Predstavnici država članica EU-a i Europskog parlamenta postigli su u srijedu dogovor o provedbi kontroverznog sporazuma o carinama sa Sjedinjenim Američkim Državama. Pod pritiskom nedavnih prijetnji američkog predsjednika Donalda Trumpa, pregovarači su se složili ukinuti preostale carine na američku industrijsku robu te omogućiti bolji pristup tržištu za američke proizvode iz ribarstva i poljoprivrede.

Stalna izvjestiteljica Kluba zastupnika Europske pučke stranke (EPP) za trgovinu između Europske unije i Sjedinjenih Američkih Država Željana Zovko pozdravila je dogovor institucija Unije uz ocjenu da je trebao biti postignut i ranije.

"Današnji sporazum potvrđuje da je Europska unija preuzela odgovornost prema svojim poduzećima i milijunima radnika, na što sam pozivala od samog početka pregovora. Sporazum je mogao i trebao biti postignut ranije, ali važno je da su sve strane na kraju pristupile pregovorima u dobroj vjeri i prepoznale širu stratešku važnost transatlantskog partnerstva”, izjavila je Zovko.

"Sada očekujemo i od naših američkih partnera da prihvate ispruženu ruku Europe i nastave graditi snažnije i uravnoteženije transatlantsko partnerstvo. Pitanja koja su Sjedinjene Države mjesecima otvarale oko ravnopravnosti i poštenih uvjeta trgovine adresirana su kroz ove pregovore. Vrijeme je da zajedno nastavimo raditi na preostalim izazovima, posebno kada je riječ o europskoj industriji čelika i aluminija”, poručila je.

Američki predsjednik Donald Trump i predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen dogovorili su carinski sporazum u kolovozu 2025. godine. Dvije strane složile su se o gornjoj granici carina od 15 % za većinu uvoza iz EU-a, uključujući automobile i autodijelove. Zauzvrat se EU obvezao ukinuti carine na američku industrijsku robu i olakšati pristup tržištu za američke poljoprivredne proizvode poput svinjetine i mliječnih proizvoda.

'Razum je predvladao'

Zovko se zauzimala za što bržu ratifikaciju sporazuma između dviju strana postignutog u srpnju prošle godine a za neuspjeh prethodnog pokušaja postizanja dogovora među europskim pregovaračima optužila je stranke lijevo od centra.

Dogovor je u interesu europskog gospodarstva i građana, isticala je Zovko. "Čitavo vrijeme pregovaram kako bi zaštitila europsku industriju i kako bi onda mogli dalje nastaviti pregovarati jer ovo nije završetak", rekla je Zovko za Hinu.

"Razum je konačno prevladao", ocijenila je i dodala da bi izostanak dogovora štetio europskom gospodarstvu i doveo do gubitka radnih mjesta u Europi, te bi se negativno odrazio i na hrvatsko gospodarstvo.

Glavni pregovarač ispred Europskog parlamenta, njemački socijalist Bernd Lange je to konačno shvatio "jer bi i sama njemačka vlada pala da ovaj sporazum (sa SAD-om) nije prošao", smatra Zovko.

EU nije iskren pregovarač

Hrvatska eurozastupnica drži i da se Europska unija do sada nije pokazala kao iskren pregovarač "jer do sada nije ništa ispoštovala".

"Amerikanci poštuju od početka svoj dio, a mi nismo ništa uradili jer otežemo ovaj legislativni proces, dok u Njemačkoj kolabira automobilska industrija. I Hrvatska će trpiti zbog svega ovoga i vidjet ćemo posljedicu u turizmu" , smatra HDZ-ova eurozastupnica.

Odgovornost da dogovor nije ranije sklopljen Zovko vidi i u Europskom parlamentu, prije svega na lijevim zastupničkim klubovima.

"Suočavamo se s jednom atmosferom u kojoj su zastupnici apsolutno zaštićeni i nisu odgovorni svojim biznisima nego se bave ideologijama. Ovo nije vrijeme za ideologije, ovo je vrijeme da omogućimo ljudima da imaju radna mjesta i da možemo reći da ćemo imati neku stratešku sigurnost u budućnosti", rekla je podsjetivši da se odnosi SAD-a odražavaju i na sigurnost Europe koja se u velikoj mjeri vojno oslanja na SAD.

Politički kontekst odnosa

SDP-ov eurozastupnik Tonino Picula, član izaslanstva Europskog parlamenta za odnose sa SAD-om, ističe da su nastojanja da se postigne dogovor s Washingtonom "dobrodošla i potrebna" s obzirom na obim trgovinske razmjene dvije strane, no upozorava na politički kontekst tih odnosa.

