'El Dorado! Kod nas vlada El Dorado!' pomalo ljutito govori Vlado Crkvenac, čelnik Sekcije zlatara pri Obrtničkoj komori, slikovito opisujući trenutnu kaotičnu situaciju na domaćem tržištu zlata.

Da je biznis s otkupljivanjem zlata postao jako popularan, dokazuju sve brojniji oglasi svježe osnovanih tvrtki po novinama, a još više po internetu. Otkupljuju sve što sjaji – zlatni nakit, dukate, lomljeno zlato, pa čak i zubno zlato.

Kad je riječ o pljačkama tad je tu precizna policijska statistika. U osam mjeseci ove godine zabilježeno je već 12 oružanih pljački zlatarskih radnji u Zagrebu od koje su neke završile uz pucnjavu i mrtve. Prošle godine ih je bilo sedam, a u 2009. razbojnici su orobili samo četiri zlatarnice.

Crkvenac taj 'bum' razbojništava dovodi u izravnu vezu s rastom broja otkupnih mjesta jer, kaže on, opljačkano zlato nikad nije bilo lakše unovčiti.

Prema zakonu onaj tko otkupljuje zlato mora od prodavatelja uzeti osobne podatke i u nadzornu knjigu navesti što je s tim zlatom napravio, međutim, tvrdi Crkvenac, to mnogi od novopečenih otkupljivača ne rade.

Za takvo stanje krivi državu jer je, prema njegovim riječima, izmjenom propisa dozvolila da bilo tko može krenuti s tim biznisom samo uz uvjet da ima osiguran prostor i da zadovoljava minimalne tehničke uvjete – vagu i na zidu tablicu s oznakama kakvoće zlata

'Takva otkupna mjesta do u nazad godinu dana zakon nije poznavao. U Slavoniji se doslovno voze po selima i viču kupujemo zlato. Taj koji otkupljuje niti uzima podatke od vas, niti se zna kud se ide s tim zlatom. Sva ta otkupna mjesta koja su nikla preko noći trebalo bi odmah zatvoriti jer su ona najviše krivi za sve ove pljačke koje se dešavaju', kaže Crkvenac.

Ljutnja zlatara razumljiva je jer im je zbog krize drastično pao promet, kažu i do sto posto unazad dvije godine, a sad im se pojavila agresivna konkurencija u otkupu zlata. Preko otkupa zlatari su dosad dolazili do jeftine sirovine za proizvodnju nakita, a otkupljivači prikupljeno zlato izvoze.

'Oni osiromašuju naša kućanstva, da ne kažem pljačkaju. Teška je situacija pa su ljudi prisiljeni prodavati svoj nakit, svoje uspomene. Plati im se samo vrijednost materijala. Otkupljivači ga zatim u većini slučajeva na crno švercaju preko granice, gdje za njega dobiju deset – dvadeset posto više', tvrdi Crkvenac.

Za legalan izvoz zlata potrebna je dozvola Ministarstva gospodarstva. Ove godine broj izdanih dozvola se, doznajemo u ministarstvu, u odnosu na lani udvostručio (ukupno 30 dozvola) s tim da govorimo o podacima samo za prvih osam mjeseci.

Što na tvrdnje zlatara obrtnika kažu otkupljivači? Vlasnika zagrebačke tvrtke Pozlata, osnovane početkom travnja ove godine, Tomislava Šiškića posebno je razljutilo to što ih se dovodi u vezu s kriminalom.

'Svi imamo pravo na rad! I ja plaćam PDV i porez na dohodak, i mene kontrolira porezna uprava i državni inspektorat. Ljudi samo žele raditi i zaraditi i nisu mi jasne primjedbe zlatara koji su naviknuli na monopol', kazao je Šiškić.

Prikupljeno zlato on rafinira pa ga prodaje jednoj zagrebačkoj tvrtki koja ga izvozi prema zemljama EU. Ne radi se, kaže, o kilogramima već o gramima plemenite kovine, a čitav posao je zahtjevan jer traži određeno znanje i da čovjek svakodnevno prati cijene na burzi.

Kako će se na kraju razriješiti ovaj 'zlatni' sukob i imaju li veze otkupljivači s porastom broja pljački, možda će biti jasnije kad se Sekcija zlatara sastane s predstavnicima MUP-a. Crkvenac najavljuje da će to biti tijekom rujna, a zlatari će napraviti i pritisak prema Državnom inspektoratu da pojača kontrole nad otkupljivačkim centrima.