Brojka turističkih kreveta u objektima u domaćinstvu, odnosno u 'privatnom smještaju', prvi put manja je u odnosu na prošlu godinu, i to za čak 10 tisuća kreveta - potvrđeno je za tportal iz Hrvatske turističke zajednice (HTZ)
U 2024. godini bilo je registrirano 644.079 takvih postelja, 2025. godine njih 667.598, a u ovoj godini brojka se smanjila na 657.598.
Ovakav preokret tumači se kao rezultat cijelog niza zakonskih promjena s ciljem obuzdavanja apartmanizacije i stvaranja preduvjeta za priuštivo stanovanje, posebno u velikim gradovima koji se nalaze pod velikim turističkim pritiskom.
vezane vijesti
'Konsolidacija stanja' u privatnom smještaju
'Nakon nekoliko godina uzastopnog rasta kapaciteta u privatnom smještaju, u ovoj godini imamo svojevrsnu konsolidaciju stanja, odnosno uspješno je zaustavljen nekontroliran rast kapaciteta, istovremeno je povećana kvaliteta ponude, a objekti pritom bilježe bolju popunjenost', rekao je za tportal direktor HTZ-a Kristjan Staničić.
Istovremeno je, međutim, po još većoj stopi narasla brojka postelja u 'nekomercijalnom smještaju', odnosno u vikendicama, kućama ili stanovima za odmor koje njihovi vlasnici formalno koriste za osobne potrebe te za besplatan boravak obitelji ili prijatelja.
To ukazuje na moguću ekspanziju sive zone, odnosno izbjegavanja plaćanja poreza, turističkih pristojbi i drugih davanja – odnosno, laički rečeno, iznajmljivanje na crno.
'Vikendice' prvi put pretekle apartmane
Prema podacima do kojih je došao tportal, broj postelja u nekomercijalnom smještaju trenutno je 705.999, lani ih je bilo 678.983, a 2024. godine točno 651.175.
Dakle u manje od dvije godine broj kreveta u 'vikendicama' porastao je za respektabilnih 50 tisuća i prvi put u novijoj hrvatskoj povijesti veći je od broja kreveta u kategoriji koju nazivamo apartmanima, iz čega proizlazi da Hrvatska danas ima više kapaciteta za ljetovanje 'obitelji i prijatelja' nego onih koji se doista i formalno iznajmljuju turistima.
Po službenim podacima, najviše nekomercijalnog smještaja registrirano je na području Zadarske i Primorsko-goranske županije.
Indirektna potvrda problema
Direktor HTZ-a Staničić indirektno potvrđuje da postoji problem, odnosno da bi se moglo raditi o osobama koje nastoje izbjeći plaćanje poreza i ostalih davanja ili strancima koji svoje nekretnine iznajmljuju na crno.
'Što se tiče nekomercijalnog smještaja, riječ je o rastu koji je prisutan već duže vrijeme i dijelom je povezan s promjenama u načinu korištenja nekretnina, mogućnosti inozemnih državljana da kupuju, ali i širim regulatornim i poreznim okvirom', rekao nam je Staničić.
Po zakonu, i vlasnici vikendica ili stanova za odmor u nekomercijalnom smještaju dužni su evidentirati se u sustavu eVisitor te plaćati simboličnu turističku pristojbu za svoje goste, čak i ako oni ne plaćaju sam smještaj. Međutim javna je tajna da mnogi vlasnici nekretnina ne čine čak ni to, a s druge strane dramatično opterećuju napregnutu lokalnu infrastrukturu.
Premalo inspektora, previše kreveta
U Hrvatskoj je za nadzor neregistriranog smještaja dosad bilo zaduženo sedamdesetak turističkih inspektora, pa je evidentno da tih 705.999 postelja – odnosno, kako se procjenjuje, oko 160 tisuća objekata u nekomercijalnom smještaju – ne bi uspjeli prekontrolirati u cijelom svom radnom vijeku.
Prošlog tjedna predstavljen je nacrt novog Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti, koji se upravo nalazi u proceduri javnog savjetovanja, a njime su ovlasti nadzora proširene na carinu i komunalne redare u gradovima i općinama. Tek treba vidjeti hoće li to funkcionirati jer su i te službe uglavnom zatrpane poslom i potkapacitirane.
Učinkovitom bi se donekle mogla pokazati mjera po kojoj se svakoj turističkoj nekretnini u Hrvatskoj dodjeljuje poseban identifikacijski broj, neka vrsta OIB-a, te propisivanje obaveza online platformama – od giganata Bookinga i Airbnba do malih lokalnih web stranica – da taj broj bude obavezno istaknut uz svaki oglašeni turistički kapacitet.
Hoće li novi sustav suzbiti iznajmljivanje na crno
Propisane kazne za kršenje ove obaveze kreću se od minimalnih 130 tisuća eura do nekoliko postotaka godišnjeg prihoda, pa se očekuje da bismo u online prostoru rjeđe trebali nailaziti na kuće, stanove i apartmane koji nisu registrirani za turističko iznajmljivanje, no to evidentno neće potpuno riješiti problem iznajmljivanja na crno, posebno stranih državljana koji svoje nekretnine iznajmljuju u vlastitim zemljama 'rođacima' i 'prijateljima'.
Zanimljivo je to da su mnogim turističkim državama slični problemi potpuno nepoznati: u Španjolskoj, primjerice, kategorija 'nekomercijalnog smještaja' uopće ne postoji.
Ili imaš privatni stan ili kuću – ili se baviš turizmom.
