrazovanju budućih stručnjaka.

"Vlada snažno podupire naukovanje pa je tako za školsku godinu 2024./2025. osigurano pet milijuna eura, a potpora po učeniku iznosila je 4.684 eura što pokriva i nagradu učeniku, naknadu mentoru te opremu i materijal potreban za naukovanje. Za školsku godinu 2025./2026. potpora po učeniku bit će viša, oko 5.100 eura", najavio je Šušnjar.

Rekao je da se kroz taj projekt ulaže i u usavršavanje mentora i strukovnih nastavnika te da je za poticanje strukovnog obrazovanja i učenja uz rad do 2029. godine osigurano 60 milijuna eura, od čega je 56 milijuna eura namijenjeno obrtnicima i poduzetnicima koji provode naukovanje.

Preko 41 tisuća naučničkih mjesta

Predsjednik HOK-a Dalibor Kratohvil program naukovanja mladih također je ocijenio važnim za obrtništvo.

"Trenutno u Hrvatskoj imamo 7.808 važećih licencija odnosno više od 41,4 tisuće naučničkih mjesta za sve tri godine obrazovanja u obrtničkim programima", rekao je Kratohvil.

Poručio je da obrtnici za zapošljavanje i naukovanje trebaju imati dobre uvjete te da stoga traže smanjenje administracije i jednostavnije poslovne propise. U ime obrtnika zahvalio je Stjepan Kenjerić, vlasnik obrta Elektromontaža iz Slatine, koji 20 godina prima učenika na naukovanje. Svima koji se žele baviti elektroinstalacijama i sličnim poslovima rekao je da računaju na to da će kroz rad morati učiti cijeli život, kako bi kvalitetno radili i održali posao.

Nakon dodjele održan je panel o modularnoj nastavi u praksi, pri čemu je istaknuto da je uvođenje te nastave u strukovne škole donijelo napredak, jer se gledaju ishodi učenja i povezuju s učenjem kroz rad.