Odnos ponude i potražnje na svjetskim tržištima dizela bio je tijesan u trećem tromjesečju, u suprotnosti s uobičajenim sezonskim obrascima, budući da su dugotrajni poremećaji u isporukama s Bliskog istoka i iz Rusije prinudili potrošače na povlačenje dizela iz zaliha, navodi IEA u redovnom mjesečnom izvješću o stanju na tržištu nafte.

I u drugom tromjesečju iz zaliha su na tržište plasirane znatno veće količine dizela no što je uobičajeno, što znači da su rezerve iscrpljene uoči vršne potražnje u zimskoj sezoni grijanja.

Rafinerijska proizvodnja trebala bi se brzo oporaviti prema kraju godine, međutim opskrba dizelom kaskat će u četvrtom tromjesečju za potražnjom, što znači da iscrpljene zalihe, izvan uobičajenih sezonskih kolebanja, vjerojatno neće biti obnovljene prije druge polovine 2027. godine.

Europske rafinerijske marže za proizvodnju dizela pale su pak početkom listopada sa 100 dolara po barelu na približno 60 dolara po barelu budući da su ih nagrizle znatno više vozarine na početku jeseni.

Slabija potražnja

Svjetska potražnja za dizelom duboko je isprepletena s gospodarskom aktivnošću, što znači da obično ne reagira u značajnijoj mjeri ni na visoke cijene jer je dizel nužan za poslovanje kompanija.

Isporuke su ipak smanjene zbog kombinacije visokih cijena i pogoršanih gospodarskih izgleda u više zemalja, primjećuje IEA. U drugom tromjesečju potonule su za 1,1 milijun barela dnevno u odnosu na isto lanjsko razdoblje, najviše u Kini i u Europi, a smanjene su i u trećem tromjesečju, za 750 tisuća barela dnevno.

Kupci su dosad zbog visokih cijena odgađali i kupnju loživog ulja, napominje IEA, no morat će popuniti zalihe prije zime na Sjevernoj polutci.

I u takvim uvjetima potražnja za dizelom trebala bi u četvrtom tromjesečju biti manja za milijun barela dnevno nego lani.

Kerozin nauštrb dizela

U drugom tromjesečju svjetska proizvodnja dizela pala je za 1,5 milijuna barela dnevno u odnosu na isto lanjsko razdoblje, pokazuje izvješće IEA‑e.

Još je snažnije, prema procjenama, pala u trećem tromjesečju, za 1,7 milijuna barela.

Nekoliko je čimbenika koji su utjecali na taj pad, objašnjavaju stručnjaci IEA‑e. U Aziji, a osobito u Kini, Indiji i Koreji, prerada je znatno smanjena zbog izgubljenih isporuka nafte koja je bila stizala kroz Hormuški tjesnac.

Uz to, ljetos su rafinerije, zbog tijesne opskrbe kerozinom, prednost davale proizvodnji tog mlaznog goriva, nauštrb dizela, 'hvatajući' velike marže.

Tako je svjetski izvoz dizela u prvih devet mjeseci ove godine smanjen za čak 10 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje.

U rujnu izvoz dizela s Bliskog istoka i iz Rusije potonuo je na godišnjoj razini za 60 posto, izračunali su stručnjaci IEA‑e.

Iako su SAD i Kina u istom razdoblju povećali izvoz za 610 tisuća barela dnevno u odnosu na isto razdoblje 2025. godine, to nije bilo dovoljno da se nadoknadi gubitak s Bliskog istoka i iz Rusije.

Tijesan odnos

Prognozirani oporavak rafinerijske proizvodnje prema kraju godine trebao bi gotovo držati korak s opreznijom prognozom potražnje u četvrtom tromjesečju, no izgledi su i dalje krhki, napominje IEA u izvješću.

Svaki nepredviđeni poremećaj, primjerice uragan u Meksičkom zaljevu, mogao bi dodatno poremetiti odnos ponude i potražnje, objašnjavaju.

Rusko ublažavanje zabrane izvoza dizela vjerojatno neće značajno promijeniti ravnotežu na svjetskom tržištu budući da trenutačna ograničenja ruskog izvoza izviru iz njihovih smanjenih rafinerijskih kapaciteta, procjenjuju stručnjaci IEA‑e.

Zbog veće rafinerijske proizvodnje na tržištu dizela u prvom kvartalu iduće godine ponovno će se pojaviti višak u opskrbi, uz povećanje zaliha uglavnom u skladu sa sezonskim obrascima, dodaju u izvješću.

No, to neće biti dovoljno da se nadoknadi manjak akumuliran tijekom 2026. godine pa će odnos ponude i potražnje na dizelskom tržištu ostati tijesan i u velikom dijelu 2027. godine i ovisit će o oporavku isporuka proizvoda s Bliskog istoka, zaključuju stručnjaci IEA‑e.