Američki predsjednik Donald Trump pozvao je svijet da kupuje više američke nafte kako bi se ublažili poremećaji na tržištu energenata izazvani ratom s Iranom. No analitičari upozoravaju da bi takav potez mogao imati neželjene posljedice, među ostalim i rast cijena goriva u SAD-u
Trump je ranije poručio državama pogođenima nestašicama goriva da se okrenu američkoj nafti. 'Kupujte naftu iz Sjedinjenih Država. Imamo je dovoljno', rekao je Trump.
Međutim, iako SAD proizvodi velike količine nafte, stručnjaci ističu da to nije dovoljno da nadoknadi globalni manjak uzrokovan blokadom Hormuškog tjesnaca, ključne svjetske rute za transport energenata. Procjenjuje se da je zbog sukoba i ograničenja prolaza kroz tjesnac s tržišta privremeno nestalo oko 10 milijuna barela nafte dnevno, piše Politico.
vezane vijesti
Tržišta su već reagirala. Cijena američke sirove nafte porasla je za više od 11 dolara po barelu i dosegnula 111,54 dolara, dok je referentna cijena nafte tipa Brent premašila 108 dolara. Prosječna cijena benzina u SAD-u porasla je na 4,08 dolara po galonu.
Posljedice se osjećaju diljem svijeta. U dijelovima Azije, uključujući Tajland, uvedene su mjere ograničenja potrošnje goriva, poput skraćenog radnog tjedna i zatvaranja škola. Zračne kompanije smanjuju broj letova, a Australija već bilježi nestašice goriva. Slični signali dolaze i iz Europe, gdje prijevoznici upozoravaju na moguće rezove ako kriza potraje. U SAD-u je United Airlines najavio smanjenje kapaciteta zbog rasta troškova goriva.
Stručnjaci upozoravaju da bi povećanje američkog izvoza dodatno poguralo cijene goriva za domaće potrošače. 'Ako u takvim okolnostima izvozimo više goriva, a cijene porastu na pet dolara po galonu, pitanje je koliko će to građani tolerirati', upozorava Tom Kloza iz tvrtke Gulf Oil.
Rast cijena goriva već ima političke posljedice. Potpora Trumpovoj ekonomskoj politici pala je na najnižu razinu, a istraživanja pokazuju da većina Amerikanaca želi što brži izlazak iz sukoba s Iranom, čak i pod cijenu odustajanja od pojedinih ciljeva administracije.
SAD nema dovoljno kapaciteta za globalni manjak
Iako je SAD najveći svjetski proizvođač nafte, i dalje dnevno uvozi oko tri milijuna barela. Analitičari ističu da globalno tržište već sada maksimalno koristi američku ponudu, ali da to nije dovoljno za pokrivanje trenutnog deficita.
Povećanje proizvodnje moguće je, osobito u sektoru nafte iz škriljevca, no za to je potrebno vrijeme. Procjene govore da bi SAD u roku od tri do šest mjeseci mogao povećati proizvodnju za oko milijun barela dnevno – znatno manje od količine izgubljene zbog blokade Hormuza. Osim toga, dio infrastrukturnih oštećenja na Bliskom istoku mogao bi dodatno ograničiti opskrbu čak i nakon smirivanja sukoba.
Naftne kompanije danas su opreznije nego prije desetak godina i nerado brzo povećavaju proizvodnju zbog rizika od naglog pada cijena. Dodatni problem predstavljaju i tehnička ograničenja – američka 'laka' nafta nije idealna za proizvodnju dizela i kerozina, dok su mnoge rafinerije prilagođene težim vrstama sirove nafte.
Unatoč tome, američka energetska industrija ističe da SAD ostaje ključan i pouzdan dobavljač energenata, uključujući ukapljeni prirodni plin.
Trump je u pravu kada tvrdi da SAD relativno malo ovisi o uvozu nafte s Bliskog istoka – oko 646.000 barela dnevno, što je manji dio ukupnog uvoza u usporedbi s domaćom proizvodnjom od više od 13 milijuna barela dnevno. No istodobno, globalna povezanost tržišta znači da američki potrošači ne mogu izbjeći posljedice poremećaja na svjetskom tržištu.