"Kada dodamo politički kontekst, onda se doista množe pitanja. Očekivanja dviju strana od tog sporazuma očito nisu identična", kaže Picula.

"Sjedinjene Američke Države su počele snažno prakticirati tzv. transakcijski pristup koji više ne reflektira dugoročnost nekih strateških principa, nego naprosto zadovoljavanje nekih kratkoročnih ekonomskih potreba. EU živi zapravo od potpuno drugačijeg ambijenta, od ambijenta multilateralnosti i predvidljivosti", napomenuo je Picula u izjavi za Hinu.

"Tu dolazimo do sudara sa stvarnošću, jer predsjedniku SAD-a i njegovoj administraciji zapravo nije u interesu boljitak strateškog, do jučer transatlantskog saveznika, nego ga žele prije svega uklopiti u vlastite gospodarske interese, ali i u jednu određenu sliku svijeta koju američki predsjednik želi izgraditi na temelju svojih ideoloških uvjerenja", kaže hrvatski eurozastupnik.

"Ovo je vrijeme u kojem isti taj predsjednik ne traži samo izuzetno povoljne ugovore koji privilegiraju američko gospodarstvo, nego poseže i za drugim netrgovačkim pritiscima kako bi i proširio američki teritorij i nametnuo SAD kao arbitra u globalnim odnosima. Mi u Europskoj uniji prema tome ne možemo biti slijepi", kaže Picula i dodaje da zato poštuje držanje velike većine zastupnika u Europskom parlamentu koji zastupaju princip prvenstva sadržaja nad rokovima.

Parlament ne odbacuje sporazume sa SAD-om, napominje Picula, "ali želimo taj ugovor opremiti određenim zaštitnim klauzulama". "Prije svega, što će se dogoditi ukoliko američki predsjednik, poznat po svojoj nepredvidljivosti, ponovo promijeni zapravo pravila igre i učini taj trgovački sporazum manjkavim što se tiče europskih interesa", pita Picula i dodaje da "ostaje nejasno zašto bi Amerikanci zadržali 50% carine na aluminij i čelik, dok mi oslobađamo bilo kakvih carina američku industrijsku robu, ali po prvi put i neke druge sektore američke proizvodnje".

"Potpuno mi je jasno da njemački proizvođači automobila žele taj sporazum jučer, jer američki predsjednik kada govori o Europskoj uniji i njenoj industriji misli i na njemačke automobile te ova prijetnja da će zadržati carine od 25%, sigurno drugačije rezonira u Njemačkoj nego u Portugalu ili na Malti. Međutim, ovdje moramo izgraditi neku vrstu zajedničkog europskog stava i ta presija koja dolazi od američke administracije bi trebala ujediniti i pomoći da se ovdje dođe do dogovora, a ne da se dogodi konflikt između institucija same Europske unije", kaže Picula.

Loš dogovor

Hrvatski eurozastupnik u redovima Zelenih Gordan Bosanac ocjenjuje da je dogovor, iako loš, bio potreban radi zaštite europskih gospodarstava.

"Premda smatramo, a i Vrhovni sud SAD-a je presudio, da su Trumpove globalne carine ilegalne, one ipak kratkoročno štete Europskoj ekonomiji te je dobro da je Europski parlament uspio primiriti napetu političku situaciju", ocijenio je Bosanac u izjavi za Hinu..

"Ukupni je dogovor, premda potreban, po našem mišljenju loš. Zastupnici u Europskom parlamentu glasali su i konzultirani su samo o njegovom dijelu, te on zapravo ništa ne garantira zbog pravne nesigurnosti Trumpovih politika koje sam prethodno spomenuo", smatra.

"Ono što je dobro je da smo uspjeli ugurati tzv. 'sunset clause' odnosno odredbu da dogovor prestaje važiti kad Trump ode 2029. godine, jer s njim, nadamo se, odlaze i ovakve trgovinske politike", zaključio je Bosanac.

Ranije u svibnju Trump je postavio rok do 4. srpnja za provedbu trgovinskog sporazuma EU-a i SAD-a, upozorivši da će carine porasti na "znatno više razine” ako rok ne bude ispoštovan.

Prije nego što promjene stupe na snagu, sporazum još moraju formalno odobriti Europski parlament i države članice EU-a, no to se obično smatra formalnošću. Očekuje se da će uredbe stupiti na snagu najkasnije do 4. srpnja.