Ostali razlozi za zabrinutost koji su u porastu su digitalne dileme koje proizlaze iz novih tehnologija i cyber rizika te prirodne katastrofe. Međutim, najveći razlog za zabrinutost i dalje su gubici zbog zastoja u poslovanju To su ključni zaključci šestog godišnjeg Allianzovog barometra rizika kojim su se analizirali korporativni rizici na globalnoj razini, odnosno rizici prema regiji, državi, industriji i veličini kompanije.

Zastoj u poslovanju već je petu godinu zaredom glavni rizik (37 posto odgovora), prvenstveno zato što može dovesti do značajnih gubitaka prihoda, ali i zbog pojave brojnih novih okidača, posebno nematerijalne štete ili nematerijalnih opasnosti poput cyber incidenata i poremećaja uzrokovanih političkim nasiljem, štrajkovima i terorističkim napadima.

Ovaj trend djelomično proizlazi iz uspona ‚Interneta stvari‘ (Internet of Things, IoT) i sve veće međusobne povezanosti strojeva, kompanija i njihovih lanaca opskrbe koja lako može višestruko uvećati gubitke u slučaju incidenta. Poduzeća su također suočena s potencijalnim financijskim gubicima zbog promjena u političkom okruženju (Brexit, Trump, predstojeći izbori u Europskoj uniji itd.) koje uzrokuju strah od rastućeg protekcionizma i antiglobalizacije.

‚Poduzeća diljem svijeta pripremaju se za godinu punu nesigurnosti‘, tvrdi Chris Fischer Hirs, glavni izvršni direktor AGCS-a. ‚Nepredvidive promjene u pravnom, geopolitičkom i tržišnom okruženju diljem svijetu ključne su teme rasprave risk managera i top managementa. Osim poznatih opasnosti od požara i prirodnih katastrofa, javljaju se novi rizici, a oni zahtijevaju promišljanje i izmjenu postojećih alata za praćenje rizika i upravljanje njima‘, rekao je.

U Europi su prva tri poslovna rizika zastoj u poslovanju i opskrbnom lancu, cyber napadi (cyber kriminal, curenje informacija, tehnički kvarovi povezani s IT tehnologijom) i kretanja na tržištu (nestalnost, žestoka konkurencija, stagnacija tržišta).

U Hrvatskoj pak uz promjene u zakonskim aktima, promjene vlasti, gospodarske sankcije i protekcionizam, kao najčešće prepoznat rizik na visokom drugom mjestu nalaze se kretanja na tržištu (nepredvidivost, veće tržišno natjecanje / novi sudionici, spajanja i preuzimanja, stagnacija tržišta, fluktuacije na tržištu) te makroekonomska kretanja (programi štednje, povećanje cijena dobara, deflacija, inflacija) na trećem mjestu.

‚Najveći rizici koje prepoznaje korporativni sektor u Hrvatskoj vezani su uz uvjete poslovanja i održavaju iskustva prethodnih godina. Upravo česte zakonske izmjene i promjene regulatornog okvira poduzeća navode kao jedan od najvećih problema u poslovanju na hrvatskome tržištu‘, izjavio je Kristijan Buk, član uprave za financije Allianza.